SARAJEVO - Narodna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine (NUB BiH), katologizirajući djela književnika podrijetlom iz te zemlje, veliki broj njih svrstala je pod odrednicu onih koji su stvarali na bosanskom jeziku iako je razvidno da je riječ o Srbima ili Hrvatima, prenose danas banjalučke "Nezavisne novine".
"Pošto nismo dobili precizne smjernice, mi smo jezik kojim autori pišu označavali ili po mjestu rođenja pisca ili prema državi u kojoj je djelo nastajalo", izjavila je Bedita Islamović iz NUB BiH.
Katalogizacija je obavljana za potrebe tzv. Koorperativnog on-line bibliografskog sustava i servisa (COBISS), koji obuhvaća sve zemlje s područja bivše Jugoslavije osim Hrvatske.
Ravnatelj NUB Republike Srpske Ranko Risojević kazao je kako je "nečuveno" da se srpske i hrvatske pisce klasificira kao književnike koji stvaraju na bosanskom jeziku.
| Profesor na Odsjeku za književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz postupak NUB BiH nazvao je 'budalaštinom' |
Kao poseban primjer istaknuo je svrstavanje Ive Andrića u pisca na bosanskom jeziku, unatoč činjenici da je on gotovo cijeli svoj opus pisao ekavicom. "Oni (NUB BiH) i stare kartice prepravljaju u bosanski jezik", izjavio je Risojević ocijenivši kako najveća knjižnica u BiH postaje "nositeljem ideje i politike uspostave bosanska nacije i bosanskog jezika".
Profesor na Odsjeku za književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz postupak NUB BiH nazvao je "budalaštinom". "Čista je budalaština što se srpskim piscima pod jezik stavlja bosanski", izjavio je Kazaz dodajući kako bi onima kojima nije jasno kojim se jezicima u BiH govori trebalo dati da još jednom pročitaju Ustav u kojemu se vidi da, uz bosanski, postoje i srpski te hrvatski jezik.
Književnik Goran Samardžić, iako rođeni Beograđanin, nema međutim pritužbi na činjenicu da su ga svrstali pod autore koji stvaraju na bosanskom jeziku. "Moja književnost je bosanska, jer sve ono što sam u Beogradu doživljavao, krčkalo se i nastajalo ovdje u Sarajevu", Samaradžićevo je stajalište. (H)