BIH

Jale3
Jale3
Mali dioničar
Pristupio: 18.09.2002.
Poruka: 5.240
15. srpnja 2009. u 20:52
hepeck je napisao/la:
Jale3 je napisao/la:


Uostalom, na ovom forumu ima i vaznijih tema i.e. o kompleksasima i osjecajima naroda koji su ostali u tudjoj drzavi tako da genocid u Srebrenici i nije dovoljno JAK da dobije makar 5-6 razumljivih kometara - cast izuzecima.
Vidi cijeli citat


slusaj, ako nekog to ne interesuje, onda ga ne interesuje i nece komentarisati. nemas ti sta koga tjerati. eto aj.
a ovo za auta sa stranim tablicama, pa banja luka ih je prepuna ljeti, sve braca svedjani. ma to je ona cisto seljacka fora, ko fol doso sam kuci pun para sad cu malo da se kurcim i budem glavni bajo u gradu.
Vidi cijeli citat


A vidi, kod nas u TZ ima par raseljenih porodica iz BL i svi redom imaju nekog u Sveckoj, u čemu je fora, BL se bratski druži sa Sveckim gradovima kao Tz sa Italijanskim?Big smile.

Te baje (manjina stranaca) mi strasno idu na onu stvarku. Srecom saobracajci su se popravili pa im redovno zakljucavaju auto ukoliko su nepropisno parkirani ili nisu platili uredjeni parking.Wink
Barbie, Winx, Bratz, Hello Kitty, Dora...
Dejan NS
Dejan NS
Većinski vlasnik Foruma
Pristupio: 26.01.2005.
Poruka: 24.366
16. srpnja 2009. u 09:21
Ma to ste Vi jaaaako ljubomorni na njih (baje)!LOL
Ja sam protiv svakog nacionalizma,jer je nacionalizam najnizi oblik drustvene svesti - Koca Popovic
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 04.05.2005.
Poruka: 2.286
16. srpnja 2009. u 09:45
hehe...a kad dodjes obicnim golfom, domaci ti zugaju...ispadas skrto pa te pitaju, koji si ku**c otisao u inozemstvoBig smile..eto, ja osobno kao cisti dijasporac koji je i rodjen u  dojtslandu nisam dosada imao nikakvih problema...dodjem kuci, rostiljam, odem u birtiju, pocastim ljude, odigram koji hakl, odem na brdo, posjetim rodbinu i prijatelje i meni je bas ugodno...ova mladja gastarbajterska je - bukvalno receno - malo kurcevita i inatna generacija...
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 09.06.2007.
Poruka: 3.425
16. srpnja 2009. u 17:08

Stanica sa koje niko ne žuri

Banja Luka je oduvek bila poznata kao grad dobrih kafana, a tu tradiciju, u skladu sa zahtevima modernog vremena, sjajno čuva restoran „Mala stanica“.

Piše: Vuk Tripković
Foto: Vladimir Miloradović
Tekst ustupio magazin "Wine Style"

Gomila ljudi svakodnevno je dolazila na „malu stanicu“, staru železničku stanicu u centru Banja Luke. I dalje dolaze, samo, već godinu i po dana drugim povodom – sada je to moderan restoran koji vezu sa prošlim vremenima čuva replikom autentičnog enterijera. U duhu očuvanja tradicije zadržano je i ime lokala.

Mi smo imali smo sreću da je u vreme naše posete u restoranu bio čovek koji je pokrenuo stvari u „ Maloj stanici“ – Vlada Simić, poznati kuvar koji je svoj pečat ostavio u „Žabaru“, „Tribeci“ i drugim poznatim beogradskim restoranima.

„Ovde dođem jednom u dva meseca, provedem nekoliko dana i onda se vratim u Beograd. To je dovoljno, ekipa koju predvodi šefica Goga Lolić već je vrlo uhodana“, započeo je priču Vlada.

Naš domaćin proveo nas je zatim kroz restoran – smešten na dva nivoa, sa izuzetno lepom baštom, a na spartu sa ekskluzivnim salonom za ručavanje, ovaj vrlo pažljivo i sa merom dekorisan prostor deluje kao topao, intiman ambijent. Sve u svemu, ostavlja utisak vrlo prijatnog mesta sa dobrom, pozitivnom energijom – mesta sa koga se ne odlazi baš tako brzo. Tako je i bilo.

Ipak, imali smo osećaj da to baš i nema preterane veze sa enterijerom.

„Ovde jeste lepo, ali niko ne priča o enterijeru, već o hrani. Enterijer, čak i ako je fantastičan, može da pomogne eventualno u prvih sto dana rada restorana. Posle toga, vi stalno morate da se dokazujete svojim radom – kvalitetom hrane i usluge. Znate, u ugostiteljstvu je svaki dan potpuno novi i uvek krećete ispočetka. Ali, kada zaista volite svoj posao, to i nije toliko teško“, objasnio je Vlada i polako počeo da nas uvodi u meni restorana. A on je izuzetno raznovrstan i potpuno je u suprotnosti sa standardima banjalučkih gradskih restorana koji neguju mahom tradicionalnu kuhinju.

Najvećim delom reč je francuskoj kuhinji, kombinovanoj sa mediteranskom i istočnjačkom kuhinjom, sa izvesnim modifikacijama kako bi sve bilo prilagođeno mentalitetu domaćih ljudi. Na meniju su razne salate, supe, čorbe, potaži, paste, rižota, od glavnih jela ona na bazi piletine, ćuretine, svinjetine, jagnjetine i teletine. Tu je i riba - brancin, orada, losos, zatim lignje... Na svoje poslastice su posebno ponosni, spremaju ih, kako kažu, „od početka do kraja u domaćoj radionici“. Inače, insistira se na domaćim i zdravim namirnicama.

U „Maloj stanici“ su, nama se činilo s pravom, ponosni na svoju kuhinju, na specijalitete, osoblje, ali najviše na svoje gošće.

“Banja Luka je lep grad, i to prvenstveno zbog svojih dama, a mi smo ih preko našeg, već čuvenog suflea, gotovo sve doveli ovde. Dešava nam se da se u restoranu u istom trenutku nalazi i četrdeset dama. I inače, sve se vrti oko njih, pišu se pesme, muzika, vode se ratovi. Kada imate damu u restoranu, onda znate da ste postigli nešto“, iskren je bio Vlada, a mi smo se zaputili u novu gastronomsku avanturu.

Nakon što su nas ljubazno poslužili domaćom rakijom, stigao je prvi tanjir - predjelo Mala stanica. U ovom fantastičnom miksu boja i ukusa nalaze se praseće rolnice zašinjene korijanderom, nanom, punjene rukolom i pinjolama, pored njih su svinjska pečenka punjena sušenim paradajzom, šargarepom, celerom i sirom maskarpone, a tu su i kreker sa vrganjem i kestenom, kao i mlad kozji sir u četiri vrste bibera, ljutoj paprici i mediteranskim travama, i parmezan na sušenom paradajzu.

Iako je ovo bilo više nego dovoljno, stigao je i portugalski rižoto, crveni pasulj sa belim lukom, spanaćem, rižom i maslinovim uljem, sa ribom list, hobotnicom i lososom, a sve to začinjeno sosom od korijandera i mente.

Usledio je biftek na način kuće, obložen korom od domaće testenine, napunjen kremom od rujnice, vrganja i tartufa. Servira se sa domaćim krompirom, koji prethodnu noć odleži u guščijoj masnoći.

I onda za kraj, taj čuveni sufle Mala stanica, zaštitni znak restorana. Reč je o sufleu od crne čokolade sa sladoledom od vanile, a o tome koliko je baš ovaj poseban, govori i podatak da se u restoranu proda 1.600 porcija mesečno. Vlada je objasnio da je tajna popularnosti ovog kolača u tome što se koriste samo prirodni sastojci: „Nema nikakvih kremica i veštačkih dodataka, isključivo se koriste domaće namirnice, brašno, jaja, orah, badem...“, a mi smo zadovoljno ćutali nakon pravih čarolija koje nam je pripremio.

U restoranu „Mala stanica“ drže se francuske izreke: „Dan bez sunca, isto je što i hrana bez vina“. Na vinskoj karti restorana je oko šezdeset etiketa, tu su vina iz ex-YU zemalja, kao i Francuske, Italije, Španije... U restoranu su nam rekli da im nije teško da prodaju vina pošto je jedini kriterijum prilikom pravljenja vinske karte „dobar odnos cene i kvaliteta“. Inače, restoran povremeno obiđe i neko od iskusnijih sommeliera iz Beograda, kako bi preneli svoje znanje mlađim kolegama iz Banja Luke. A „Mala stanica“ zaista poklanja veliku pažnju vinima i vinskoj kulturi, i zaposleni u restoranu imaju sreću što se jednom godišnje u njihovom gradu organizuje i vrlo ozbiljan salon vina „Vinosaur“.

Na kraju, ponevši izuzetne utiske, konstatovali smo da neće biti nikakvo iznenađenje ako „Mala stanica“ postane jači brend od Banjalučkog ćevapa...

Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 09.07.2009.
Poruka: 496
16. srpnja 2009. u 17:10
banjaluka ima samo jedan brend - NJEGA!!!
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 04.10.2004.
Poruka: 9.948
16. srpnja 2009. u 21:28
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 09.06.2007.
Poruka: 3.425
16. srpnja 2009. u 23:57
losmi grobaru stari, zasto ti je prazan post? nesto si nam tio rec? Big smile
Jale3
Jale3
Mali dioničar
Pristupio: 18.09.2002.
Poruka: 5.240
17. srpnja 2009. u 00:12
Video

Jaki vjetar sa kišom i ledom zahvatio Goražde

Općinu Goražde danas je oko 17.00 sati zahvatilo veliko nevrijeme praćeno obilnim kišnim padavinama, pojavom jakih električnih pražnjenja i grada veličine oko 1,5 cm.
Foto: Faruk Alikadić
Foto: Faruk Alikadić
Nevrijeme je prouzrokovalo povremene prekide u snabdijevanju električnom energijom na području grada, kao i plavljenje podrumskih i prizemnih prostorija u ulicama Višegradska, Kulina Bana, Maršala Tita, Zaima Imamovića, 1. maja, Edina Plakala, Himza Ćurevca, Ferida Dizdarevića.

Štetu koju su kiša i grad nanijeli još se ne može procjeniti ali su stradale veće površine poljoprivrednih dobara ovog područja kao i ulice koje su bile preplavljene blatom i kišnicom.

Nakon duže grmljavine praćene jakom kišom i vjetrom počeo je obilan grad koji je bez prestanka padao dvadesetak minuta, javljaju lokalni mediji.

Pripadnici Službe civilne zaštite općine Goražde sa pripadnicima TVJ i radnicima JKP "6. mart" vrše ispumpavanje poplavljenih prostorija, dok radnici JP "Goraždeputevi" vrše čišćenje gradskih saobraćajnica.
Barbie, Winx, Bratz, Hello Kitty, Dora...
Jale3
Jale3
Mali dioničar
Pristupio: 18.09.2002.
Poruka: 5.240
17. srpnja 2009. u 00:13
[TUBE]Ni2B-CtMBVI[/TUBE]
Barbie, Winx, Bratz, Hello Kitty, Dora...
Jale3
Jale3
Mali dioničar
Pristupio: 18.09.2002.
Poruka: 5.240
17. srpnja 2009. u 00:14
Tema Deutsche Wellea

Zašto je BiH ostavljen vizni režim?

Njemački Deutsche Welle već nekoliko dana bavi se odlukom zvaničnog Brisela o ukidanju viznog režima zemljama Zapadnog Balkana, s posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu i činjenicu da su građani naše zemlje i dalje getoizirani u srcu Evrope. Deutsche Welle prenosi i brojne reakcije njemačkih medija na poteze koje je napravila administracija Evropske unije.
Početak izdavanja biometrijskih pasoša u BiH planiran je za 1. januar 2010. godine i vjerovatno će tada, ili krajem ove godine, Evropska unija ponovo razmatrati mogućnost liberalizacije viznog režima za nju. Ministarstvo civilnih poslova BiH provelo je tendersku proceduru za nabavku biometrijskih pasoških knjižica, pa je u februaru ove godine sa Bundesdruckerei-om iz Njemačke (Njemačka savezna ustanova za štampanje dokumenata) potpisan ugovor o nabavci tih knjižica.

Biometrijski pasoš, za razliku od sadašnjih putnih isprava, ima čip sa osnovnim podacima o vlasniku, te otisak prsta ili snimku šarenice oka. Čip je zaštićen što onemogućava falsificiranje dokumenata. "To su karakteristike putnih isprava na kojima insistira Evropska unija", kaže za Deutsche Welle ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović.

"Evropa se boji ilegalnih imigracija, boji se organiziranog kriminala i terorizma i najvažnija stvar u cijeloj toj priči jeste da se kroz sigurne dokumente koje jedna država izdaje može vršiti odgovarajući stepen provjera i kontrola", ističe Sadović.

Borba sa kriminalom u matičnim uredima

Početku testne faze za izdavanje biometrijskih dokumenata prethodili su slučajevi zloupotrebe CIPS-ove baze podataka. SIPA je nedavno otkrila da značajan broj kriminalaca iz bh okruženja ima dokumente BiH dobijene na osnovu krađe identiteta. Kriminalci su, kaže ministar Sadović, "na osnovu lažnih ili posuđenih rodnih listova i uvjerenja o državljanstvu, a uz podršku određenih uposlenika u nadležnim institucijama, pristupali procesu dobijanja lične karte a potom i pasoša".

"Slaba tačka u sistemu su bili matični uredi. Mi smo, u Vijeću ministara, htjeli da elektronskim putem povežemo sve matične urede u BiH, da osiguramo jedan sistem izdavanja uvjerenja koji će biti apsolutno siguran i kontroliran", pojašnjava ministar Sadović.


Nikola Špirić: "Odluka Brisela nije dobra ni za globalni projekat ni za BiH"

Ko god bio odgovoran, na evropskom spisku država koje su ispunile uslove iz Mape puta za sada nema mjesta za BiH. Prema riječima predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića to "nije dobro ni za globalni projekat ni za BiH".

"Ukoliko se desi da bosanski Hrvati putuju sa hrvatskim pasošima po Evropi, a bosanski Srbi sa srbijanskim onda bi to mogla biti poruka da su dvije susjedne zemlje usisale suvereno pravo jednoj zemlji i onda bi se mogli čuti glasovi u BiH da je to Brisel uradio iz ovih ili onih razloga. Ja ne želim da vjerujem u to, želim da radimo i da to sustignemo", rekao je Špirić za Deutsche Welle.

Neki bh političari smatraju da je zbog moguće "getoizacije Bošnjaka" Evropska komisija trebala "progledati kroz prste Bosni i Hercegovini". Podsjećaju da je ovo neuspjeh i Brisela s obzirom na dugogodišnji, a u zadnje vrijeme i "pojačani angažman" Evropske unije u BiH.


Njemački mediji o Bosni i vizama

Bild donosi kratki intervju sa bivšim visokim predstavnikom i dugogodišnjim ministrom za poštu i telekomunkacije u vladi Helmuta Kohla, Christianom Schwarz Schillingom, koji je podnio ostavku zbog politike njemačke vlade prema Balkanu.

"Do ovog koraka (ukidanje viza) davno je trebalo doći, ukoliko Brisel ozbiljno misli sa približavanjem ovih zemalja Evropskoj uniji. Ali, upravo Bosna i Hercegovina i Kosovo su iz tehničkih razloga izuzeti iz odluke. Riječ je o zemljama, za čije preživljavanje su se pobrinuli NATO, Sjedinjene države i Evropska unija i to vojnom intervencijom. Ovaj korak Brisela je nevjerovatan politički promašaj’, smatra Schwarz Schilling u intervju za list Bild i pojašnjava:

"U BiH se zahvaljujući srpskoj agresiji desio najveći genocid u Evropi od kraja 2. svjetskog rata pa do danas. I upravo sada, kada Evropski parlament podsjeća na 14. godišnjicu genocida u Srebrenici, Evropska Komisija objavljuje odluku da će Srbi od 2010. moći bez viza u zemlje Unije, a građani BiH i Kosova ne’.

Iz Balkanskog geta

Suddeutsche Zeitung donosi komentar pod nazivom "Iz Balkanskog geta" u kojem se kaže: "U Titova vremena jugoslovenski pasoši bili su najbolji na svijetu. Srbi, Bosanci i Makedonci mogli su putovati gdje god žele. U Evropi je svako imao svog Jugoslovena, kojeg poznaje, tako da su postojali i osobni kontakti i veze sa Balkanom.
Nakon najnovijih ratova, milioni ljudi iz tog regiona nalaze se u 'viznom getu'. Iz takvog 'viznog zatvora' uspijeva umaći samo onaj, ko je u stanju da savlada ekstremno teške birokratske prepreke. To ljude zastrašuje i odvraća od putovanja, tim prije što mnogi ne mogu da izdvoje 70 eura za vizu.

70% studenata iz Srbije nikada nisu bili u inostranstvu. Pravilno je što će Srbija, Makedonija i Crna Gora dobiti bezvizni režim. Putovanja imaju obrazovni karakter. Pomažu i u oslobađanju od predrasuda i nepovjerenja, koje mnogi na Zapadu imaju prema ljudima sa Balkana. I obrnuto.

Vizne olakšice doprinose jačanju volje za provedbu reformi na Balkanu. Ali BiH i Kosovo ne mogu profitirati od ove odluke. Formalno gledajući odluka EU da im ne da bezvizni režim je pravilna, jer ove zemlje nisu uvele biometrijske pasoše. Ali, takva odluka ima kobno psihološko dejstvo.

Bosanski muslimani ponovo sebe vide kao gubitnike. Oni smatraju da EU Srbe, koji su izazvali sve ratove, ponovo nagrađuje. I to tri dana nakon godišnjice genocida u Srebrenici. To neće pospješiti razumijevanje među narodima", zaključuje komentator lista Suddeutsche Zeitung.
Barbie, Winx, Bratz, Hello Kitty, Dora...
  • Najnovije
  • Najčitanije