BIH

Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 08.12.2005.
Poruka: 11.625
26. listopada 2006. u 03:29
Mile je napisao/la:
boranija je napisao/la:
Mile je napisao/la:
Shaban je napisao/la:
oluja je napisao/la:
 

ima dosta socijalnih problema. drzava ne funkcionira na cijelom svom teritoriju. ima gladnih, ima prostitucije, trgovine ljudima, droge, , oruzjem i sl...................

Vidi cijeli citat
 

Gde ti ovde vidis problem???

Vidi cijeli citat
 

pa u tome sto nije dzabe!

Vidi cijeli citat


nema dzabe ni kod stare babe!
Vidi cijeli citat
 

a ti doktore pitao pa znas!

Vidi cijeli citat


e buraz, ko zna zna..ko ne zna, dva! ko pita, ne skita!
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 17.08.2004.
Poruka: 55.231
26. listopada 2006. u 03:31
boranija je napisao/la:
Mile je napisao/la:
boranija je napisao/la:
Mile je napisao/la:
Shaban je napisao/la:
oluja je napisao/la:
 

ima dosta socijalnih problema. drzava ne funkcionira na cijelom svom teritoriju. ima gladnih, ima prostitucije, trgovine ljudima, droge, , oruzjem i sl...................

Vidi cijeli citat
 

Gde ti ovde vidis problem???

Vidi cijeli citat
 

pa u tome sto nije dzabe!

Vidi cijeli citat


nema dzabe ni kod stare babe!
Vidi cijeli citat
 

a ti doktore pitao pa znas!

Vidi cijeli citat


e buraz, ko zna zna..ko ne zna, dva! ko pita, ne skita!
Vidi cijeli citat
 

da je babi kur.ac, bila bi djed

Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 08.12.2005.
Poruka: 11.625
26. listopada 2006. u 03:33
Mile je napisao/la:
boranija je napisao/la:
Mile je napisao/la:
boranija je napisao/la:
Mile je napisao/la:
Shaban je napisao/la:
oluja je napisao/la:
 

ima dosta socijalnih problema. drzava ne funkcionira na cijelom svom teritoriju. ima gladnih, ima prostitucije, trgovine ljudima, droge, , oruzjem i sl...................

Vidi cijeli citat
 

Gde ti ovde vidis problem???

Vidi cijeli citat
 

pa u tome sto nije dzabe!

Vidi cijeli citat


nema dzabe ni kod stare babe!
Vidi cijeli citat
 

a ti doktore pitao pa znas!

Vidi cijeli citat


e buraz, ko zna zna..ko ne zna, dva! ko pita, ne skita!
Vidi cijeli citat
 

da je babi kur.ac, bila bi djed

Vidi cijeli citat


A rdjavom kur.cu i dlake smetaju!
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 17.08.2004.
Poruka: 55.231
26. listopada 2006. u 03:45
boranija je napisao/la:
Mile je napisao/la:
boranija je napisao/la:
Mile je napisao/la:
boranija je napisao/la:
Mile je napisao/la:
Shaban je napisao/la:
oluja je napisao/la:
 

ima dosta socijalnih problema. drzava ne funkcionira na cijelom svom teritoriju. ima gladnih, ima prostitucije, trgovine ljudima, droge, , oruzjem i sl...................

Vidi cijeli citat
 

Gde ti ovde vidis problem???

Vidi cijeli citat
 

pa u tome sto nije dzabe!

Vidi cijeli citat


nema dzabe ni kod stare babe!
Vidi cijeli citat
 

a ti doktore pitao pa znas!

Vidi cijeli citat


e buraz, ko zna zna..ko ne zna, dva! ko pita, ne skita!
Vidi cijeli citat
 

da je babi kur.ac, bila bi djed

Vidi cijeli citat


A rdjavom kur.cu i dlake smetaju!
Vidi cijeli citat
 

a cudi se ko marica krivom ku.rcu

Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 16.10.2002.
Poruka: 1.404
26. listopada 2006. u 10:26
Mile je napisao/la:
boranija je napisao/la:
Mile je napisao/la:
boranija je napisao/la:
Mile je napisao/la:
boranija je napisao/la:
Mile je napisao/la:
Shaban je napisao/la:
oluja je napisao/la:
 

ima dosta socijalnih problema. drzava ne funkcionira na cijelom svom teritoriju. ima gladnih, ima prostitucije, trgovine ljudima, droge, , oruzjem i sl...................

Vidi cijeli citat
 

Gde ti ovde vidis problem???

Vidi cijeli citat
 

pa u tome sto nije dzabe!

Vidi cijeli citat


nema dzabe ni kod stare babe!
Vidi cijeli citat
 

a ti doktore pitao pa znas!

Vidi cijeli citat


e buraz, ko zna zna..ko ne zna, dva! ko pita, ne skita!
Vidi cijeli citat
 

da je babi kur.ac, bila bi djed

Vidi cijeli citat


A rdjavom kur.cu i dlake smetaju!
Vidi cijeli citat
 

a cudi se ko marica krivom ku.rcu

Vidi cijeli citat
 

a, u Fatime vise Jajca

Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 12.09.2006.
Poruka: 811
26. listopada 2006. u 13:25
oluja je napisao/la:
Mile je napisao/la:
boranija je napisao/la:
Mile je napisao/la:
boranija je napisao/la:
Mile je napisao/la:
boranija je napisao/la:
Mile je napisao/la:
Shaban je napisao/la:
oluja je napisao/la:
 

ima dosta socijalnih problema. drzava ne funkcionira na cijelom svom teritoriju. ima gladnih, ima prostitucije, trgovine ljudima, droge, , oruzjem i sl...................

Vidi cijeli citat
 

Gde ti ovde vidis problem???

Vidi cijeli citat
 

pa u tome sto nije dzabe!

Vidi cijeli citat


nema dzabe ni kod stare babe!
Vidi cijeli citat
 

a ti doktore pitao pa znas!

Vidi cijeli citat


e buraz, ko zna zna..ko ne zna, dva! ko pita, ne skita!
Vidi cijeli citat
 

da je babi kur.ac, bila bi djed

Vidi cijeli citat


A rdjavom kur.cu i dlake smetaju!
Vidi cijeli citat
 

a cudi se ko marica krivom ku.rcu

Vidi cijeli citat
 

a, u Fatime vise Jajca

Vidi cijeli citat

Dosta ovih citiranja
Sva mjesta zauzmete za jednu rijec.
jeebo vas "neko iz mase"
Vilenjak
Vilenjak
Moderator
Pristupio: 10.11.2003.
Poruka: 93.067
26. listopada 2006. u 14:26

 još vam oluja lupeta?neka,neka,kad ste nemoćni

je.be vas turski polutan već zadnjih 20 stranica

Domovine sin
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 08.12.2005.
Poruka: 11.625
26. listopada 2006. u 19:15
 

Bošnjaštvo(1): Politički preporod bošnjaštva, protivrečnosti neobošnjaštva i istoriografske stranputice zvaničnog bošnjaštva

Feljton - 15 Oct 2006 19:00:00

"Nepoznata Bosna", knjiga dr Smaila Balića, nagovestila je politički preporod bošnjaštva, shvatanja prema kome su muslimani, etnički i nacionalno Bošnjaci, potomci autohtonih žitelja Bosne iz vremena koja su prethodila osmanlijskim osvajanjima i srazmerno masovnoj islamizaciji. Stoga se oni mogu smatrati elementom koji obezbeđuje istorijski kontinuitet "jedne od najstarijih evropskih država", kako ideolozi bošnjaštva vole da kažu

Treće dopunjeno izdanje knjige "Islam i mi", autora Darka Tanaskovića, potvrda je da je ovo djelo ostvarilo i održalo nesmanjeno zanimanje čitalaca i kontakt s njima, kaže se, između ostalog, u napomeni beogradskog izdavača - Partenon. "Islam i mi", ističe pisac u pogovoru, "Sadrži tekstove objavljene u listovima, časopisima i zbornicima, od kraja 1991. do kraja 1995. godine, a objedinjene opštim tematskim okvirom islama u njegovom raznolikom ispoljavanju na jugoslovenskom prostoru, pri čemu su najzastupljenije politička, društvena i kulturna dimenzija".

Autor naglašava da je njegovo javljanje, bez obzira na različita mesta i vremena javnog iskazivanja, "pokretala želja da se bar malo, onoliko koliko je to nejakom pojedinačnom glasu dato, doprinese azustavljanju hoda zla koje se, iz dana u dan, sve strašnije preteći, nadnosilo podjednako nad nemuslimane i muslimane u našoj bivšoj zajedničkoj državi".

Tanasković podsjeća da se većina tekstova u ovoj knjizi našla na stranicama raznih publikacija dok je Bosnu i Hercegovinu potresao građanski rat, "s naglašenim obeležjem sukobljavanja duž linija verskih razgraničenja"... "Ništa u vezi s tematskim odsečcima složene islamske problematike, kojima su posvećeni tekstovi u ovoj knjizi, nije konačno rešenje i "skinuto s dnevnog reda", a zadugo, možda, nikada i neće biti, jer je reč o procesima dugog trajanja i neizvjesnih, možda i sudbonosnih ishoda".

Autor se zalaže za suočavanje sa stvarnošću, "za pošten dijalog s drugim i sa samim sobom". A ako toga nema, onda ta nespremnost, "jednoga dana po pravilu neopozivo kažnjava tragičnim razilaženjem s istorijom i sve bolnijim i bolnijim porazima".

O islamu "Glas Srpske" je ranije pisao s raznim povodima, daleko od toga da je iscrpio ovu uvijek iznova zanimljivu temu za dobronamjernog čitaoca. Ovoga puta opredijelio se za sadržaj koji je, rekli bismo manje poznat široj javnosti. Politički preporod bošnjaštva, protivrječnosti neobošnjaštva i istoriografske stranputice zvaničnog bošnjaštva (radovi objavljeni u časopisima i zbornicima 1994. i naredne godine, a uvršteni u knjigu "Islam i mi", povezana su tematska cjelina koja se nudi novinskom čitaocu. Misao, saopštavamo zanimljivim i tečnim jezikom, čini sadržaj prijemčivim. Tanasković piše:

"Mehlem" za bošnjačke rane

Kakvo je iskušenje pisati i čitati o nedokučivoj zemlji Bosni dokazano je bezbroj puta. Već luksuzni zaštitni omot knjige na nemačkom jeziku, s naslovom Nepoznata Bosna, dovoljno je rečita potvrda toga. Podnaslov ove opsežne studije od preko pet stotina strana glasi: Most Evrope prema islamskom svetu. A između naslova i podnaslova, prilično razdvojenih, propinje se, svakako sa simboličkom namerom, izvanredno snimljen luk mosta kojega više nema. Staroga mosta u Mostaru. Srušili su ga oni Evropljani koji sebe vide kao zid, ili predziđe, a ne kao poluluk mosta iznad bosanske civilizacijske raseline, koja, kako se veruje, razdvaja Zapad od Istoka.

Iz kratke beleške na stražnjem preklopu omota saznajemo da je autor, dr Smail Balić, rođen 1920. u gradu u kojem trenutno nema nijednog čitavog mosta, a koji se zove Mostar. U zgradi iza imena grada stoji Bosna (Bosnien), kako bi neobavešteni znali gde se piščev rodni grad nalazi. Za obaveštene, međutim, objašnjenje stvara nedoumicu. Nije li Mostar u Hercegovini ili, eventualno, u Bosni i Hercegovini? Za Balića je očigledno u Bosni.

On je to, uostalom, već ranije objasnio jednom napomenom u svojoj prethodnoj knjizi posvećenoj Bosni i Bošnjacima, Kultura Bošnjaka, Muslimanska komponenta (Beč, 1973, str. 19-20).

"Historijski gledana, Bosna obuhvaća sve tri jedinice nekadašnjeg bosanskgo ejaleta - Bosnu u užem smislu, Hercegovinu i Novopazarski Sandžak. To joj se značenje daje uvijek u starijim tekstovima, računajući od pada bosanskog kraljevstva 1463. godine. U ovom smislu riječ je upotrebljavana i u ovoj radnji..."

Objašnjenje važi i za novu knjigu. Reč je, zapravo, o istoj radnji - promociji ideologije bošnjaštva, i o istom geopolitičkom okviru - Bosni u širem smislu. Govoreći o svojoj najnovijoj i, svakako, najcelovitijoj knjizi, pravoj "Bibliji bošnjaštva", pre nego što je izašla iz štampe, Smail Balić poželeo je da "U ovo dramatično doba" bude "nešto mehlema na naše ljute rane" (v. Naš svijet). Balićeva velika sinteza o "nepoznatoj Bosni bila je i nešto više od "mehlema" za bošnjačke rane.

Nagoveštaji preporoda

Ona je nagovestila, a delom i omogućila, budući kruna autorovog bošnjačkog angažmana, politički preporod bošnjaštva, shvatanja prema kome su muslimanski stanovnici "Bosne u širem smislu", etnički i nacionalno Bošnjaci, potomci njenih autohtonih žitelja iz vremena koja su prethodila osmanskim osvajanjima i srazmerno masovnoj islamizaciji, tako da se legitimno mogu smatrati elementom koji obezbeđuje istorijski kontinuitet "jedne od najstarijih evropskih država", kako ideolozi bošnjaštva vole da i kažu.

Knjiga Nepoznata Bosna obeležena je svim vrlinama i slabostima Balićevog "bošnjačkog" prosedea i metodologije, s tim što je kompletnija i iscrpnija, u odnosu na sve prethodne parcijalne radove koje, u stvari, objedinjava na prilično definitivan način. Struktura dela otkriva dva tematska sloja koja se prepliću i prožimaju, ali ih je ipak lako razdvojiti i podvrgnuti odgovarajućem čitalačkom prilazu, krajnje dokumentovanom, gotovo pedantnom inventarisanju ostvarenja bosanskohercegovačkih muslimana u različitim oblastima kulture - književnosti, muzici, primenjenoj umetnosti, arhitekturi, kaligrafiji, minijaturi, nauci itd.

Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 08.12.2005.
Poruka: 11.625
26. listopada 2006. u 19:18

Bošnjaštvo (2)

Feljton - 16 Oct 2006 19:00:00

Donedavno je izgledalo da je bošnjaštvo kao koncept nacionalne identifikacije domaćih muslimana u BiH i nekim komšijskim oblastima, sišlo s političke scene. Odskora se jasno vidi da to nije tačno: bošnjaštvo se po drugi put u toku jednog veka nametnulo kao model nacionalne samoidentifikacije, danas ozvaničen muslimanskom politikom u BiH, sa posledicama koje prevazilaze čak i granice "Bosne u širem smislu".

Pregled, hronološki razvijen, iscrpno je anotiran i snabdeven bogatom bibliografijom i nekolikim indeksima, što doprinosi korisnosti saopštenih podataka. Iako nesumnjivo ima samostalnu vrednost, kulturno-istorijski sloj knjige Nepoznata Bosna, Smaila Balića suštinski je u funkciji dokazne građe, argumentacije i ilustracije bošnjačke ideološke doktrine koja, zapravo, čini kičmu čitave konstrukcije.

Bošnjačka teza je u Balićevoj sintezi razvijena i obrazložena u svim aspektima, što njegov pristup i postupak neminovno udaljava od naučnosti i objektivnosti, ali čini reprezentativnim za sticanje uvida u mehanizam funkcionisanja bošnjačkog ideološkog diskursa. Knjiga stoga i zaslužuje usredsređenu pažnju, jer bošnjaštvo danas doživljava politički preporod, s posledicama koje prevazilaze čak i granice "Bosne u širem smislu".

Po Baliću islama u Bosni pre Turaka

Balićev prosede je zaista paradigmatičan. Sve je zastupljeno: tvrđenje da je islam bio prisutan u Bosni i pre osmanskog osvajanja, apsolutizovanje tzv. bogumilske teze u objašnjavanju razloga masovnog prelaženja Bošnjaka na islam, tolerantnost kao zajednička odlika crkve bosanske i islama, precenjivanje bošnjačkog doprinosa orijentalnoj osmanskoj kulturi u raznim domenima i tendenciozno, selektivno tumačenje različitih pojava iz prošlosti i savremenosti "Bosne u širem smislu", s nacionalnim promovisanjem Bošnjaka kao glavnim smerokazom i kriterijumom.

Pri svemu tome, Balić, za razliku od većine drugih, pogotovo mlađih i skorašnjih, sledbenika bošnjačke unije, piše odmereno i oprezno, tolerantno nastojeći da ne izgovori ništa loše o nebošnjačkim Bosancima, odnosno pravoslavcima /Srbima i katolicima/Hrvatima. Pravi značaj i domašaj Nepoznate Bosne moguće je sagledati jedino u kontekstu aktuelne renesanse bošnjaštva kao identifikacione i samoidentifikacione matrice za koju su se opredelili dojučerašnji muslimani u svojoj međunarodno priznatoj samostalnoj i suverenoj Federaciji Bosni i Hercegovini. Okrenimo se, stoga, sve listajući Balićevu knjigu, tome kontekstu.

Donedavna je izgledalo da je bošnjaštvo kao koncept nacionalne identifikacije domaćih muslimana na teritoriji BiH i u nekim komšijskim oblastima definitivno sišlo s velike političke scene. Danas se jasno vidi da to nije tačno, jer se bošnjaštvo, po drugi put u toku istoga veka, nametnulo kao model nacionalne samoidentifikacije, čijoj primeni zvanično teži muslimanska politika u Bosni i Hercegovini, a izgleda i u Sandžaku.

Katoličko-germanski projekat

Krajnje je simptomatično da je do ove obnove bošnjaštva, kao, uostalom, i do njegovog zvaničnog inaugurisanja pred kraj devetnaestog veka, došlo u periodu pojačanog uticaja sa strane i neposrednog upliva velikih sila na tok političkih kretanja i sudbinu naroda i država na jugoslovenskom geopolitičkom prostoru. U oba slučaja na delu je jedan u osnovi katoličko-germanski, ranije austrougarski projekt vezivanja muslimana iz BiH za Hrvatsku, a preko nje za srednju Evropu, tj. Zapad u civilizacijskom smislu.

Uz sve modifikacije koje su uslovili vreme i promenjene okolnosti, primenom toga projekta danas se nastoji rešiti bosansko-hercegovačka kriza ili, možda tačnije, u uslovima nove krize ponovo se, kao spasonosno rešenje, preporučuje i nameće isti projekt. On je, štaviše, već institucionalizovan kroz sklapanje sporazuma o bošnjačko-hrvatskoj federaciji u Bosni i Hercegovini, uz nagoveštaj docnijeg stupanja novouspostavljene federacije u konfederaciju s Hrvatskom.

Nije u tom smislu svakako bez značaja ni činjenica da je Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" u Zagrebu sredinom 1993. izdao reprezentativni i svakako zvanični Atlas Republike Hrvatske & Republike Bosne i Hercegovine na engleskom jeziku, u jednoj knjizi. Tako je bošnjaštvo ponovo došlo do reči posle višedecenijskog ćutanja i potajnog šaputanja, a bilo je, podsetimo, aktuelno u vreme austrougarskog protektorata (posle 1878) i aneksije (1908) BiH. Pogrešno bi, naravno, bilo smatrati da se istorija ponavlja u potpunosti, jer se ona, kao što je poznato, nikada i nigde u potpunosti ne može ponoviti. Razlike su velike, ali su i analogije više nego evidentne.

Muslimani van opticaja

U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, potpisanom i usvojenom u Skupštini Republike BiH, a od strane hrvatskih zastupnika, muslimanskih delegata i tek ponekog srpskog poslanika, prvi odeljak, Uspostava Federacije počinje Člankom 1. koji glasi:

"Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima) i građani Republike Bosne i Hercegovine, primjenjujući svoja suverena prava, preoblikuju unutarnji teritorij s većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom u Republici Bosni i Hercegovini u federaciju koja se sastoji od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima".

Dakle, dojučerašnji muslimani zvanično se od strane onih koje su izabrali da ih politički predstavljaju u BiH i pred svetom proglašavaju Bošnjacima. Nacionalno ime musliman, bar kad je o muslimanima u BiH reč, povlači se, shodno tome, iz opticaja, što se nikako ne bi smelo zanemariti.

 
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 18.04.2006.
Poruka: 32.357
26. listopada 2006. u 19:22
 i šta je sporno?
  • Najnovije
  • Najčitanije