Propali bi dok bi rekao "keks"

 Na prodaju. Moderatoru ide procenat

Muslimanski simbol, nacrtao Hrvat, a nalazi se kod mene.

Ziveli

Kakva je sudbina tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore

Svi međunarodni ugovori, a takav karakter ima i sporna tužba, morali su da budu dati na uvid svim članovima Predsjedništva BiH u roku od 15 dana od stupanja na dužnost. Predsjedništvo je u roku od šest mjeseci svaki od tih dokumenata trebalo da uputi na ratifikaciju Parlamentarnoj skupštini BiH. Međutim, tadašnji srpski član Predsjedništva BiH Momčilo Krajišnik nikada nije ni dobio tužbu na uvid, pa nije ni imao priliku da je da na ratifikaciju Parlamentarnoj skupštini BiH. Tako je ona postala pravno nevaljana...

TUŽBA BiH protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid, podnesena još 1993. godine, i pravno i politički je nelegalna i nelegitimna, ocjena je gotovo svih pravnih eksperata u Republici Srpskoj.

- Tadašnji predsjednik ratnog Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, bez saglasnosti ostalih članova, koji su, ruku na srce, predstavljali obični paravan za navodnu demokratiju, nazvao je Frensisa Bojla i on je, zajedno sa Muhamedom Šaćirbegovićem, podigao tužbu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu - objasnio je jedan od domaćih pravnih eksperata, dobro upućen u sva dešavanja sa pomenutom tužbom.

Da tužba nema legitimitet svjedoči i činjenica da ona nikada nije data na uvid Momčilu Krajišniku, prvom srpskom članu Predsjedništva BiH poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- Kako bi se napravio pravni kontinuitet sa onim što su u međunarodnim odnosima radili organi tadašnje samoproklamovane Republike BiH, prilikom potpisivanja Mirovnog sporazuma u Dejtonu, usvojen je Aneks 2 na Ustav BiH - dodao je naš sagovornik.

Aneksom 2 regulisano je da se svi međunarodni ugovori, a takav karakter ima i sporna tužba, daju na uvid svim članovima Predsjedništva BiH u roku od 15 dana od stupanja na dužnost.

- Predsjedništvo BiH je u roku od šest mjeseci svaki od tih dokumenata trebalo da uputi na ratifikaciju Parlamentarnoj skupštini BiH i ukoliko ga skupština nije ratifikovala, taj dokument prestao je da važi i danas se smatra pravno nevaljanim - istakao je ovaj pravni ekspert.

Međutim, tadašnji srpski član Predsjedništva BiH Momčilo Krajišnik nikada nije ni dobio tužbu na uvid, pa nije ni imao priliku da je da na ratifikaciju Parlamentarnoj skupštini BiH. Tako ona postala pravno nevaljana.

- Srpski član Predsjedništva BiH Živko Radišić 1999. godine osporio je tužbu na osnovu zaštite vitalnog nacionalnog interesa i 10. oktobra 1999. godine o tome obavijestio sud u Hagu - nastavio je naš sagovornik.

Pored toga, on je s tom činjenicom upoznao i Narodnu skupštinu Republike Srpske, koja je takav zahtjev podržala i dvotrećinskom većinom donijela odluku da ne prihvata tužbu i da se ona treba obustaviti.

Međutim, prije njega, tačnije 15. septembra iste godine, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Ante Jelavić uputio je sudu u Hagu pismo u kojem ga je obavijestio da BiH ostaje pri tužbi.

- Kada su Jelavić i Izetbegović vidjeli da je Radišić pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, na brzinu su napisali to pismo - tvrdi naš sagovornik.

Međunarodni sud u Hagu, istakao je on, nakon što je nepun mjesec poslije Jelavićevog, dobio i Radišićevo pismo, našao se u čudu i tražio tumačenje, koje od ta dva pisma je mjerodavno.

- Alija Izetbegović je na svoju ruku odgovorio da je važeće Jelavićevo pismo, u kojem stoji da BiH ostaje pri tužbi - objasnio je ovaj pravni ekspert.

Prema saznanjima "Glasa Srpske", o čemu smo i pisali u našem posljednjem vikend-izdanju, 19. jula ove godine u Savjet ministara stiglo je još jedno pismo iz Haga, u kojem se traži da se BiH odredi da li se tužba odnosi samo na Srbiju, kao pravnog sljedbenika tužene države, ili se tuži i Crna Gora.

Bez znanja srpskih kadrova u Savjetu ministara, zastupnik BiH u pomenutom sporu Sakib Softić, odgovorio je da se tuži i Crna Gora!

Naš sagovornik je podsjetio da je, u cilju rješavanja tužbe mirnim putem, poslije demokratskih promjena u Srbiji došlo do kontakata ministara spoljnih poslova BiH i SCG Zlatka Lagumdžije i Gorana Svilanovića.

- Bilo je dogovoreno uzajamno povlačenje tužbi, jer je Savezna Republika Jugoslavija 1997. godine podnijela tužbu protiv BiH i Hrvatske zbog stradanja srpskog naroda. Kao znak dobre volje, Svilanović je povukao tu tužbu - rekao je ovaj domaći pravni ekspert.

S druge strane, BiH to nije činila, kao ni Hrvatska, koja je takođe tužila SRJ, ali je ona zamrznula tužbu i ne poteže to pitanje. U prilog tome ide i javno izrečeni stav nekoliko predstavnika hrvatskog naroda u BiH, koji su se složili sa povlačenjem tužbe BiH protiv SCG.

Prema mišljenju našeg sagovornika, iako su još u maju ove godine završena ispitivanja svjedoka, tužba će konačni epilog dobiti krajem 2007. godine, odnosno tek tada se može očekivati  presuda.

- Pošto je ovo, u svakom slučaju, više politički nego pravni spor, ja vjerujem, a takvo mišljenje, koliko znam, vlada i u pravnom timu Beograda, da će tužba djelimično biti prihvaćena. Sud će presuditi da je genocid počinjen u Srebrenici, za šta će odgovornost snositi pojedinci, a nikako država. Tako će, u neku ruku, biti zadovoljene obje strane u sporu - tvrdi naš sagovornik.

Zato što se radi o političkom, a ne pravnom sporu, teško je vjerovati da će tužba u potpunosti biti odbačena, iako za to ima osnova. Isti sud, naime, nije prihvatio tužbu SRJ protiv članica NATO pakta za agresiju 1999. godine, pod izgovorom da SRJ u tom trenutku nije bila članica Ujedinjenih nacija.

Po istom osnovu i tužba BiH trebala bi biti odbačena, jer je i stvarno i pravno nelogično da se jedna te ista država tretira kao pravni subjekt samo kada je tužena, a ne i kada je tužilac.

To samo potvrđuje da se međunarodno pravo tumači onako kako to odgovara velikim svjetskim silama i da je pravo u sili, a ne sila u pravu.

 D. MOMIĆ

AMERIKANCI

Prema tvrdnjama našeg sagovornika, suštinski problem sa tužbom je političke, a ne formalno-pravne prirode.

- Iza tužbe stoje Amerikanci i ona je najprije imala za cilj rušenje Miloševićevog režima u Srbiji. Poslije njegovog pada, ona treba da posluži kao argument za ukidanje Republike Srpske - tvrdi naš sagovornik.

USTAVNI SUD BiH

Srpski član Predsjedništva BiH Borislav Paravac uputio je 2004. godine Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pomenute tužbe.

Odluka je trebala da bude donesena u junu ove godine i nikome nije jasno zašto to nije urađeno. Prema našim saznanjima, srpske i hrvatske sudije, sa još jednim članom Ustavnog suda iz Moldavije, smatraju da je tužba neustavna. To je, možda, i osnovni razlog, zbog kojeg se odlaže donošenje odluke.

Isplati se pogledati.

Ak ooces mogu ja da se zalozim na jednom drugom forumu gde je koncentracija Bosnjaka veca nego ovde.

Na OP mi napisi koliko cash-a.