Srpski povratnici iz Tuzle najavljuju iseljenje

Više od hiljadu Srba povratnika iz Tuzlanskog kantona upozorili su da
će se kolektivno ponovo iseliti iz sa tog područja Federacije Bosne i
Hercegovine (BiH), ako im se ne obezbijede minimalni uslovi za život.
Udruženje Srba za održiv povratak saopštilo je da je opšte stanje
svih Srba povratnika u Gračanicu, Gradačac, Sapnu i Živinice vrlo teško
zbog diskriminatorskog odnosa bošnjačkih opštinskih i kantonalnih
vlasti, naročito u oblasti zapošljavanja, obnov infrastrukturnih i
stambenih objekata.
Umjesto partnerske saradnje sa vlastima,
Srbi povratnici su, kako kažu, izloženi ignorantskom odnosu,
prijetnjama, pritiscima i diskvalifikacijama.
Sekretar
Udruženja za održivi povratak u Tuzlanskom kantonu Mitar Mihajlović
nedavno je upozorio da će se srpski povratnici početi iseljavati ako
vlasti ne počnu da riješavaju pitanja održivog povratka.
„U
nekim naseljima Tuzlanskog kantona broj Srba povratnika se smanjuje. To
je posebno karakteristično za sela u Lukavcu, gdje je 2005. godine bilo
više povratnika nego sada”, rekao je Mihajlović za sarajevsko
„Oslobodjenje”.
Kakvo je stanje, kaže on, dobro pokazuje
činjenica da u zaseocima Donje Brijesnice kod Lukavca dvadesetak
porodica povratnika još živi uz petrolejsku lampu, a lokalni saobraćaj
se obavlja samo do bošnjačkih kuća.
Udruženje je nadležne organe obavještavalo da je prije rata na ovom području živjelo oko sto hiljada Srba.
Prema podacima Tuzlanskog kantona, u 13 opština se vratilo 16 500
ljudi, a prema opštinskim podacima - 9.974. Udruženje tvrdi da se
stvarno vratilo samo 6 850 Srba.
Statistika Udruženja pokazuje
da skoro niko od povratnika nije zaposlen u organima uprave Tuzlanskog
kantona i opština. Ovo udruženje barata podatkom da je zaposleno 2,57
odsto od predratnog broja Srba, i to uglavnom onih koji u ratu nisu
napuštali mjesto prebivališta.
Imovina Srba koji se nisu
vratili uzurpirali su Bošnjaci koji je bespravno koriste, kako obradivo
zemljište, tako i šumska bogatstva.
Srbi su, tvrdi isti izvor,
diskriminisani i kada je u pitanju obnova, jer je obnovljeno samo 20
odsto njihovih srušenih stambenih objekata, dok je procenat obnove
bošnjačkih kuća veći od 92 odsto.