buducnost..kraj.
Mile je napisao/la:
Mlaðani je napisao/la:
A jel bi bio wireless il bi imao dial-up lajnu na glavi koja mi ogranièava kretanje??
kod vas HR dial-up i to preko T-Com-a da vam Vile moze slati razne poruke drito u celo.
Haha...pazi stvarno novog medija za spam
Ceterum censeo HNLem esse delendam
ian wright je napisao/la:
undying je napisao/la:
rekao sam da me ne zanimaju te price o drugim planetama to je realno da cemo naseljavati druge planete nego je bit hocemo li biti ljudi i hoce li uopste to biti ljudi??ovi su cipovi i vise nego realni a to po meni ne valja!zasto ne? I danas ljudi nose lece, slusne aparate, razne proteze, imaju by-passove, umjetne kukove...
da.ali sve to sto si naveo ne moze da te ucini pametnijim od nekoga..ko ce dobiti te cipove i kako ce biti iskoristeni?vjerovatno ce postojati manje kvalitetni i vise kvalitetni!sta je sledece poslije cipa?mozda tijelo?vjerovatno ce to dovesti do necega zvanog rasizam,mozda nestane sport?gomila ce se stvari koje su nama ljudima bitne postati nebitne!zato sam i spomenuo darwina kao kraj ljudske vrste!normalno sve ovo vazi ako amerikanci do tad ne sjebu zemaljsku kuglu
[uredio undying]
ovo je tekst o kom sam pricao:
EVOLUCIJA: Za 15 godina DNK po narudžbi Piše: Tanja Rudež
 |
U idućih 20 godina bit će moguće otkriti život izvan Zemlje, jer sada počinjemo otkrivati planete koji kruže oko udaljenih zvijezda, a koji imaju karakteristike pogodne za razvoj života - rekao je Giovanni Bignami, predsjednik Savjetodavnog povjerenstva Europske svemirske agencije (ESA). Bignami je zatim pojasnio da korištenje satelita i svemirskih sondi danas omogućava otkrivanje planeta izvan Sunčeva sustava.
- Od 1995. godine, dakle za samo 11 godina, otkrili smo 200 takvih planeta. Nastavimo li se otkrivati ovim tempom, uskoro ćemo katagalogizirati tisuće ekstrasolarnih planeta. Razumno je očekivati da ćemo među njima naći i planete na kojima se mogao razviti život - poručio je Bignami u četvrtak s govornice u Dvorani Arazzi koja je dio golemog kompleksa Zaklade Giorgio Cini na otoku San Giorgio Maggiore u Veneciji.
Baš kao i prošle godine u ovo vrijeme, na otoku San Giorgio okupili su se poznati svjetski znanstvenici, studenti, predstavnici različitih vjera, novinari i poneki političar kako bi raspravljali o budućnosti znanosti. Za razliku od prošlogodišnje konferencije koja se bavila odnosom znanosti i društva, ovogodišnji je skup bio posvećen “vrućoj” problematici evolucije. Zamisao o tome da se svake godine u rujnu raspravlja o nekoj aktualnoj znanstvenoj temi potječe od Umberta Veronesija, jednog od najuglednijih svjetskih onkologa i bivšeg talijanskog ministra zdravstva.
- Evolucija je središnji koncept u mnogim sferama ljudske djelatnosti, od astrofizike i genetike do filozofije i psihologije. Promišljanje o evoluciji jest razmišljanje o nama samima, našoj budućnosti i našem mjestu u svemiru - smatra Umberto Veronesi (81), čija zaklada zajedno sa zakladama Cini i Tronchetti Provera financira skupove na otoku San Giorgio Maggiore.
Unatoč poodmaklim godinama Veronesi je i dalje u odličnoj formi, a njegove izvrsne veze u znanstvenom svijetu svakako su pridonijele da i ove godine u Veneciju doputuju velika svjetska imena poput neurobiologa Antonija Damasija, fizičarke Lise Randall, kemičara Petera Atkinsa, psihologa Stevena Pinkera, filozofa Daniela Dennetta i mnogih drugih.
- Kad govorimo o evoluciji treba uzeti u obzir mogućnost da ne postoje samo tri dimenzije prostora i jedna vremena, nego više dimenzija, možda čak sedam. Treba, također, razmišljati o tome da je svemir u kome živimo samo jedan od mnogih - rekla je Lisa Randall (43), profesorica teorijske fizike na Sveučilištu Harvard.
Lisa Randall već je ušla u povijest kao prva žena koja je dobila stalno mjesto profesora teorijske fizike na “Einsteinovom” Sveučilištu Princeton te, a zatim i na Massachussets Institute of Technology (MIT) i Harvardu. Njezinu knjigu “Warped Passages” New York Times okarakterizirao je kao jednu od 100 najvažnijih knjiga prošle godine, dok ju je kanadski magazin Seed proglasio znanstvenom ikonom 2005. Lisa Randall bila je bez sumnje najveća zvijezda prvog dana konferencije posvećenog evoluciji svemira.
Drugoga dana na otoku San Giorgio Maggiore raspravljalo se o čovjekovoj biološkoj budućnosti. - Čovjekov se mozak tri puta povećao u posljednja dva milijuna godina, s 400 na 1200 kubičnih centimetara, što je našoj vrsti omogućilo bolje preživljavanje na Zemlji - rekao je antropolog Ian Tattersall, direktor Prirodoslovnog muzeja u New Yorku.
On je zatim naglasio da je ljudska evolucija sada došla do točke u kojoj daljnje uvećavanje našeg mozga nije moguće. - Istina je da se mijenjamo brzinom kakva nije zabilježena u povijesti, no to su promjene na tehnološkoj, a ne na biološko razini. Zahvaljujući tehnologiji mi otkrivamo i istražujemo biološke sposobnosti koje već posjedujemo. Ne možemo se nadati da će evolucijske sile intervenirati kako bi poboljšale naše perspektive u budućnosti. To moramo učiniti mi sami - naglasio je Tattersall.
Poznati talijanski biolog i veliki popularizator znanosti Edoardo Boncinelli sa Sveučilišta Vita e Salute u Milanu zatim je pojasnio kako je tehnološki napredak omogućio da modificiramo vlastite gene i tako inteveniramo u našu biološki usud. - Najnoviji napredak na području genetike unio je ‘svježu krv’ u istraživanje evolucije - rekao je Boncinelli dodavši da će čovjek za 15-ak godina biti tehnički spreman da modificira svoj DNK kako bi poboljšao svoje zdravlje i duže živio.
Boncinelli predviđa da će se prve intervancije na našim genima ići za tim da pobijedimo našu sklonost prema bolestima poput tumora, srčanih i neurodegenerativnih oboljenja. - Nakon toga, javit će se snažna težnja da modificiramo gene koji su povezani s dugovječnošću, a naposljetku ljudi će željeti intervenirati i u tako kompleksna područja kao što je naša inteligencija - rekao je Boncinelli.
Dok neki znanstvenici razmišljaju o poboljšanju ljudske inteligencije, drugi su, poput Tomasa Poggija, voditelja Laboratorija za kompjutorske znanosti i umjetnu inteligenciju na MIT-u u Bostonu, posvećeni razvoju “umjetnog mozga”. - Sada znamo kako radi vizualni korteks, jedno od najvažnijih područja u našemu mozgu. Mi smo stoga na prekretnici u našem traganju da razumijemo mehanizme ljudske inteligencije te na pragu primjene tih mehanizama kod umjetne inteligencije - rekao je Poggio naglasivši da je za znanstvenike na njegovu području jedan od izazova napraviti biočip koji će “proširiti mogućnosti ljudskih neurona, povećavajući primjerice kapacitete naše memorije”.
Tomaso Poggio govorio je trećeg dana konferencije posvećenog evoluciji mozga, kad su “nastupile” i tri najveće medijske zvijezde među darvinistima na ovoj konferenciji, Antonio Damasio, Steven Pinker i Daniel Dennett.
Porijeklom Portugalac, Antonio Damasio profesor neuroznanosti i direktor Instituta za mozak i kreativnost Sveučilišta Južna Kalifornija, na osnovi bazičnih i kliničkih istraživanja došao je do važnih spoznaja o memoriji, fiziologiji emocija i Alzheimerovoj bolesti.
Damasio tvrdi da se svaku osobu može promatrati kao organizam sastavljen od tri dijela: tijela, mozga i uma. Na osnovi eksperimentalnih podataka Damasio tako pobija tezu slavnog francuskog filozofa René Descartesa koji je tvrdio da je um nematerijalna stvar neovisna o našem mozgu. Svoje spoznaje Antonio Damasio objavio je u nizu knjiga od kojih su tri “Descartes’s Error”, “The Feeling if What Happens” and “Looking for Spinoza” postali bestseleri prevedeni na više od 30 svjetskih jezika. Kako sam sa sobom u Veneciju ponijela knjigu “Osjećaj zbivanja”, hrvatski prijevod “The Feeling if What Happens” što ga je izdao Algoritam, zamolila sam Antonija Damasija da mi je potpiše. Ugodno iznenađen, Damasio je čak pristao i na kratki intervju za Jutarnji. Na moje razočarenje, nije održao obećanje jer je sa suprugom Hannom, također neuroznanstvenicom, odjurio na “dogovor s jednim kolegom”.
No, zato sam mnogo više sreće imala s Danielom Dennettom (64), jednim od vodećih svjetskih filozofa koji mi je dao intervju što će biti objavljen ovih dana u Jutarnjem listu.
- Organizirane su religije brijantno dizajnirani socijalni sustavi - rekao je među ostalim Dennett, profesor filozofije i direktor Centra za kognitivne studije na Sveučilištu Tufts, koji je u Veneciju stigao u jeku polemika oko njegove najnovije knjige “Breaking the Spell” u kojoj religiju opisuje u darvinističkim terminima kao prirodni fenomen nastao razvojem našeg mozga.
Porijeklom Kanađanin Steven Pinker (51), profesor psihologije na Sveučilištu Harvard, objašnjavao je svoju tezu da je razvoj ljudskog jezika neposredan proizvod prirodne selekcije te da se jezik razvio zato što ljudima daje prednost na tržištu reprodukcije. Tu je tezu višestruko obrazlagao u svojim bestselerima “The Language Instinct”, “The Mind Works” i “Blank Slate” koja je prošle godine bila nominirana za nagradu Aventis za najbolju knjigu iz popularne znanosti. Upadljiva izgleda zbog brižno njegovane poduže kovrdžave kose i živopisnih kravata, Pinker je, zajedno s Dennettom, sudjelovao i na okruglom stolu posvećenom evoluciji u znanosti i kulturi. - Teorija evolucije, za koju postoje brojni dokazi, najbolji je način na koji danas možemo opisati svijet - rekao je, među ostalim, Steven Pinker.
Lisa Randall
Treba razmišljati da je svemir u kome živimo samo jedan od mnogih. Govoreći o evoluciji treba, također, razmišljati da postoji više dimenzija
Ian Tattersall
Čovjekov se mozak tri puta povećao u dva milijuna godina, što je našoj vrsti omogućilo bolje preživljavanje, no više nije moguć njegov rast
Tomas Poggio
Jedan od izazova je napraviti biočip koji će proširiti mogućnosti ljudskih neurona, primjerice, povećavajući kapacitete naše memorije
Antonio Damasio
Svaku se osobu može promatrati kao organizam sastavljen od tri dijela: tijela, mozga i uma. Um nije nema-terijalna stvar neovisna o mozgu
Daniel Dennett
Organizirane su religije briljantno dizajnirani socijalni sustavi. Religija je prirodni fenomen nastao razvojem našeg mozga
Steven Pinker
Razvoj ljudskog jezika neposredan je proizvod prirodne selekcije. Jezik se razvio zato što ljudima daje prednost na tržištu reprodukcije
<>
function printPage(url)
{
window.open(url, "Preview",'height=450,width=517,location=no,scrollbars=yes,m enubars=no,toolbars=no,resizable=no');
}
function sendLink(url, title, link)
{
url += "?title=" + escape(title) + "&url=" + escape(link);
window.open(url, "SendLink",'height=450,width=450,location=no,scrollbars=no,m enubars=no,toolbars=no,resizable=no');
}
- Od 1995. godine, dakle za samo 11 godina, otkrili smo 200 takvih planeta. Nastavimo li se otkrivati ovim tempom, uskoro ćemo katagalogizirati tisuće ekstrasolarnih planeta. Razumno je očekivati da ćemo među njima naći i planete na kojima se mogao razviti život - poručio je Bignami u četvrtak s govornice u Dvorani Arazzi koja je dio golemog kompleksa Zaklade Giorgio Cini na otoku San Giorgio Maggiore u Veneciji.
Baš kao i prošle godine u ovo vrijeme, na otoku San Giorgio okupili su se poznati svjetski znanstvenici, studenti, predstavnici različitih vjera, novinari i poneki političar kako bi raspravljali o budućnosti znanosti. Za razliku od prošlogodišnje konferencije koja se bavila odnosom znanosti i društva, ovogodišnji je skup bio posvećen “vrućoj” problematici evolucije. Zamisao o tome da se svake godine u rujnu raspravlja o nekoj aktualnoj znanstvenoj temi potječe od Umberta Veronesija, jednog od najuglednijih svjetskih onkologa i bivšeg talijanskog ministra zdravstva.
- Evolucija je središnji koncept u mnogim sferama ljudske djelatnosti, od astrofizike i genetike do filozofije i psihologije. Promišljanje o evoluciji jest razmišljanje o nama samima, našoj budućnosti i našem mjestu u svemiru - smatra Umberto Veronesi (81), čija zaklada zajedno sa zakladama Cini i Tronchetti Provera financira skupove na otoku San Giorgio Maggiore.
Unatoč poodmaklim godinama Veronesi je i dalje u odličnoj formi, a njegove izvrsne veze u znanstvenom svijetu svakako su pridonijele da i ove godine u Veneciju doputuju velika svjetska imena poput neurobiologa Antonija Damasija, fizičarke Lise Randall, kemičara Petera Atkinsa, psihologa Stevena Pinkera, filozofa Daniela Dennetta i mnogih drugih. - Kad govorimo o evoluciji treba uzeti u obzir mogućnost da ne postoje samo tri dimenzije prostora i jedna vremena, nego više dimenzija, možda čak sedam. Treba, također, razmišljati o tome da je svemir u kome živimo samo jedan od mnogih - rekla je Lisa Randall (43), profesorica teorijske fizike na Sveučilištu Harvard.
Lisa Randall već je ušla u povijest kao prva žena koja je dobila stalno mjesto profesora teorijske fizike na “Einsteinovom” Sveučilištu Princeton te, a zatim i na Massachussets Institute of Technology (MIT) i Harvardu. Njezinu knjigu “Warped Passages” New York Times okarakterizirao je kao jednu od 100 najvažnijih knjiga prošle godine, dok ju je kanadski magazin Seed proglasio znanstvenom ikonom 2005. Lisa Randall bila je bez sumnje najveća zvijezda prvog dana konferencije posvećenog evoluciji svemira.
Drugoga dana na otoku San Giorgio Maggiore raspravljalo se o čovjekovoj biološkoj budućnosti. - Čovjekov se mozak tri puta povećao u posljednja dva milijuna godina, s 400 na 1200 kubičnih centimetara, što je našoj vrsti omogućilo bolje preživljavanje na Zemlji - rekao je antropolog Ian Tattersall, direktor Prirodoslovnog muzeja u New Yorku.
On je zatim naglasio da je ljudska evolucija sada došla do točke u kojoj daljnje uvećavanje našeg mozga nije moguće. - Istina je da se mijenjamo brzinom kakva nije zabilježena u povijesti, no to su promjene na tehnološkoj, a ne na biološko razini. Zahvaljujući tehnologiji mi otkrivamo i istražujemo biološke sposobnosti koje već posjedujemo. Ne možemo se nadati da će evolucijske sile intervenirati kako bi poboljšale naše perspektive u budućnosti. To moramo učiniti mi sami - naglasio je Tattersall.
Poznati talijanski biolog i veliki popularizator znanosti Edoardo Boncinelli sa Sveučilišta Vita e Salute u Milanu zatim je pojasnio kako je tehnološki napredak omogućio da modificiramo vlastite gene i tako inteveniramo u našu biološki usud. - Najnoviji napredak na području genetike unio je ‘svježu krv’ u istraživanje evolucije - rekao je Boncinelli dodavši da će čovjek za 15-ak godina biti tehnički spreman da modificira svoj DNK kako bi poboljšao svoje zdravlje i duže živio.
Boncinelli predviđa da će se prve intervancije na našim genima ići za tim da pobijedimo našu sklonost prema bolestima poput tumora, srčanih i neurodegenerativnih oboljenja. - Nakon toga, javit će se snažna težnja da modificiramo gene koji su povezani s dugovječnošću, a naposljetku ljudi će željeti intervenirati i u tako kompleksna područja kao što je naša inteligencija - rekao je Boncinelli.
Dok neki znanstvenici razmišljaju o poboljšanju ljudske inteligencije, drugi su, poput Tomasa Poggija, voditelja Laboratorija za kompjutorske znanosti i umjetnu inteligenciju na MIT-u u Bostonu, posvećeni razvoju “umjetnog mozga”. - Sada znamo kako radi vizualni korteks, jedno od najvažnijih područja u našemu mozgu. Mi smo stoga na prekretnici u našem traganju da razumijemo mehanizme ljudske inteligencije te na pragu primjene tih mehanizama kod umjetne inteligencije - rekao je Poggio naglasivši da je za znanstvenike na njegovu području jedan od izazova napraviti biočip koji će “proširiti mogućnosti ljudskih neurona, povećavajući primjerice kapacitete naše memorije”.
Tomaso Poggio govorio je trećeg dana konferencije posvećenog evoluciji mozga, kad su “nastupile” i tri najveće medijske zvijezde među darvinistima na ovoj konferenciji, Antonio Damasio, Steven Pinker i Daniel Dennett.
Porijeklom Portugalac, Antonio Damasio profesor neuroznanosti i direktor Instituta za mozak i kreativnost Sveučilišta Južna Kalifornija, na osnovi bazičnih i kliničkih istraživanja došao je do važnih spoznaja o memoriji, fiziologiji emocija i Alzheimerovoj bolesti.
Damasio tvrdi da se svaku osobu može promatrati kao organizam sastavljen od tri dijela: tijela, mozga i uma. Na osnovi eksperimentalnih podataka Damasio tako pobija tezu slavnog francuskog filozofa René Descartesa koji je tvrdio da je um nematerijalna stvar neovisna o našem mozgu. Svoje spoznaje Antonio Damasio objavio je u nizu knjiga od kojih su tri “Descartes’s Error”, “The Feeling if What Happens” and “Looking for Spinoza” postali bestseleri prevedeni na više od 30 svjetskih jezika. Kako sam sa sobom u Veneciju ponijela knjigu “Osjećaj zbivanja”, hrvatski prijevod “The Feeling if What Happens” što ga je izdao Algoritam, zamolila sam Antonija Damasija da mi je potpiše. Ugodno iznenađen, Damasio je čak pristao i na kratki intervju za Jutarnji. Na moje razočarenje, nije održao obećanje jer je sa suprugom Hannom, također neuroznanstvenicom, odjurio na “dogovor s jednim kolegom”.No, zato sam mnogo više sreće imala s Danielom Dennettom (64), jednim od vodećih svjetskih filozofa koji mi je dao intervju što će biti objavljen ovih dana u Jutarnjem listu.
- Organizirane su religije brijantno dizajnirani socijalni sustavi - rekao je među ostalim Dennett, profesor filozofije i direktor Centra za kognitivne studije na Sveučilištu Tufts, koji je u Veneciju stigao u jeku polemika oko njegove najnovije knjige “Breaking the Spell” u kojoj religiju opisuje u darvinističkim terminima kao prirodni fenomen nastao razvojem našeg mozga.
Porijeklom Kanađanin Steven Pinker (51), profesor psihologije na Sveučilištu Harvard, objašnjavao je svoju tezu da je razvoj ljudskog jezika neposredan proizvod prirodne selekcije te da se jezik razvio zato što ljudima daje prednost na tržištu reprodukcije. Tu je tezu višestruko obrazlagao u svojim bestselerima “The Language Instinct”, “The Mind Works” i “Blank Slate” koja je prošle godine bila nominirana za nagradu Aventis za najbolju knjigu iz popularne znanosti. Upadljiva izgleda zbog brižno njegovane poduže kovrdžave kose i živopisnih kravata, Pinker je, zajedno s Dennettom, sudjelovao i na okruglom stolu posvećenom evoluciji u znanosti i kulturi. - Teorija evolucije, za koju postoje brojni dokazi, najbolji je način na koji danas možemo opisati svijet - rekao je, među ostalim, Steven Pinker.
Lisa RandallTreba razmišljati da je svemir u kome živimo samo jedan od mnogih. Govoreći o evoluciji treba, također, razmišljati da postoji više dimenzija
Ian TattersallČovjekov se mozak tri puta povećao u dva milijuna godina, što je našoj vrsti omogućilo bolje preživljavanje, no više nije moguć njegov rast
Tomas PoggioJedan od izazova je napraviti biočip koji će proširiti mogućnosti ljudskih neurona, primjerice, povećavajući kapacitete naše memorije
Antonio DamasioSvaku se osobu može promatrati kao organizam sastavljen od tri dijela: tijela, mozga i uma. Um nije nema-terijalna stvar neovisna o mozgu
Daniel DennettOrganizirane su religije briljantno dizajnirani socijalni sustavi. Religija je prirodni fenomen nastao razvojem našeg mozga
Steven PinkerRazvoj ljudskog jezika neposredan je proizvod prirodne selekcije. Jezik se razvio zato što ljudima daje prednost na tržištu reprodukcije
undying je napisao/la:
ian wright je napisao/la:
undying je napisao/la:
rekao sam da me ne zanimaju te price o drugim planetama to je realno da cemo naseljavati druge planete nego je bit hocemo li biti ljudi i hoce li uopste to biti ljudi??ovi su cipovi i vise nego realni a to po meni ne valja!zasto ne? I danas ljudi nose lece, slusne aparate, razne proteze, imaju by-passove, umjetne kukove...
da.ali sve to sto si naveo ne moze da te ucini pametnijim od nekoga..ko ce dobiti te cipove i kako ce biti iskoristeni?vjerovatno ce postojati manje kvalitetni i vise kvalitetni!sta je sledece poslije cipa?mozda tijelo?vjerovatno ce to dovesti do necega zvanog rasizam,mozda nestane sport?gomila ce se stvari koje su nama ljudima bitne postati nebitne!zato sam i spomenuo darwina kao kraj ljudske vrste!normalno sve ovo vazi ako amerikanci do tad ne sjebu zemaljsku kuglu
pa manje kvalitetni za one s manje novaca, a vrlo kvalitetni za one s puno novaca...jednostavno. 
Mile je napisao/la:
undying je napisao/la:
ian wright je napisao/la:
undying je napisao/la:
rekao sam da me ne zanimaju te price o drugim planetama to je realno da cemo naseljavati druge planete nego je bit hocemo li biti ljudi i hoce li uopste to biti ljudi??ovi su cipovi i vise nego realni a to po meni ne valja!zasto ne? I danas ljudi nose lece, slusne aparate, razne proteze, imaju by-passove, umjetne kukove...
da.ali sve to sto si naveo ne moze da te ucini pametnijim od nekoga..ko ce dobiti te cipove i kako ce biti iskoristeni?vjerovatno ce postojati manje kvalitetni i vise kvalitetni!sta je sledece poslije cipa?mozda tijelo?vjerovatno ce to dovesti do necega zvanog rasizam,mozda nestane sport?gomila ce se stvari koje su nama ljudima bitne postati nebitne!zato sam i spomenuo darwina kao kraj ljudske vrste!normalno sve ovo vazi ako amerikanci do tad ne sjebu zemaljsku kuglu
pa manje kvalitetni za one s manje novaca, a vrlo kvalitetni za one s puno novaca...jednostavno.
mile moze li to stvoriti novi fasizam?moje misljenje je da moze!
Nogomet
SuperSport HNL nominacije: Birajte najbolje u studenom, traže se nasljednici Livaje i Gattusa
Nogomet
Ranieri: 'Ako me igrači budu slušali, pronaći ćemo rješenje'
Zimski sportovi
Stroemheim u norveškom dvoboju odnio pobjedu na 15 kilometara
Nogomet
Petarda Barcelone protiv Mallorce, čudesna asistencija Laminea Yamala
mark_37 je napisao/la:
Ja mislim da će ti čipovi, bit nešto kao proteze i dijelit će ih zdravstveno džabe. Moraš samo dokazat da si glup i oni ti lijepo montiraju čip recimo za zidara. Probudiš se nakon operacije, kad ono sve o ciglama u glavi. Možda bolje da ti USB priključak uglave, pa da se možeš ištekat. Dođe vrijeme gablecu, a ekipa čipove van iz glave. Da se odmore malo. ja bi čip za znanje porno glumca
+dok ti budes imao 256 memorije drugi ce imati 512 - Najnovije
- Najčitanije
Super7 by SuperSport: Ulog se podiže, jackpot nije pogođen i raste na 17.400 eura
10 sati•Nogomet
Petarda Barcelone protiv Mallorce, čudesna asistencija Laminea Yamala
38 min•Nogomet
Novi poraz presudio Veljku Mršiću, raskinut ugovor s Rio Breoganom
1 sat•Košarka
Ranieri: 'Ako me igrači budu slušali, pronaći ćemo rješenje'
1 sat•Nogomet
Nove muke za Bjelicu, Baturina se pridružio velikom broju ozlijeđenih
1 sat•Nogomet
Predsjednik PSG-a: 'Nikada nismo niti razmišljali o Salahu'
2 sata•Nogomet
Stroemheim u norveškom dvoboju odnio pobjedu na 15 kilometara
2 sata•Zimski sportovi
SuperSport HNL nominacije: Birajte najbolje u studenom, traže se nasljednici Livaje i Gattusa
1 dan•Nogomet
Mallorca je jedno od pozitivnih iznenađenja, ali Barcelona treba pobjeda pod svaku cijenu
13 sati•Nogomet
Bayern bez Harryja Kanea protiv Leverkusena u borbi za četvrtfinale DFB Pokala
9 sati•Nogomet
Partizan želi nastaviti pobjednički niz, u goste stiže bivši trener
8 sati•Košarka
Ruud van Nistelrooy debitira na klupi Leicestera protiv ranjenih Čekićara
11 sati•Nogomet
Super7 by SuperSport: Ulog se podiže, jackpot nije pogođen i raste na 17.400 eura
10 sati•Nogomet
Carragher: 'Prestanite s debatom, Van Dijk je najbolji stoper u povijesti Premier lige'
3 sata•Nogomet
Ante Budimir krasno zabio, ali Osasuna nije izdržala, Sevilla do boda
23 sata•Nogomet