Crna Gora
SVETA MAROVIĆ MENJA MATERNJI?!
Bivši predsednik SCG, koji je svojevremeno izjavio Kuriru da govori isključivo srpskim jezikom, predložio da u ustavu Crne Gore službeni jezik bude crnogorski
PODGORICA
- Potpredsednik Demokratske partije socijalista (DPS)
Svetozar Marović ocenio je juče da novim ustavom treba
definisati da u Crnoj Gori postoji jedna kanonska pravoslavna
crkva i da službeni jezik treba nazvati crnogorski, po
imenu države! Podsetimo, u intervjuu za Kurir pre tri
godine Marović je poručio da govori isključivo srpskim
jezikom.
Upitan na kojem ćemo jeziku voditi razgovor, srpskom ili crnogorskom, Marović je tada odgovorio: "Sa mnom razgovarate na srpskom jeziku, jer je srpski moj maternji jezik!" U međuvremenu on se, očigledno, priklonio većini, navodeći da "smatra logičnim da se novim ustavom službeni jezik u Crnoj Gori nazove po imenu države - crnogorski". Ipak, on je dodao da "treba stvoriti uslove da u službenoj upotrebi mogu biti i srpski, i bošnjački, i hrvatski, respektujući činjenicu različitog imenovanja u osnovi istog jezika".
Da je ostao dosledan sebi u balansiranju, Marović je dokazao govoreći o ustavnom rešenju za pitanje crkve. Naime, on nije imenovao koja to jedna kanonska pravoslavna crkva treba da bude u ustavu, iako je poznato da je u Crnoj Gori Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve jedina kanonska pravoslavna crkva.
- Nisam jedini koji u Crnoj Gori veruje da joj je dovoljna jedna pravoslavna crkva koja će okupljati sve pravoslavne vernike, u koju se ide ne zato što je Crnogorac ili Srbin nego zato što veruje u Boga - istakao je potpredsednik DPS.
Marović je rekao da Crnoj Gori treba samo "jedna
pravoslavna crkva koja će biti lojalna svojoj državi,
u kojoj vrši Božju misiju".
- Jedna pravoslavna crkva koja će voleti i braniti Crnu
Goru, povezivati je sa drugima, bez sumnje da li Crna
Gora zaslužuje da bude samostalna država i da li u njoj
žive i Crnogorci - rekao je Marović.
atheistRAP je napisao/la:
Dimitrije BP je napisao/la:
atheistRAP je napisao/la:
kod nas to tek sleduje kad se izglasa zakon o denacionalizaciji.taj zakon MORAMO imati i primeniti pre POTPISIVANJA sporazuma o asocijaciji.On je vec izradjen koliko ja znam i verovatno ce biti usvojen do kraja godine.
PRIČA O EKONOMSKOM NAPRETKU CRNE GORE IMA I TAMNIJU STRANU
Na sjeveru bijeda
Sjevernoj regiji nedostaju strane investicije, infrastruktura je
nerazvijena, većina firmi u stečaju, broj nezaposlenih raste. Plate
daleko ispod republičkog prosjeka, a podatak koji oslikava situaciju je
i taj da je zbir budžeta opština na sjeveru Crne Gore manji od budžeta
Budve
Crna Gora je zvanično dobila svoj prvi "grad milionera", zaposlenih je sve više, nezaposleni će za nekoliko godina biti samo oni koji preziru posao, zarade rastu, investicije obaraju rekorde, a preduzetnički duh cvjeta.
Ovakva slika države, koju građani svakodnevno gledaju ili o njoj čitaju, samo je jedna strana priče.
U isto vrijeme kad je svaki 50-ti stanovnik prijestonice turizma Budve postao milioner zahvaljujući vrtoglavom rastu cijena kuća i zemljišta koje stranci kupuju koferima novca i kada milion eura izgleda nikad manji, Vlada je u anlizi ekonomske politike u prvom tromjesečju konstatovala evidentno zaostajanje sjevera koji karakterišu potpuno suprotna dešavanja od onih na nivou države.
Nedostaju preduzetnička inicijativa i strane investicije, infrastruktura je nerazvijena, većina firmi je u stečaju a broj nezaposlenih raste. Plate zaposlenih u gradovima na sjeveru su (osim u Pljevljima i Šavniku) oko 50 odsto niže od republičkog prosjeka, a najdrastičniji je primjer Plav, gdje je skoro dvostruko niža. Podatak koji oslikava dio situacije je i taj da je zbir budžeta opština na sjeveru Crne Gore manji od budžeta Budve.
Budžet metropole turizma za ovu godinu je 44 miliona, a Berana, Rožaja, Plava, Bijelog Polja, Andrijevice, Pljevalja, Kolašina, Mojkovca, Žabljaka, Šavnika i Plužina 42,5 miliona.
U svih 11 opština na sjeveru živi 194.000 stanovnika, a u Budvi 15.000.
I dok se mnogi građani "grada milionera" dvoume da li da novcem od prodaje djedovine kupe "hamer" ili jahtu, ili možda i jedno i drugo, u Beranama radnici koji godinama ne primaju plate smišljaju način da im porodice prežive.
- Kopamo kanale, istovaramo i pretovaramo brašno i cement ali ni tih poslova nema. Uspjeh je kada mi se ukaže prilika da na taj način dođem do novca, od kojeg mogu kupiti samo najosnovnije stvari za preživljavanje - kazao je "Vijestima" jedan od radnika propalog beranskog kolektiva.
U Beranama ima radnika koji platu nijesu primili čak osamdeset mjeseci, kakav je slučaj sa zaposlenima u preduzeću AD Stadion, kaže predsjednik Opštinskog sindikata u Beranama Milan Milović.
- Kako veliki broj radnika u beranskoj opštini već godinama ne prima platu, smatram da treba pronaći način na koji im se može obezbijedi pomoć. Zbog uvođenja stečaja u mnogim kolektivima na stotine radnika je proglašeno tehnološkim viškom, zbog čega je socijalna karta Berana katastrofalna. Pored preduzeća "Ugostiteljstvo", u kojem 80 mjeseci nijesu izmirene plate, teška situacija je i u "Gumigu," gdje plata nije bilo od 1. januara 2003. godine, u Polimci 55 mjeseci, dok su zaposleni u Novoj beranki, za posljednje tri godine, dobili svega nekoliko zaostalih zarada - kazao je Milović zadovoljan najavom da bi to preduzeće trebalo da pokrene proizvodnju narednih dana.
- Od većih preduzeća jedino ŠIK "Polimlje" sa 184 radnika, "Polieksa" sa 48, i "Simonvojaž" sa 84 zaposlenih trenutno rade - kazao je Milović.
U tom gradu od oko 35.000 stanovnika, zvanično je oko dvije hiljade nezaposlenih na Birou rada.
Virus stečaja opustošio je i Bijelo Polje, nekadašnju industrijsku zonu Crne Gore koja je zapošljavala hiljade radnika.
- Na prstima ruke se može izbrojati koliko fabrika radi, koliko je otključanih kapija, u odnosu na neko prošlo i ne tako davno vrijeme, kada je u privredi grada bilo više od 10.000 radnika, od čega samo u "Vunku" oko 4.000. Situacija je svakim danom sve teža i krajnje je vrijeme da nadležni preduzmu mjere na rješavanju nagomilanih problema - kaže predsjednik Opštinskog sindikalnog povjereništva Bogdan Krgović.
On smatra da je "krajnje vrijeme da se zaustavi odlazak na Biro rada, gdje je sada oko 5.000 nezaposlenih".
- Trenutno privreda grada radi sa manje od 20 odsto kapaciteta a angažovano je svega oko 2.000 radnika, što najrječitije govori o "sumornoj slici bjelopoljske privrede" - istakao je Krgović.
Predsjednik sindikalnog povjereništava Rožaja, Šemso Hot već godinama upozorava na alarmantnu privrednu situaciju u rožajskoj opštini zbog čega je taj grad i zvanično među najsiromašnijim u Crnoj Gori.
- U prošloj godini je, od preko 28.000 stanovnika bilo 3.120 zaposlenih, dok se na Birou rada nalazi oko 2.350 aktivnih i 5.120 pasivnih kandidata. Socijalna problematika se nametnula kao prioritetna u borbi za golo preživljavanje - kaže Hot.
On podsjeća da su raspad samoupravnog sistema, tranzicija, privatizacija, loša kreditna podrška, pokidane poslovne veze, neefikasna skupa ekonomija sa zastarjelom tehnologijom, nebriga i otvorena pljačka društvene imovine dovele do zatvaranja mnogih preduzeća, zbog čega su radnici poslati na Biro rada ili na ulicu.
- To se dogodilo sa "Famodom", "Kristalom" i "Buteksom" koji su zapošljavali oko 400 radnika. Još teži slučaj je sa Biteksom i Napretkom, u kojima se ne zna ni status preduzeća, sa oko 150 zaposlenih. U teškom i neizvjesnom stanju se nalazi i "Dekor" koji je brojao oko 160, a sada ima oko 30 radnika koji nijesu primili plate od oktobra 2002. I situacija u "Gornjem Ibru" (u stečaju) je alarmantna. Jedino rješenje je privatizacija koja nije uspjela ni nakon šest tendera - kazao je Hot.
Drvoprerađivačka kompanija "Gornji Ibar", nekada je zapošljavala oko 2.000 radnika.
Loša situacija je u gotovo svim rožajskim preduzećima. Većina radnika je tužila poslovodstva, ali ni nakon višegodišnjih sporova nijesu uspjeli da naplate potraživanja.
U Rožajama je bilo i nekoliko loših privatizacija, dok se uspješnim smatraju privatizacije nekadašnjeg HTP "Turjak" i bivše "Domaće radinosti", odnosno današnje "Gradina kompani". Međutim, bivši radnici tog preduzeća koji su ostali bez posla ni nakon sedam godina od prodaje nijesu uspjeli da dobiju otpremnine.
Grad na Ibru karakterističan je po višečlanim porodicama u kojima gotovo niko ne radi. Prema podacima Centra za socijalni rad u decembru prošle godine 1.232 porodice sa 4.034 člana primale su naknadu za materijalno obezbjeđenje porodice. To je za 29 odsto više porodica i za 39 odsto više članova u odnosu na 2005. godinu.
Nije poznato kako preživljavaju brojne porodice, ali se pretpostavlja da ih pomaže rodbina iz inostranstva. Prema poslednjim statističkim podacima oko pet hiljada Rožajaca živi i radi u inostranstvu.
U Pljevljima je situacija, iako loša, bolja nego u ostalim gradovima na sjeveru, smatra opštinski sindikalni povjerenik Jovan Joksimović.
Većina zaposlenih Pljevljaka redovno prima plate. Ipak, zaposlenih je oko 6.000, što je 4.000 manje nego krajem osamdesetih godina, zbog zatvorenih preduzeća ili proglašenja viškom.
Joksimović je kazao da su Pljevlja imala sreću je u Rudniku uglja i Termoelektrani zaposleno oko 2.000 radnika. Od uspješnosti njihove privatizacije, ističe on, zavisiće i dalja sudbina zaposlenih i cjelog grada.
Prosječne zarade u sjevernim opštinama u eurima
Podaci Monstata, decembar 2006.
Prosjek Crne Gore 280,63
Andrijevica 211,39
Berane 199,89
Bijelo Polje 185,53
Žabljak 180,58
Kolašin 211,85
Mojkovac 186,39
Plav 155,23
Plužine 252,71
Pljevlja 315,00
Rožaje 158,44
Šavnik 283,54
ZAOSTAJANJE I ISELJAVANJE
Višedecenijsko zaostajanje sjevernog dijela Crne Gore, ali i zvanične crnogorske prijestonice Cetinja, koje je rezultiralo iseljavanjem stanovništva, nije zaustavljeno ekonomskom politikom u prethodnim godinama. Uprkos činjenici da je to područje veoma pogodno za razvoj stočarstva i poljoprivrede. Na sjeveru je oko 60 odsto ukupnog crnogorskog poljoprivrednog zemljišta (oko 400.000 hektara), dvije trećine stoke nalazi se tamo, 80 odsto drvne mase (skoro 60 miliona kubika), vodene rezerve, ljekovito bilje, turistički potencijali... Nijesu pomogle niže kamatne stope na kredite koje državni fondovi odobravaju preduzećima iznad Bioča, Vladine mjere za podsticanje poljoprivrede i razvoja sela. Stručni i obrazovani ljudi prije biraju da budu nezaposleni u južnim gradovima nego da se sele ili vrate u zavičaj i rade na depresivnom sjeveru. Neki znaci da će sjever oživjeti ipak postoje. Nakon juga, u posljednjih nekoliko mjeseci se investitori, uglavnom lokalni, okreću sjeveru, pa su najavljene moderne fabrike namještaja, vode, hoteli. Možda će i plate u tim fabrikama biti dovoljne da se stanovnici sjeverne regije, duboko u zoni apsolutnog siromaštva, približe bar prosjeku Crne Gore.
Na sjeveru bijeda
 |
Crna Gora je zvanično dobila svoj prvi "grad milionera", zaposlenih je sve više, nezaposleni će za nekoliko godina biti samo oni koji preziru posao, zarade rastu, investicije obaraju rekorde, a preduzetnički duh cvjeta.
Ovakva slika države, koju građani svakodnevno gledaju ili o njoj čitaju, samo je jedna strana priče.
U isto vrijeme kad je svaki 50-ti stanovnik prijestonice turizma Budve postao milioner zahvaljujući vrtoglavom rastu cijena kuća i zemljišta koje stranci kupuju koferima novca i kada milion eura izgleda nikad manji, Vlada je u anlizi ekonomske politike u prvom tromjesečju konstatovala evidentno zaostajanje sjevera koji karakterišu potpuno suprotna dešavanja od onih na nivou države.
Nedostaju preduzetnička inicijativa i strane investicije, infrastruktura je nerazvijena, većina firmi je u stečaju a broj nezaposlenih raste. Plate zaposlenih u gradovima na sjeveru su (osim u Pljevljima i Šavniku) oko 50 odsto niže od republičkog prosjeka, a najdrastičniji je primjer Plav, gdje je skoro dvostruko niža. Podatak koji oslikava dio situacije je i taj da je zbir budžeta opština na sjeveru Crne Gore manji od budžeta Budve.
Budžet metropole turizma za ovu godinu je 44 miliona, a Berana, Rožaja, Plava, Bijelog Polja, Andrijevice, Pljevalja, Kolašina, Mojkovca, Žabljaka, Šavnika i Plužina 42,5 miliona.
U svih 11 opština na sjeveru živi 194.000 stanovnika, a u Budvi 15.000.
I dok se mnogi građani "grada milionera" dvoume da li da novcem od prodaje djedovine kupe "hamer" ili jahtu, ili možda i jedno i drugo, u Beranama radnici koji godinama ne primaju plate smišljaju način da im porodice prežive.
- Kopamo kanale, istovaramo i pretovaramo brašno i cement ali ni tih poslova nema. Uspjeh je kada mi se ukaže prilika da na taj način dođem do novca, od kojeg mogu kupiti samo najosnovnije stvari za preživljavanje - kazao je "Vijestima" jedan od radnika propalog beranskog kolektiva.
U Beranama ima radnika koji platu nijesu primili čak osamdeset mjeseci, kakav je slučaj sa zaposlenima u preduzeću AD Stadion, kaže predsjednik Opštinskog sindikata u Beranama Milan Milović.
- Kako veliki broj radnika u beranskoj opštini već godinama ne prima platu, smatram da treba pronaći način na koji im se može obezbijedi pomoć. Zbog uvođenja stečaja u mnogim kolektivima na stotine radnika je proglašeno tehnološkim viškom, zbog čega je socijalna karta Berana katastrofalna. Pored preduzeća "Ugostiteljstvo", u kojem 80 mjeseci nijesu izmirene plate, teška situacija je i u "Gumigu," gdje plata nije bilo od 1. januara 2003. godine, u Polimci 55 mjeseci, dok su zaposleni u Novoj beranki, za posljednje tri godine, dobili svega nekoliko zaostalih zarada - kazao je Milović zadovoljan najavom da bi to preduzeće trebalo da pokrene proizvodnju narednih dana.
- Od većih preduzeća jedino ŠIK "Polimlje" sa 184 radnika, "Polieksa" sa 48, i "Simonvojaž" sa 84 zaposlenih trenutno rade - kazao je Milović.
U tom gradu od oko 35.000 stanovnika, zvanično je oko dvije hiljade nezaposlenih na Birou rada.
Virus stečaja opustošio je i Bijelo Polje, nekadašnju industrijsku zonu Crne Gore koja je zapošljavala hiljade radnika.
- Na prstima ruke se može izbrojati koliko fabrika radi, koliko je otključanih kapija, u odnosu na neko prošlo i ne tako davno vrijeme, kada je u privredi grada bilo više od 10.000 radnika, od čega samo u "Vunku" oko 4.000. Situacija je svakim danom sve teža i krajnje je vrijeme da nadležni preduzmu mjere na rješavanju nagomilanih problema - kaže predsjednik Opštinskog sindikalnog povjereništva Bogdan Krgović.
On smatra da je "krajnje vrijeme da se zaustavi odlazak na Biro rada, gdje je sada oko 5.000 nezaposlenih".
- Trenutno privreda grada radi sa manje od 20 odsto kapaciteta a angažovano je svega oko 2.000 radnika, što najrječitije govori o "sumornoj slici bjelopoljske privrede" - istakao je Krgović.
Predsjednik sindikalnog povjereništava Rožaja, Šemso Hot već godinama upozorava na alarmantnu privrednu situaciju u rožajskoj opštini zbog čega je taj grad i zvanično među najsiromašnijim u Crnoj Gori.
- U prošloj godini je, od preko 28.000 stanovnika bilo 3.120 zaposlenih, dok se na Birou rada nalazi oko 2.350 aktivnih i 5.120 pasivnih kandidata. Socijalna problematika se nametnula kao prioritetna u borbi za golo preživljavanje - kaže Hot.
On podsjeća da su raspad samoupravnog sistema, tranzicija, privatizacija, loša kreditna podrška, pokidane poslovne veze, neefikasna skupa ekonomija sa zastarjelom tehnologijom, nebriga i otvorena pljačka društvene imovine dovele do zatvaranja mnogih preduzeća, zbog čega su radnici poslati na Biro rada ili na ulicu.
- To se dogodilo sa "Famodom", "Kristalom" i "Buteksom" koji su zapošljavali oko 400 radnika. Još teži slučaj je sa Biteksom i Napretkom, u kojima se ne zna ni status preduzeća, sa oko 150 zaposlenih. U teškom i neizvjesnom stanju se nalazi i "Dekor" koji je brojao oko 160, a sada ima oko 30 radnika koji nijesu primili plate od oktobra 2002. I situacija u "Gornjem Ibru" (u stečaju) je alarmantna. Jedino rješenje je privatizacija koja nije uspjela ni nakon šest tendera - kazao je Hot.
Drvoprerađivačka kompanija "Gornji Ibar", nekada je zapošljavala oko 2.000 radnika.
Loša situacija je u gotovo svim rožajskim preduzećima. Većina radnika je tužila poslovodstva, ali ni nakon višegodišnjih sporova nijesu uspjeli da naplate potraživanja.
U Rožajama je bilo i nekoliko loših privatizacija, dok se uspješnim smatraju privatizacije nekadašnjeg HTP "Turjak" i bivše "Domaće radinosti", odnosno današnje "Gradina kompani". Međutim, bivši radnici tog preduzeća koji su ostali bez posla ni nakon sedam godina od prodaje nijesu uspjeli da dobiju otpremnine.
Grad na Ibru karakterističan je po višečlanim porodicama u kojima gotovo niko ne radi. Prema podacima Centra za socijalni rad u decembru prošle godine 1.232 porodice sa 4.034 člana primale su naknadu za materijalno obezbjeđenje porodice. To je za 29 odsto više porodica i za 39 odsto više članova u odnosu na 2005. godinu.
Nije poznato kako preživljavaju brojne porodice, ali se pretpostavlja da ih pomaže rodbina iz inostranstva. Prema poslednjim statističkim podacima oko pet hiljada Rožajaca živi i radi u inostranstvu.
U Pljevljima je situacija, iako loša, bolja nego u ostalim gradovima na sjeveru, smatra opštinski sindikalni povjerenik Jovan Joksimović.
Većina zaposlenih Pljevljaka redovno prima plate. Ipak, zaposlenih je oko 6.000, što je 4.000 manje nego krajem osamdesetih godina, zbog zatvorenih preduzeća ili proglašenja viškom.
Joksimović je kazao da su Pljevlja imala sreću je u Rudniku uglja i Termoelektrani zaposleno oko 2.000 radnika. Od uspješnosti njihove privatizacije, ističe on, zavisiće i dalja sudbina zaposlenih i cjelog grada.
Prosječne zarade u sjevernim opštinama u eurima
Podaci Monstata, decembar 2006.
Prosjek Crne Gore 280,63
Andrijevica 211,39
Berane 199,89
Bijelo Polje 185,53
Žabljak 180,58
Kolašin 211,85
Mojkovac 186,39
Plav 155,23
Plužine 252,71
Pljevlja 315,00
Rožaje 158,44
Šavnik 283,54
ZAOSTAJANJE I ISELJAVANJE
Višedecenijsko zaostajanje sjevernog dijela Crne Gore, ali i zvanične crnogorske prijestonice Cetinja, koje je rezultiralo iseljavanjem stanovništva, nije zaustavljeno ekonomskom politikom u prethodnim godinama. Uprkos činjenici da je to područje veoma pogodno za razvoj stočarstva i poljoprivrede. Na sjeveru je oko 60 odsto ukupnog crnogorskog poljoprivrednog zemljišta (oko 400.000 hektara), dvije trećine stoke nalazi se tamo, 80 odsto drvne mase (skoro 60 miliona kubika), vodene rezerve, ljekovito bilje, turistički potencijali... Nijesu pomogle niže kamatne stope na kredite koje državni fondovi odobravaju preduzećima iznad Bioča, Vladine mjere za podsticanje poljoprivrede i razvoja sela. Stručni i obrazovani ljudi prije biraju da budu nezaposleni u južnim gradovima nego da se sele ili vrate u zavičaj i rade na depresivnom sjeveru. Neki znaci da će sjever oživjeti ipak postoje. Nakon juga, u posljednjih nekoliko mjeseci se investitori, uglavnom lokalni, okreću sjeveru, pa su najavljene moderne fabrike namještaja, vode, hoteli. Možda će i plate u tim fabrikama biti dovoljne da se stanovnici sjeverne regije, duboko u zoni apsolutnog siromaštva, približe bar prosjeku Crne Gore.
Dimitrije BP je napisao/la:
Nadam se da dalja ulaganja u sever Crne Gore neće biti vezana za politiku! Ko vam je kriv kad ste glasali za SCG!
sta se ti sprdas,to je tuzno...a ni mi nismo ekstremno bolji
Nogomet
Kustura: 'Sav fokus na Francuskoj, znamo što nam je cilj'
Nogomet
Sopić: 'Donosim odluke i stojim iza njih. I u trenutku kada ih donosim, živim s njima'
Nogomet
Garcia uoči Slaven Belupa: 'Jako dobra ekipa koja može završiti među četiri'
Nogomet
Fruk uoči Dinama: 'Ovu utakmicu je idealna prilika pokazati svima da ova momčad vrijedi puno više'
atheistRAP je napisao/la:
Dimitrije BP je napisao/la:
Nadam se da dalja ulaganja u sever Crne Gore neće biti vezana za politiku! Ko vam je kriv kad ste glasali za SCG!
sta se ti sprdas,to je tuzno...a ni mi nismo ekstremno bolji
- Najnovije
- Najčitanije
![[UŽIVO] Kontroverzan kraj prvog poluvremena, u drugom Gorica nije realizirala dva kaznena udarca!](/photos/_resized/520/72/0000000000520727_400_230_cut.jpg)
Top 5 utakmica vikenda: Anfield, Park prinčeva, Rujevica, Dragao i Mestalla - prava revija vrhunskih spektakala
1 sat•Nogomet
Danska krenula pobjedom, Moller bolji od Dodiga
2 sata•Tenis
Čabraja: 'U Osijeku je znatno bolje nego u Vinkovcima'
2 sata•Nogomet
Lindsey Vonn dobro odradila trening spusta: 'Bit će teško'
3 sata•Ostali sportovi
Sopić: 'Donosim odluke i stojim iza njih. I u trenutku kada ih donosim, živim s njima'
3 sata•Nogomet
Šafarić: 'Osijek ima kvalitetne igrače, raste kao i kolektiv'
4 sata•Nogomet
Izbornik Maroka podnio ostavku, čeka se odluka Saveza
4 sata•Nogomet
[UŽIVO] Kontroverzan kraj prvog poluvremena, u drugom Gorica nije realizirala dva kaznena udarca!
2 sata•Nogomet
Lokomotiva i Gorica na Maksimiru otvaraju 21. kolo SuperSport HNL-a
10 sati•Nogomet
Grčki mediji prenose da je Livaja ponuđen Panathinaikosu, ali zasad nema konkretnog pomaka
12 sati•Nogomet
Jagušić ipak na izlaznim vratima, Grci poslali ponudu koju Dinamo nije mogao pratiti
22 sata•Nogomet
Osasuna na teškom ispitu kod momčadi kojoj je Budimir ranije ove sezone zabio dva gola
9 sati•Nogomet
Fruk uoči Dinama: 'Ovu utakmicu je idealna prilika pokazati svima da ova momčad vrijedi puno više'
4 sata•Nogomet
Kronologija: Hrvatska unatoč sjajnom otporu ostala bez finala Europskog prvenstva
2 dana•Nogomet
Žalgiris priželjkuje osvetu u Istanbulu protiv predzadnje momčadi Eurolige
8 sati•Košarka