Crna Gora

Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 16.12.2005.
Poruka: 11.280
02. lipnja 2007. u 00:42

@ajkula

 
sta je sa onim brodom galeb?tu je bila neka spika da ga koristi i CG i Srbija...statijaznam...sta je ispalo od toga?
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 29.01.2006.
Poruka: 4.454
02. lipnja 2007. u 01:08
galeba se prodavao 5,6,18 puta:-))
na kraju ga je uzeo neki grk, ako se ne varam, i htio ga restaurirat
zapravo baš i nisam siguran kako je to završilo...bilo je nekakvih novčanih zavrzlama
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 16.12.2005.
Poruka: 11.280
02. lipnja 2007. u 01:16
o jbte...."sve je na prodaju"Cry
 
pa gde njega da prodaju:(
sa tim brodom se svake godine islo na Krf kako bi se odala pocast vojnicima stradalim u I svetskom ratuCry
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 23.02.2006.
Poruka: 2.603
02. lipnja 2007. u 01:51
@ hitro.hr & atheistRAP

Mislim da vas dvojica ne govorite o istom brodu. hitro.hr verovatno misli na Titovu jahtu a atheistRAP na jedrenjak skolski brod "Jadran"
[uredio Black Adder - 02. lipnja 2007. u 02:05]
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 23.02.2006.
Poruka: 2.603
02. lipnja 2007. u 02:00
Titov Galeb nekada i sada



Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 23.02.2006.
Poruka: 2.603
02. lipnja 2007. u 02:02
Skolski brod "Jadran"

[uredio Black Adder - 02. lipnja 2007. u 02:06]
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 16.12.2005.
Poruka: 11.280
02. lipnja 2007. u 02:07
Black sve znaClap
jel znas sta je sa Jadranom?
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 18.06.2003.
Poruka: 16.042
02. lipnja 2007. u 09:03
jadrabn je u mornarici crne gore.
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 23.02.2006.
Poruka: 2.603
02. lipnja 2007. u 09:42
Mornarica Crne Gore, od ukupno ~ 2000 vojnika koliko otpada na nju...

Evo malo o "jadranu":

JEDRIMA KROZ ISTORIJU

Porinut u more 25. juna 1931. godine u Hamburgu, u maticnu luku Tivat „Jadran" je uplovio 16. jula
1933. godine. Najduzu plovidbu imao je do Njujorka i Bostona.

Jedra su priblizila coveka dalekim prostranstvima, skratila vreme, premostila mora i okeane, a
pomorsku vestinu uvela u zlatno doba, otkrivsi covecanstvu ceo svet. Zahvaljujuci jedrenjacima,
mnogi narodi, kulture, tradicije i obicaji postali su nam znani.
Brzi i snazniji brodovi na motorni pogon preoteli su od brodova na jedra vladavinu nad svetskim
morima jos pre nekoliko vekova. Medjutim, i dan danas jedrenjaci ostaju neprevazidjeni kao
plovece ucionice za buduce pomorce. Na njima je susret sa morem najneposredniji, prirodan.
Skoro sedam decenija vetar puni jedra skolskog broda „Jadran", dajuci ponosu nase Ratne
mornarice snagu da sigurno plovi ka svom odredistu. Samo u poslednjih pet godina, poruke
prijateljstva pracene postovanjem pomorske tradicije, stigle su do dalekih luka Pireja, Lisabona,
Tripolija, Aleksandrije i ostrva Krfa.


Gradnja u Hamburgu

Kada je stvorena prva jugoslovenska drzava 1918. godine, javila se potreba i namera da se nabavi
skolski brod, ali posto finansijskih sredstava nije bilo, odluceno je da se sacekaju bolja vremena.
Pitanje nabavke skolskog jedrenjaka za Ratnu momaricu pokrenula je tadasnja pomorskopropagandna organizacija "Jadranska straza", koja je na svom drugom sastanku, odrzanom juna
1926. godine u Beogradu, donela odluku o pokretanju akcije prikupIjanja novcanih sredstava za
skolski brod. Posle mnogo peripetija, organizacija je uspela da skupi milion ondasnjih dinara, sto je
iznosilo svega jednu osminu potrebne sume (8.407.030 dinara ili 622.743 DM), ostatak je nabavila
Ratna mornarica uzimanjem kredita i iz ratne reparacije.


Ugovor za gradnju skolskog broda sklopljen je 4. septembra 1930. sa nemackim brodogradilistem
"H. C. Silken Zon" u Hamburgu. Skolski jedrenjak je dobio ime "Jadran", porinut je u more
25.6.1931. godine. U medjuvremenu je nastao spor sa brodogradilistem zbog pada vrednosti
marke i naplacivanja dela sredstava iz ratnih reparacija, tako da je "Jadran" u potpunosti zavrsen
tek 27.6.1933. godine, kada je i isplovio za otadzbinu. U Tivat, gde mu je i danas maticna luka,
uplovio je 16.7.1933. godine u 10 sati. Uz odusevljenje naroda priredjen mu je svecani docek, u
kome su ucestvovali cak i tadasnji hidroavioni.

Jedrenjak tipa "barkantin"
"Jadran" je jedrenjak sa deplasmanom od 737 tona i duzinom vecom od 60 metara. Sirina na glavnom
rebru je 8.90 m, srednji gaz je 4.05 m, visina velejarbola 39.1 m, a povrsina jedara 93.3 m2. Ukupna
duzina konopa je 11 kilometara. Glavni motor mu je "burmajster-alfa" 353 KN i razvija maksimalnu brzinu
od 10.4 cvora. Na jedrenjaku postoje tri jednokrevetne, dve dvokrevetne i tri cetvorokrevetne kabine, zatim
po jedan dvanaestokrevetni i tridesetokrevetni prostor.
Vec naredne godine "Jadran" je poceo sa svojim skolskim voznjama i izvan Jadranskog mora - za
Tunis, Maltu i Pirej, a poslednje predratno krstarenje, od 22. 5. do 5. 9. 1939. bilo je Malta -
Lisabon - Serbur - Roterdam - Hamburg - Kil - Stokholm - Kopenhagen - Oslo - Portsmut. Ukupno
ih je bilo sedam. Posle rata bilo ih je svega pet, jer je izvan Jadranskog mora isao iskljucivo cuveni
skolski brod JRM ,Galeb".
Mesto koje mu je nepravedno bilo oduzeto, mesto glavnog skolskog broda Ratne momarice,
„Jadran" je ponovo zauzeo 1997. godine, kada je krstario do Grcke.
Svakako najzanimljivije (i najduze -11.262 NM) bilo je putovanje "Jadran" za severnu Ameriku, do
Njujorka i Bostona. Na poziv nasih iseljenika, skolski jedrenjak je isplovio iz Dubrovnika 20.4.1938,
da bi preko Malte, Gibraltara, Madeire i Bermuda 21.6.1938. svecano uplovio u Njujork.


Ratne nevolje i povratak u domovinu

Na plovidbi do Amerike, glavni navigacijski oficir bio je porucnik fregate Milan Spasic, buduci
narodni heroj, koji je sa porucnikom fregate Sergejom Maserom 1941. potopio razarac "Zagreb" u
Tivatskom zalivu, pri cemu su obojica poginula. Pojavio se problem u navigaciji, jer kada se plovi
jedrima, zanos od vetra je veliki, pa kurs mora cesto da se menja. O tacnosti pozicije vodile su se
diskusije medu oficirima, bilo je i sumnji u ispravnost Spasicevih proracuna. Pozicija broda osim
zbrojenom, sve je vreme odredjivana i astronomskom navigacijom za koju zbog oblacnosti nije
uvek bilo uslova. Sa blagom strepnjom posada je iscekivala pojavljivanje americkog kopna. Spasic
se nije kolebao, i na njemu svojstven nacin, uverljivim argumentima, branio je tacnost svojih
proracuna. Posle 23 dana plovidbe po pucini Atlantika, 10. juna u zoru, tacno u kursu kako je predvideo Spasic, pojavila su se Bermudska ostrva. Bio je to veliki uspeh za posadu "Jadrana".
U Njujorku se "Jadran" zadrzao 16 dana i za to vreme posetilo ga je vise hiljada nasih iseljenika, a
ogranak "Jadranske straze" iz Njujorka brodu je poklonio ratnu zastavu. Zanimljivo je reci da je
posada tom prilikom posetila naseg cuvenog naucnika Nikolu Teslu i poklonila mu gravuru broda.
Posle toga brod je boravio pet dana u Bostonu i isplovio za otadzbinu.
Aprilski rat 1941, zatekao je skolski brod "Jadran" na sidristu kod Djenovica. Iako je bio vidljiv cilj, a
tada vec i poznat, neprijateljevi avioni ga za vreme bombardovanja nisu nijednom direktno napali.
Posle kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, njene ratne i pomocne brodove preuzela je italijanska
ratna momarica. Usled opasnosti od saveznickih podmornica svi italijanski skolski brodovi
prebazirani su u Jadran, a mornaricku akademiju su iz Livorna prebacili na Brione. Medju tim
brodovima bio je i "Jadran", ali pod imenom "Marko Polo". Kapitulacija Italije zatekla ga je u
Veneciji.
I nakon dolaska nemackih snaga "Marko Polo" ostaje vezan u Veneciji, prepusten na milost i
nemilost ne bas mnogo briznim cuvarima, jer su Nemci uzimali samo brodove koji su mogli da
posluze za operativne svrhe. Od tada pocinje agonija tog broda. Potpuno zapusten, ogoljen i
opljackan, docekao je kraj rata vezan u jednom od venecijanskih kanala kao most.
Po naredenju Komande JRM u decembru 1946. isplovio je za Veneciju brod "Spasilac" i doteglio u
domovinu ostatke skolskog broda "Jadran". Njegova obnova je poverena remontnom zavodu
"Sava Kovacevic" u Tivtu. Polovinom 1949. godine, strucnjaci zavoda okoncali su vracanje broda u
prvobitno stanje. Od tada do danas "Jadran" se redovno odrzava i remontuje i zato spada u
najlepse jedrenjake tipa "barkantin".


Generacija za generacijom mornarickog kadra stice prva znanja i vestine iz pomorstva kao osnov
za svoj buduci poziv bas na ovom brodu. "Jadran" je najbolja skola za ucenje cudi onog Jadrana
po kome vec sedam decenija plovi.
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 23.02.2006.
Poruka: 2.603
02. lipnja 2007. u 09:45
U MALESIJI RASTU TENZIJE ZBOG NATPISA NA BRDU DEČIĆ

Ruše i vraćaju Tita iz vjerskog inata



Podgorica - Simbol bratstva i jedinstva naroda bivše SFRJ Josip Broz Tito, ni kriv ni dužan, izazvao je razdor u Malesiji, iako nije među živima već 27 godina.
Bezazlena akcija poštovalaca lika i djela "najvećeg sina naših naroda i narodnosti", kako je "Vijestima" nezvanično kazalo više mještana Tuzi, bila je samo povod za produbljivanje vjerske netrpeljivosti koja je prisutna u Malesiji već duže vremena, a pogotovo nakon policijske akcije "Orlov let" kada je uhapšena grupa Albanaca katolika, koji su navodno namjeravali da ruše džamije u Malesiji.
Što majstori za dan sagrade, to sve vila za noć obaljuje - kao u narodnoj pjesmi, građani Malesije već dva puta su danju od 25. maja, Titovog rođendana, na brdu Dečić od teškog kamenja postavljali natpis Tito, ali su se njihovi sugrađani, takođe dva puta, peli na brdo i razbacali kamenje.
Drugi po redu pohod na Dečić odigrao se preksinoć, pa se juče iz centra Tuzi, umjesto natpisa Tito, moglo vidjeti samo pet vertikalnih linija. Kako "Vijesti nezvanično saznaju, policija i desetak mještana Tuzi zatekla je dvojicu ili trojicu mladića koji su navodno uništili natpis na brdu. Bilo je verbalnih čarki, ali ne i fizičkog sukoba. Policija je mladiće privela u Odjeljenje bezbjednosti Tuzi gdje su, prema saznanjima "Vijesti", dali izjave, a ubrzo potom i pušteni.
Barem desetak sagovornika, uz uslov da im se ime ne pominje u novinama, tvrdi da Tito nije dobrodošao na Dečić iz "političkih i vjerskih razloga", te da su odnosi iz-među Albanaca muslimana i katolika pogoršani nakon policijske akcije "Orlov let".
- Nema tu ni govora o ideologiji, ili komunizmu. Dio stanovnika katoličke vjeroispovjesti protivi se natpisu na Dečiću - istakao je jedan od sagovornika.
Na pitanje zašto bi baš katolicima smetao Tito, on je kazao: "Iz inata, zato što ga mi (muslimani) postavljamo", pojasnio je.
Sličan komentar, uz zabrinuto mahanje glavom, "Vijestima" je dao gotovo svaki mještanin, koji je govorio o nastalom problemu.
Predsjednik Gradske opštine Tuzi Smail - Maljić Čunmuljaj osudio je dešavanja na Dečiću i pozvao policiju da otkrije vinovnike.
- Ovo je atak na sve stanovnika Malesije, ne miriše na dobro. Neću da vjerujem da događaj ima političku ili vjersku pozadinu. Ne znam kom dijelu stanovništva smeta Tito, jer su svi Albanci bili srećni sa njim. I ja sam nekad farbao slova na Dečiću. Neprihvatljivo je ako građanima katoličke vjeroispovijesti smeta natpis. Sva obilježja treba poštovati - kazao je Čunmuljaj za "Vijesti".
  • Najnovije
  • Najčitanije