Crna Gora
| Pamte li u Sarajevu Cetinje? |
| Protest cetinjskih nevladinih organizacija |
|
Cetinje je grad simbol otpora ratu, nacionalističkoj histeriji i zločinu. Cetinje je i grad heroj iz Drugog svjetskog rata. ILH Cetinje vidi kao grad anti-heroj iz devedesetih prošlog vijeka. Pitamo čelništvo i članove ILH: Pamte li u Sarajevu Cetinje, Liberale, tadašnje socijaldemokrate, Perovića, Rakčevića, Monitor...? Pamte li u Sarajevu miting na Trgu od oružja u Kotoru "Na trgu od oružja protiv oružja" Podsjećamo ILH: Dok je ubijano Sarajevo, u kojem je sjedište Internacionalne lige humanista, Bulatović, Ðukanović i Marović su ćutali. Dok je ubijano Sarajevo, Bulatović, Ðukanović i Marović su bili saveznici Slobodana Miloševića. Dok je ubijano Sarajevo, u Budvi su se okupljali ideolozi rata, stradanja, jezika mržnje i ništenja identiteta, pisci i pjesnici u Gradu teatru. Ženski medijski centar Crne Gore Ženska grupa "Stela" Cetinje |
| Filip Zlatousti: Kako laž postaje zvanična istina | |
| Najnovije izjave predsjednika Vujanovica i ranije izrecene istorijske revizije skupstinskog lidera Krivokapica, postaju sve ozbiljnija prepreka u procesu pomirena unutar Crne Gore, kao i pomirenja sa susjedima. | |
| Piše: Srđa Pavlović | |
|
Oni, pobogu, nijesu nosili uniforme, niti im je neko spremao dzabanu i brasnjenik za osvajanje Konavala! Oni su, po Filipu, nevini! Njihova moguca odgovornost bi se mogla traziti samo u sferama moralnog, posto oni nijesu donosili nikakve odluke od 1989. do 1997. godine. U tom periodu, slijedeci Filipove argumente, crnogorsko rukovodstvo je bilo lutkarsko pozoriste kojim je dirigivao zlocesti dahija s Dedinja! Dakle, Djukanovic, Marovic, Bulatovic i njihovi kilibarde, cvorovici, krsmanovici, drecuni, simonovici, labudovici, jovanovici, jokici, kovacevici, markovici, scekici, strugari, i njima slicni karakteri nijesu bili sposobni (nijesu imali hrabrosti?!) da misle svojom glavom!? Da li sam ja jedini kome ovo zvuci kao potpuna besmislica, da ne kazem kao neistina? Cak i da se ovo objasnjene bazira na realnosti iz ranih 1990-tih, oni bi upravo zato trebali da odgovaraju. Funkcije na kojima su se tada nalazili su ih obavezivale da donose odluke vazne za Crnu Goru. Ako su, po tvrdnjama predstvanika vlasti i po uvjeravanjima "kupljenog svestenstva sa akademskim zvanjima" nevoljno aminovali hatiserife iz Beograda, onda oni treba da odgovaraju kao nesposobni. Ja bih prihvatio ovo opravdanje da je neko od njih tada izasao u javnost i priznao vazalski polozaj crnogorskog rukovodstva u odnosu na Slobodana Milosevica. Takvo javno priznanje bi prethodilo ostavci i odlasku sa politicke scene. Samo bi takva osoba danas mogla da kaze kako ne snosi odgovornost za zlo pocinjeno tokom 1990-tih. No svima je jasno da predsjednik ima specifican odnos prema istini, i da je njegova lojalnost prema onima koji su mu pomogli da dospije tu gdje jeste, apsolutno bezgranicna. Filipovo poimanje politicke (ili komandne) odgovornosti, i zakona koji se odnose na ova polja djelovanja, podsjeca na anegdotu o crnogorskom narodnom heroju iz Drugog Svjetskog Rata, koji je trazeci nakon rata neuobicajenu uslugu od prijatelja funkcionera ustvrdio: Kakvi zakoni, Slobo! Pa mi smo ih pravili za narodne neprijatelje! Tako je i sa Filipom: zakoni logike vaze drugdje! Nemojte me shvatiti pogresno: ja prepoznajem poriv za samoocuvanjem kojim odise predsjednikova ‘filipika', ali ne dopustam da njegova revizija proslosti prodje jeftino. Predsjednik pokusava da osvjesta molerski poduhvat Ranka Krivokapica, i ne shvata da oba pokusaja (onaj Rankov, i ovaj njegov) ostaju u providnim okvirima jeftinog polikolora. U ovom poslu se obojica lidera (onaj skupstinski, i ovaj na poziciji predsjednika) ogrcu zastavom crnogorske nezavisnosti u nadi da ce i dalje moci (kao sto su to cinili do sada) svaku kritiku vlasti i pojedinaca koji je cine proglasiti anticrnogorstvom. Ma koliko bila velika, sveobuhvatna i spremna na oprost, zastava crnogorske nezavisnosti ne moze potpuno sakriti od pogleda osnovnu karakteristiku crnogorske vladajuce elite: iskorak izvan okvira moralnog, i potpunu nebrigu za interese i dobrobit gradjana Crne Gore. Dok se gromoglasno zaklinju u svoju spremnost da sluze gradjane Crne Gore, politicki lideri na svakom koraku izdaju te iste gradjane i ostavljaju ih da se nose sa posljedicama katastrofalnih politickih odluka. U pravu je profesor Milenko Perovic: independentisti jesu izgubili. No, ja za to ne krivim nikoga, nego same independentiste. Izgubili su zbog sopstvene politicke kratkovidosti i opsjednutosti idejom obnove drzave po svaku cijenu. Nijesu bili svjesni da slogan: Sad ili Nikad, ima svoju cijenu. Dobijena je drzava. Cijena je izuzetno visoka: kriminal, korupcija, autoritarna struktura vlasti, nepotizam, pljacka nacionalnih resursa, prekrajanje slike o proslim desavanjima, i tako dalje. Gradjani Crne Gore sada pocinju da placaju visoke mjesecne racune za ovaj faustovski ugovor koji su u njihovo ime sklopili independentisti. Ostalo je jos mnogo rata dok se otplati (ako je to uopste moguce) zelenaski kredit koji je vlast nametnula, a independentisti zgrabili kao slamku spasa. Izgleda kao da se tadasnja slamka sada pretvara u dobro omasteni kolac. Samari pljuste sa svih strana i obrazi independentista se rumene kao bulke! No, oni hrabro i ponosno cute i nadaju se da ce se kabadahije umoriti i da ce batinanje prestati. Mislim da se oni uzalud nadaju veselome glasu. Da je srece, oni bi se sada zdusno pozabavili pravljenjem demokratije, kako su to onda na sav glas obecavali. Profesor Perovic je bio jedan od grlatijih zagovornika teze: drzava pa demokraitja! Nijesam primijetio da je javno naglasio promjenu misljenja. Sada javno izrazava skepsu i kruzi oko teme kao preplaseni macak oko vruce kase. Nas koji smo tada tvrdili da se ovo ne bi smjelo odvajati (pravljenje drzave od procesa izgradnje demokratije) i da se oba cilja mogu i trebaju ostvariti istovremeno, independisticki barjaktari, ukljucujuci i profesora Perovica, su proglasavali politickim naivcima, demagozima, profiterima, a neki cak i neprijateljima Crne Gore. Mi jos uvijek tvrdimo da se ozvanicio privatni posjed, i svim silama se borimo da spasimo sta se spasiti moze. Oni cute, ostavljeni na ledini od strane vlasti koja ih je stavljala u procelje stola sve do majskog glasanja. Nakon sto je "Projekat" okoncan, visak radne snage je dobio otkaz. Casopisi i novine se gase, medijske kuce se urusavaju, stvaraju se novi karteli, i tako dalje, i tako dalje.... Vratimo se, ipak, Filipu Zlatoustom i njegovom pokusaju revidiranja istorije. Interesuje me kako bi Filip danas prokomentarisao tekst Svetozara Marovica pod naslovom "Vlak Mira", objavljen na petoj strani dnevnog lista Pobjeda, 5. avgusta, 1991. godine. U tom tekstu, Marovic je uzroke jugoslovenske krize vidio u "kontinuitetu agresivnog imperijalistickog katolicizma koji je Jugoslaviju dozivljavao i dozivljava kao jednu od stanicnih i usputnih epizoda za ostvarivanje vecih prostora vladavine, katolickog interesa - vatikanske suverenosti i dominacije tog interesnog bloka." U svojoj nedjeljnoj kolumni u Pobjedi od 12. avgusta, Marovic se osvrnuo i na prirodu hrvatske istorije, i njene fundamentalne nedostatke: "Hrvatska istorija nije bila tako znacajna za evropske narode. Ona se, zato, morala dodatno proizvoditi u glavama njenih militantnih nacionalista. Zarobljenost nepostojecim cinjenicama i velikim iluzijama temelj je hrvatskog drzavnog prava. Pozivanje ili pristajanje na stranu dominaciju u hrvatskoj istoriji, nazivalo se i naziva ‘povijescu' njihove ‘nezavisne drzavnosti'." Ovo su rijeci istinskog mirotvorca koji ne snosi ama bas nikakvu odgovornost za ratnicki pohod ka Dubrovniku. Naravno, nije Svetozar Marovic bio usamljen u ovom poslu. Tadasnja politicka igra Podgorice biva ocigledna kada se procita izvjestaj Pobjede sa vanredne sjenice predsjednistva i Vlade Crne Gore. Sudeci po novinskom izvjestaju i citatima pod naslovom "Dobicemo Nametnuti Rat," (Pobjeda, 3. oktobar, 1991, str.4) tadasnji crnogorski premijer Milo Djukanovic je zagovarao rat kao jedino rjesenje konflikta na granici sa Hrvatskom. Po njegovom misljenju crnogorski napori da se kriza rijesi dijalogom nijesu urodili plodom "zato sto smo kao sagovornika sa hrvatske strane imali ustase, licemjere, kriminalce, raspomamljene krvoloke, jednom rijecju, placenike, ciji je zadatak da razbiju jugoslovensku drzavu. U tom cilju ne biraju sredstva, vrse genocid nad srpskim narodom, izivljavaju se nad pripadnicima Jugoslovenske Narodne Armije, ucrtavaju nove granice, takozvane nezavisne, i naravno demokratske drzave Hrvatske." Premijer Djukanovic je odbio da prihvati cinjenicu da je JNA bila ta koja je otpocela agresiju na Dubrovacku regiju, vec je ostao cvrst u svom stavu da su ustaske formacije "najdirektnije ugrozile Crnu Goru i zivote njenih gradjana." Cini mi se da ovakva retorika sobom povlaci licnu odgovornost i donekle prevazilazi okvire moralne odgovornosti koju je Djukanovic nedavno pomenuo. S druge strane, mozda sam ja zaista nepravedno preostar u ocjeni Marovicevih i Djukanovicevih analitickih sposobnosti, politickog majstorstva i spremnosti da misle svojom glavom. Povodeci se za Rankovim objasnjenjem vazalskog odnosa Podgorice prema Beogradu koje Filip implicitno podrzava, pitanje je da li su Djukanovic i Marovic zaista napisali, odnosno, rekli ove stvari, ili su samo nevoljko prenijeli analizu/direktivu iz Beograda? Interesantno je da, za sada, nema reakcija medjunarodnih organizacija ni regionalnih tijela na ove izjave crnogorskih zvanicnika, ukljucujuci i najnoviju verbalnu akrobatiku Filipa Zlatoustog. Cinici bi se mogli zapitati da li je crnogorsko rukovodstvo postiglo jos jedan tajni dogovor kojim sebe aboliraju kroz grupnu verziju "scenarija Jeljcin"? Crnogorska elita je poznata po spremnosti da sklapa tajne sporazume. Ovi sporazumi su do sada, kao po pravilu, bili na stetu gradjana Crna Gore. Da li ce i ovog puta ceh platiti oni kojima je 1990-tih bila namijenjena uloga topovskog mesa, dok ce se nalogodavci izlezavati na spanskim plazama? Krajnje je vrijeme da gradjani Crna Gore shvate da izbjegavanje personalizacije odgovornosti (politicke, komandne, vojne, ekonomske...) vodi u kolektivnu frustraciju koja moze lako da se pretvori u sindrom kolektivne krivice. Cutati o tome sta se desavalo ranih 1990-tih ne ide u prilog nikome, osim onima koji su kreirali politiku i izdavali naredjenja iz udobnih fotelja u svojim kabinetima. Vazno je nikada ne prestati sa ponavljanjem onoga sto znaju i ptice na grani: Crna Gora je ucestvovala u ratu, a njeni tadasnji (i sadasnji) lideri su bili dio tima koji je kreirao raspad nekadasnje SFRJ. Marovic i Djukanovic su bili perjanice ratnohuskacke politike u Crnoj Gori. Oni, naravno, nijesu bili jedini glasnogovornici odbrane Crne Gore od nerijatelja koji je "fanatican": oni su bili kreatori drustvene i politicke klime u kojoj su mrznja i zelja za prolivanjem komsijske krvi postali dio tadasnje drustvene matrice u Crnoj Gori. Najnovije izjave predsjednika Vujanovica i ranije izrecene istorijske revizije skupstinskog lidera Krivokapica, postaju sve ozbiljnija prepreka u procesu pomirena unutar Crne Gore, kao i pomirenja sa susjedima. Lijepo je sto su se politicari izvinili jedni drugima. Dirljivo, ali nedovoljno! Tek kada zapocne razgovor izmedju ‘Stjepana, Muja, i Tanasija' - odnosno, kada se shvati da proces pomirenja pocinje sa kucnog praga, moci ce se reci da je Crna Gora posla putem stabilizacije. Uprokos jucerasnjem potpisivanju vaznog dokumenta, tek kada se suocimo sa saopstvenim demonima iz ranih 1990-tih i kada ih naglas osudimo i od njih se distanciramo, Crna Gora ce moci da napravi prvi vazan korak u procesu pridruzivanja Evropi.
|
ajkula je napisao/la:
| Posljednji update: 06. Jun 2007, 09:23 |
| Novi pasoši u martu dogodine |
|
Ugovor o izradi novih identifikacionih dokumenata biće potpisan narednih dana, a njihovo izdavanje treba očekivati početkom marta naredne godine, izjavila je za Vijesti pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Nada Vukanić. Vijesti saznaju da su predstavnici kompanije Data kard juče doputovali u Podgoricu, kako bi sa nadležnima u MUP utanačili detalje ugovora o izradi novih identifikacionih dokumenata |
Vidi cijeli citat
Ocete li dobiti nove pasose ili nove putovnice
Jah Bless
Raspop Dedeić kažnjen zbog uzurpacije imovine SPC-a
Radio Srbija - Пре 23 сата
Pet godina od tužbe Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve protiv poglavara tzv. Crnogorske pravoslavne crkve Miraša Dedeića, za pokušaj uzrupacije i otimačine imovine, Osnovni sud u Baru doneo je pravosnažnu presudu u korist tužioca. Raščinjeni bivši sveštenik SPC-a, Dedeić, dužan je da na ime troškova postupka pravoslavnoj Mitropoliji isplati 2.197 evra, pod pretnjom prinudnog izvršenja. Sudija Veselin Šćepanović takvu presudu doneo je zbog toga što je Dedeić sa pristalicama, februara 2002. godine, protivpravno upao na posed Mitropolije SPC-a na ostrvu Beška, u Skadarskom Jezeru. Tom prilikom razbijene su brave na drevnim manastirima Svetog Đorđa i Svete Bogorodice, dovezen građevinski materijal i pored tih crkava započeta gradnja objekta tzv. CPC.
|
DRŽAVA I CRKVA KONAČNO SE DOGOVORILE O OBJEDINJAVANJU IKONE BOGORODICE FILERMOSE, RUKE JOVANA KRSTITELJA I ČESTICE ČASNOG KRSTA Hram Svete trojice za tri svetinje
Zvanično, dogovor je postignut između Mitropolije crnogorsko-primorske i Narodnog muzeja Crne Gore, institucija u čijem se vlasništvu nalaze relikvije, uz posredovanje predsjednika Republike Filipa Vujanovića. Međutim, Vujanovićeva uloga je više bila inicijatorska, nego posrednička. Vujanović je još kao premijer predlagao da "Mitropolija i Državni muzej pronađu kompromis i na jednom mjestu objedine relikvije". Ovoga puta, crnogorski predsjednik održao je obećanje i pokazao zavidnu sposobnost posredovanja. - Raduje me dogovor Mitropolije i Narodnog muzeja, kao i to što sam pomogao da do njega dođe, jer smatram izuzetno značajnim zajedničko čuvanje tri svetinje hrišćanstva, koje će za Cetinje i Crnu Goru imati posebnu vrijednost - kazao je Vujanović "Vijestima". I mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije potvrdio je da je dogovoreno da se tri svetinje smjeste u hram Svete Trojice na Medovini iznad Cetinjskog manastira. - U ostvarenje ove zamisli uključeni su stručni ljudi u ime države i Crkve, radi opredjeljenja mjesta za hram, njegovog osnovnog koncepta i sadržaja, kao i pratećih objekata uz njega - izjavio je za "Vijesti" Amfilohije. On je rekao da je predviđeno da se nova crkva organski uklopi u kompleks Cetinjskog manastira i tako popuni prazan prostor iznad njega. - Taj prostor nastao je između dva svjetska rata, nastojanjem ondašnjeg mitropolita crnogorsko-primorskog Gavrila Dožića, upravo sa ciljem da se tu sagradi saborni hram crnogorske prijestonice - objasnio je mitropolit Amfilohije. On kaže da je Mitropolija više od 10 godina nastojala da se tri svetinje objedine u hramu Cetinjskog manastira. - Zato Mitropolija i prihvata objedinjenje svetinja u krugu manastira, pod svojom brigom i zaštitom, kroz ostvarenje zavjetne misli kralja Nikole, gradnjom katedralnog hrama Svete Trojice, staranjem države Crne Gore i drugih država dobrotvora i priložnika, država kroz koje su ove svetinje prošle od Jerusalima do Cetinja - navodi mitropolit crnogorsko-primorski. Direktor Narodnog muzeja Petar Ćuković, govoreći o postignutom dogovoru, kaže da je sasvim jasno da postoji nepodijeljeno uvjerenje da je najbolje rješenje da se tri relikvije nađu u jednom objektu koji bi omogućio ne samo njihovo "gledanje", nego i "puni" metafizički, i molitveno-liturgijski susret vjernika sa njima. - Tokom svih dosadašnjih pregovora sa Mitropolijom, koja je, naravno, nezaobilazni partner u ovim razgovorima, budući da se ruka Jovana Krstitelja i čestica Časnog krsta nalaze u njihovom posjedu, bile su u opticaju mnoge ideje i o tome gdje i kako da se sve tri svetinje izlože, kao i o tome ko bi i kakvu nadležnost imao nad budućim objektom, uključujući i mogućnost njene podjele - kaže Ćuković. Osim odluke da se relikvije ponovo sjedine, pregovaračke strane pronašle su i kompromisno rješenje o lokaciji, kao i o tipu objekta u kojem će biti smještene. Predsjednik Vujanović ističe da su svetinje iznad svega religijske i da su uvijek bile čuvane u crkvama, iako imaju i izuzetnu umjetničku vrijednost. On navodi da je odabir mjesta za svetilište, iznad Manastira, učinjen nakon provjere drugih lokacija i ocjene da ono neće ugroziti njegov izgled niti predstavljati centralni vizuelni doživljaj. - Naprotiv, opredijeliće se projektni zadatak, kojim će se zasječeno brdo iznad manastira idejom hrišćanske pećine, vratiti u raniji izgled sa odgovarajućim pročeljem svetilišta - objašnjava Vujanović. Mitropolit Amfilohije, takođe, izražava nadu da je lokacija "definitivno određena" i da će zamišljeni hram popuniti prazan prostor upravo za njega pripremljen, prije skoro 80 godina. Kada je riječ o tipu objekta, on kaže da je sasvim prirodno da to bude jedinstveni hram. - Najvjerovatnije da će se graditi trobrodni hram, za tri svetinje, u kome će se obavljati stalno bogosluženje i stvoriti svi uslovi za posjetioce-poklonike i turiste. Živi sakralni predmeti, koji su tokom svoje istorije pripadali živim hramovima, prirodno je da se i na Cetinju nađu u hramu, kao na mjestu kulta, ne prestajući time da budu i izuzetni dio kulture i svjetske baštine - smatra mitropolit Amfilohije. Petar Ćuković objašnjava kako se nakon mnogih prethodno predlaganih došlo do ideje o izgradnji "objekta". - Stavljam pod navodnike zbog toga što se u jednom načelnom, i za mene lično jedino prihvatljivom rješenju na ovoj lokaciji prije radi o "ne-objektu" na platou iznad Cetinjskog manastira. Idejno rješenje, koje je i kroz razgovore sa mnom i profesorom Goranom Radovićem napravio arhitekta Predrag Spasić, podrazumijevalo je, najprije, apsolutno čuvanje vizuelne nepovredivosti i usredištenja Cetinjskog manastira, potom afirmaciju ideje pećine, kao "rodnog mjesta" hrišćanskog iskustva, budući da je Hristos rođen u pećini, a da su i prva, ranohrišćanska molitvena iskustva vezana za pećine - objašnjava Ćuković. On kaže da je taj projekat podrazumijevao i prekrivanje budućeg "ne-objekta" nanošenjem zemlje na krov, zapravo vraćanjem dijela ranije zasječenog brda, čime bi se obezbijedila dodatna "nevidljivost" svetilišta. - Kumulacijom relikvijskih sadržaja, ikone Bogorodice Filermske, ruke Jovana Krstitelja, čestice Časnog krsta uz ćivot Svetog Petra Cetinjskog, cijeli ovaj kompleks nesumnjivo bi dobio na snazi i bio predmet najveće hodočasničke želje - ističe Ćuković. Uskoro će biti raspisan međunarodni tender za arhitektonsko rješenje objekta. Projekat će biti finansiran iz međunarodnih i domaćih izvora, u čemu će značajno učešće imati zemlje koje su sačuvale relikvije na njihovom putovanju. U tu svrhu će uskoro, u koordinaciji državnih organa i prijestonice Cetinje, biti organizovana donatorska konferencija. Predsjednik Vujanović je istakao da će se sve dešavati pod pokroviteljstvom države, a da je on prihvatio da promoviše osnivanje fondacije koja će se brinuti o izgradnji svetilišta. Nadležnost nad budućim hramom je načelno podijeljena. Njime bi trebalo da upravlja fondacija u kojoj bi predstavnike imali Narodni muzej, Mitropolija crnogorsko-primorska, Opština Cetinje, Vlada Crne Gore i predstavnici svih zemalja koje su donirale izgradnju svetilišta, a u kojima su tri relikvije boravile. Ono oko čega su svi saglasni je da će ovaj projekat biti od neprocjenjive važnosti za Cetinje i Crnu Goru. - Siguran sam da će Cetinje tokom cijele godine posjećivati brojni vjernici, ali i ateisti, sa namjerom da vide svetilište. Ubijeđen sam da će se ovim značajno pomoći razvoju Cetinja i stvoriti uslovi za bolji kvalitet života njegovih građana - smatra predsjednik Vujanović. Mitropolit Amfilohije izražava nadu da će ovaj hram po svojoj gradnji i ljepoti biti dostojan, kako svetinja koje će u njemu biti pohranjene, tako i kraljevskog prijestonog grada Cetinja. - Kao što je sva vjekovna istorija ovih svetinja čudesna i vezena za božanski promisao, nesumljivo da i njihov dolazak u Crnu Goru i na Cetinje nije slučajan. Crna Gora, koja je odvajkada bila i ostala Istok na Zapadu i Zapad na Istoku, zadobija ponovo preko ovih svetinja vaseljenski, univerzalni karakter i značenje - ističe mitropolit crnogorsko-primorski. I gradonačelnik Cetinja Milovan Janković smatra da će ovaj projekat biti od neprocjenjivog značaja za grad i njegov budući turistički, ali i sveobuhvatni razvoj. - Prirodno je očekivati rast svih parametara u lokalnoj turističkoj privredi, ali i razvoj svih drugih djelatnosti koje participiraju sa kretanjima u turizmu. To će svakako podstaći razvoj i u svim drugim sferama života i biti podstrek brojnim domaćim i stranim investitorima da ulože sredstva u valorizaciju širokih potencijala kojima Cetinje raspolaže - poručuje Janković. Tri velike svetinje su toliko putovale i na svim tim putovanjima, kako svjedoče istorijski podaci, priče i pripovijedanja, tražile su jedino veću sigurnost kod istinskih vjernika. Koju su sigurnost i kakve vjernike našle u Crnoj Gori, vidjećemo. Danijela JOVIĆEVIĆ, Tanja PAVIĆEVIĆ |
|
VUČINIĆ: RAZARAJU NACIONALNI SIMBOL - Uglednici koji predsjedavaju polutajnom Fondacijom za izgradnju objekta pravoslavnog hrama velikih hrišćanskih relikvija na Cetinju svojim aktima činjenja i nečinjenja čine sramotu zemlji i naciji. Na podao način zalijeću se na vrhovnu crnogorsku svetinju - Cetinjski manastir, s ciljem da ga i u vizuelnom i duhovnom smislu razore kao nacionalni simbol. Istovremeno, takođe, veoma podlo, naslonjeni na najbolju anticrnogorsku tradiciju oličenu u Marku Dakoviću i Joanikiju Lipovcu, na prepreden način, naš duhovni svijet i sve naše svetinje uvode pod apsolutne kompetencije beogradske Patrijaršije. Prema ovoj činjenici ćemo se ravnati i zato ćemo pozvati sve crnogorske nacionalne institucije, kulturne, naučne i javne ličnosti da se sjedinjeni odupremo takvom zločinu - izjavio je Stevo Vučinić, predsjednik Odbora za promociju interesa Crnogorske pravoslavne crkve, povodom inicijative za izgradnju kapele u kojoj će biti trajno izložene tri hrišćanske relikvije. |
|
SPASIĆ: BOLJE JE GRADITI IZMEĐU MANASTIRA I MUZEJA Za arhitektu Predraga Spasića, jednog od autora idejnog projekta hrama za objedinjavanje svetinja, sporan je izbor lokacije. - Uradio sam i elaborirao predlog za, po meni, nesporno najbolju lokaciju, u prstenu muzejskog i manastirskog kompleksa. Na insistiranje ostalih učesnika projekta nametnuo se prostor Nove džade, kao moguća lokacija za gradnju ovog objekta. Insistirao sam na problemima vezanim za ovu lokaciju. Osim degradacije kompleksa Cetinjskog manastira, koja je time neminovna, bez obzira na institucije konkursa, na tu temu bi se mogao napisati cio traktat. Kao čovjek od struke mislim da se na ovoj lokaciji ne smije graditi objekat ili objekti u pravom smislu te riječi. Autor sam idejnog rješenja na poziciji ovog platoa, za koje smatram da je moglo predstavljati mogući kompromis da se ova značajna ideja realizuje, a da objekat ne narušava postojeći ambijent, činjenicom da je ukopan i predstavlja prirodni nastavak Cetinjske pećine, čije se ljepote valorizuju i koja se stavlja u funkciju. U sklopu ove investicije idejno rješenje podrazumijeva parternu obradu, kako površine platoa tako i čitavog muzejskog i manastirskog kompleksa - objašnjava Spasić. |
|
ISPUNJEN DUG PREMA SVETINJAMA Ministar kulture Predrag Sekulić kazao je za "Vijesti" da će ponovno sjedinjavanje relikvija pod jedan krov značiti mnogo i za Cetinje i za Crnu Goru, te da je to na neki način i "dug prema samim svetinjama, prema njihovom istorijskom putu koji je bio veoma dug". - Gdje god da su se nalazile do sada, relikvije su bile smještane u vjerske objekte, a ne u muzeje. Ono što je bitno jeste da hram koji se bude gradio bude potpuno uklopljen u ambijent iznad Cetinjskog manastira, i da ni na koji način ne ugrožava ovaj hram - rekao je Sekulić. On je naglasio da će, ako je suditi prema onome što imaju kao polazište, uspjeti da naprave jedno svetilište na koje će svi biti ponosni. |
|
OD JERUSALIMA DO CETINJA Oktobra 1993. gromoglasno je odjeknula vijest da se ruka Jovana Krstitelja, čestica Časnog krsta i ikona presvete Bogorodice Filermske, čije se autorstvo pripisuje jevanđelisti Luki, nalazi na Cetinju. Put ove tri svetinje od Hristovog vremena do današnjih dana bi se, po zanimljivosti i zapletu, mogao porediti sa radnjom nekog uzbudljivog akcionog romana. Nakon Jerusalima i Rodosa, počivale su na Malti, u sakristiji katedralne crkve, dva i po vijeka, dok ostrvo 1798. nije pokorio Napoleon i protjerao malteške vitezove. Veliki majstor malteških vitezova morao je da napusti La Valetu pet godina nakon osvajanja, a od pobjednika je uspio da izmoli tri svetinje, koje će novo prebivalište dobiti kod ruskog cara Pavla Prvog, u dvorskoj crkvi petrogradskog Zimskog dvorca. Pavlov nasljednik, car Aleksandar II prenio je svetinje trajno u Gatčino, dvorac udaljen pedesetak kilometara od Petrograda. Poslije revolucije 1917. relikvije su prenijete iz Rusije, do smrti ih je čuvala Marija Fjodorovna, majka posljednjeg ruskog cara Nikole II Romanova. Poslije njene smrti, njene kćerke su predale relikviju ruskom mitropolitu Antoniju Hrapovickom, koji ih je smjestio u pravoslavni hram u Berlinu, a onda se zajedno sa njima preselio u Srbiju, u Sremske Karlovce, i povjerio ih kralju Aleksandru Karađorđeviću. Svetinje su čuvane u dvorskom hramu Svetog Andreja Prvozvanog na Dedinju, a po početku Drugog svjetskog rata kralj Petar II predao ih je manastiru Ostrog, čiji ih je arhimandrit sakrio i gdje su ostale sve do 1952. godine. Nakon više od 20 godina čuvanja u depou Službe državne bezbjednosti, vlasti su 1978. česticu Časnog krsta i ruku Svetog Jovana predale Cetinjskom manastiru, a Filermosu Narodnom muzeju. |
Boli li tebe glava uveche, mene prskava....
Veliki povratak: Venus Williams dobila pozivnicu za Australian Open
Dani Alves uložio u portugalskog trećeligaša, razmišlja o povratku na teren
Top 5 utakmica vikenda: Svjetski prvaci izazivaju Guardiolu, a Pariz i Barcelona u 2026. godinu ulaze gradskim derbijima
West Ham spašava Sterlingovu karijeru, u Chelseaju nije u planovima
- Najnovije
- Najčitanije


Leko ostaje bez stopera, Liverpool dovodi Bruggeovog igrača za skoro 50 milijuna eura
50 min•Nogomet

Rudež najavio dvoboj protiv Šibenke: 'Na bučnim terenima uvijek je bolje igrati'
1 sat•Košarka

Prva utakmica u 2026. za Modrićev Milan, koji ima priliku privremeno preuzeti vrh Serie A
1 sat•Nogomet

Hokejaši Siska u Jesenicama brane vodeću poziciju na ljestvici Alpske lige
2 sata•Zimski sportovi

Bez obzira na potencijalno primirje, ruski sportaši na ZOI nastupit će kao neutralni
2 sata•Ostali sportovi

West Ham spašava Sterlingovu karijeru, u Chelseaju nije u planovima
2 sata•Nogomet

Zadrani traže važnu pobjedu u gostima kod konkurenta za ulazak u Top 8
2 sata•Košarka

Afrički kup nacija stvorio ogromne probleme Sunderlandu, uz sve to u goste mu dolazi Manchester City
22 sata•Nogomet

Leko ostaje bez stopera, Liverpool dovodi Bruggeovog igrača za skoro 50 milijuna eura
50 min•Nogomet

Top 5 utakmica vikenda: Svjetski prvaci izazivaju Guardiolu, a Pariz i Barcelona u 2026. godinu ulaze gradskim derbijima
4 sata•Nogomet

Veliki povratak: Venus Williams dobila pozivnicu za Australian Open
4 sata•Tenis

Erceg: 'Garcia me dočekao u Istri, svaki dan sam jedva čekao doći na njegov trening'
15 sati•Nogomet

Dani Alves uložio u portugalskog trećeligaša, razmišlja o povratku na teren
24 min•Nogomet

Prva utakmica u 2026. za Modrićev Milan, koji ima priliku privremeno preuzeti vrh Serie A
1 sat•Nogomet

West Ham spašava Sterlingovu karijeru, u Chelseaju nije u planovima
2 sata•Nogomet




