Carrot,you're my man!

a jel' ti se dopada ova kuća?(villa haj u Dajli kraj Novigrada,arh.Mario Perossa)

savrsenstvo, ma davno ja slinim nad takvim kucama. villa cuvaj u zagrebu (s. planic) mi je jedna od najljepsih vila koje sam vidio, a ovdje zbilja ima kuca velikih, bahatih a ponekad i dobro osmisljenih. ima jedna planiceva kuca u krku koja mi je isto preslatka. tek sam kasnije kad sam kupio planicevu monografiju skuzio da ju je on potpisao.   

 

 ugodno sam iznenađen da postoje ljudi van stručnih arhitektonskih krugova koji znaju tko je bio Stjepan Planić!

Inače,za laike,Planićeva najpoznatija zgrada je ona (oble fasade) na križanju Gajeve i Bogovićeve, vis a vis hotela Dubrovnik.U potkrovlju te zgrade Sokol-Marić nedavno je sinu za 18.rođendan poklonio raskošni penthouse s otvorenim jacuzzi-jem...

 

 ma vidio sam tu cuvaj kucu u hamenhofovoj u zgb pa sam pitao poznanika arhitekta tko je to projektirao te sam saznao za jos par njegovih projekata (vila fuhrmann na prekrizju, vidio samo slike), neke kuce u nazorovoj, od poznatih zgrada mislim da je i tomislavac na sljemenu njegov.  

 mrkva,obzirom da se očigledno razumiješ u arhitektonsku estetiku-moram te pitati za mišljenje o dvije zagrebačke građevine koje struka (uključivo i mene)obožava,a puk ih se gnuša:

-koncertna dvorana Lisinski i vis a vis istoj zgrada Poglavarstva na trgu Stjepana Radića u Zagrebu?Obje djelo sjajnog arhitekta Kazimira Ostrogovića.

 podijeljeno misljenje, gradsko poglavarstvo mi ne smeka previse (ne samo zbog ekipe koja se tamo vucara), cudno mi izgleda sa onim stupovima. a lisinski?? pokazi mi onog koji ga se gnusa da ga opalim nogom vrit, to mi je jedna od najdrazih zagrebackih javnih zgrada, kad pokazujem gostima zagreb, lisinski je obvezatna stanica, po mogucnosti nocu ako je osvijetljen.

Vidim opleli vi po arhitekturi zadnjijeh par dana...  Pa me to podsjetilo da je bila neka tema ovdje, možda ju je baš bojangles otvorio, o najljepšim građevinama na svijetu: možda bi vrijedilo opet tamo zaviriti pa se podsjetiti nekih stvari.

Inače, da se odma odredim, ja sam tvrdokorni pristalica teze "function before form".  Ako je nešto funkcionalno, nije me briga koliko ružno izgledalo (i kome a kome ne).  S druge strane, nek je milijardu puta nagrađivano remek djelo, ali kako oluja kaže, ako u kuhinju ne stane beštek i tanjuri za osam ljudi i frižider veći od 50L, vozi dalje...

Ova turska kuća mi je fora jer je otvorena, tj. miješa se interijer i eksterijer -- blago njima s takvom klimom.  Boravio sam jednom u jednoj takvoj kući, i posjetio ih još nekoliko, i svaka me oduševila.  Jedna je čak imala potočić kroz predsoblje.  No, to je bilo u jednoj tropskoj srendnjoameričkoj državici, pa se tamo to i može; što se tiče takve kuće u Europi ili Sjevernoj Americi, vidi prethodni odlomak...  No opet, ne sviđa mi se to što je usječena u brdo.  Moji u Rijeci žive u takvoj zgradi, pa koliko je god se jedne strane pogled lijep, s druge strane je živa depresija, ko da si u nekoj katakombi...

Ova mrtvačnica mi se ne sviđa previše, moram reći.  Ne zbog toga što je mrtvačnica, nego me sami taj stil previše podjeća na neki "socijalistički" stil gradnje.  Vidjevši sliku odmah sam se sjetio zgrade socijalnog u Rijeci.  Čini mi se previše "institucionalno", kao mjesto (sad će ovo zvučat smješno jer se radi o mrtvačnici u konkretnom slučaju, ali isto vrijedi i za onu obiteljsku kuću istog arhitekta) gdje ne bih volio provesti ni jednu minutu više nego što baš apsolutno moram.  A i već sam, kao i mrkva valjda, odvrtio film 20 godina unaprijed i vidio smeđe, hrđave "curke" niz kuteve zgrade...

I na kraju, "pijana" kuća.  E tu zaista ne mogu dokučiti što je tu lijepo.  Takav jedan monolit, i još zaslijepljujuće bijeli, koji odaje dojam da ima zidove debljine dubrovačkih zidina, gdje su prozori uvučeni pa vjerojatno i po danu moraš svjetlo imati upaljeno... baš je hladno i odbojno.  Ja si mogu zamisliti samo tri svrhe za takvo zdanje -- maximum security prison, vojna utvrda, ili ludnica za teško bolesne i društveno opasne osobe.  Dakle, ne vidim što bi me moglo privući toj kući, osim morbidne znatiželje, na bliže od 500m.
Ajd, da ne bude baš tako sve grozno, moram reći da ovi nepravilni četverokuti oko prozora imaju potencijala.  Još bi bili bolji kad bi po 1-2 na svakom zidu bili u nekoj jarkoj (osnovnoj) boji, pa da malo liči na Mondriana ili Kandinskog.
No, bojangles, ako ti nije teško, baš me zanima što tebe tom zdanju privlači?  Što je tu, tebi osobno, na tome lijepo?  Do sada si samo ponovio "više od nekoliko" puta da je ta građevina dobila nagrade i da su svi arhitekti oduševljeni njome...  no ja mislim da mora biti nešto u tome s čime se ti osobno možeš povezati, jer ne mogu vjerovati da bi jedan obožavatelj Holdena Caulfielda mogao biti toliki konformist ("phony") na profesionalnom planu.  ()
 

 Kauboj mi je dao težak zadatak,no ne bi bilo fer preskočiti upit o razlozima zašto bijelu kuću s 'pijanim zidovima' ocjenjujem toliko dobro...pitanje zahtjevno i zanimljivo jer-kako opisati ljepotu?Recimo,zašto je lijepa Elle McPearson ili zašto je lijepa Sofija Loren?...kažu znanstvenici da se iza svega krije neki nevidljivi matematički sklad koji oko ne zna prepoznati pa-detektira ljepotu.Ljepota kao kompenzacija za matematički sklad-intersentna teorija.

A obzirom da ja ovdje mogu braniti samo ljepotu-jer,iskreno-tlocrt i funkcionalnost kuće ne znam dovoljno pa ih ne mogu ni braniti;neću se puno odmaći od teze da mi je lijepo jer...jer....jer...mi je lijepo.

Ma dakako, napisao sam pokoju ozbiljnu kritiku arhitekture u životu pa bih mogao i ovdje laprdati da obrlatim neku studenticu-no prijatelj Kauboj je pitanju,pa da pokušam biti precizan i argumentiran.Ta kuća sa morfološke strane u potpunosti zadovoljava uvriježeni mediteranski kontekst-(bjelina,puno zida,malo prozora),a opet se na iznimno originalan način poigrava tim poznatim 'alatima',pa su tako zidovi zadržali monumentalnost ali su zaplesali,a istom tom 'rasplesanošću' postignuta je interesantna igra kojom se izbjegla 'dosada' i ujednačnost (za Mediteran neprimjereno duge) fasade koja se,inače,u mediteranskim gradovima postiže 'lomom' uličica i kuća pod čudnim kutevima (primjer Volosko), stvorivši tako sjajnu 'komunikaciju' svjetla i sjene.

Kuća s 'rasplesanim zidovima' dakle svojim razigranim volumenom i,iako samostojeća u prostoru, postiže ono čemu teži mediteranska kuća ugrađena u jezgri nekog primorskog gradića.Vjerujte mi,to je fuckin' teško za građevinu koja je smještena na 'kontinentalni' način, dakle bez da je slijeva ili sdesna 'nalijepljena' na građevinu.

Ne bih dalje jer ću zatupiti,ionako cijeli dan gnjavim s arhitekturom.Nadam se da sam Cowboyu ipak odgovorio.