Monstruozo, otkud da te baš ta, danas već opskurna, tema zanima??!
Evo šta ja znam u vezi sa tim:
Tačno je da je New York (grad, ne i država) bio dospeo u težak finansijski škripac, samo što je to bilo malo ranije nego što ti navodiš - otprilike druga polovina 1975. i prva, 1976. Tada je u Beloj kući sedeo Gerald Ford, dok je gradonačelnik ("Mayor") New Yorka bio Abraham Beame (prvi Jevrejin/Židov na tom položaju). I dan danas se često spominje lokalni tabloid,
New York Daily News i antologijska naslovna stranica iz tog vremena:
FORD TO CITY: DROP DEAD! (Ford poručuje gradu: "Crknite!"

). Naime, Beame je tražio od Washingtona (tj. od federalne vlade) hitnu finansijsku injekciju, ne bi li se grad izvukao iz ponora kojem je strmoglavo hrlio, na šta je Ford 'ladno rekao to što je rekao (dobro, ne baš tim rečima, ali suština je ista). Ford, kao republikanac, naravno nije gajio ni najmanje simpatije prema New Yorku, bastionu liberalizma i levičarstva, te tradicionalnom uporištu demokrata (mislim na Dem. partiju).
Na kraju, ipak je Beame uspeo nekako da izmuze finansijski paket, u vidu bankovnih kredita (pod izuzetno nepovoljnim kamatama, ali izbora nije bilo). Takodje, i Albany (gl. grad države New York) je uleteo sa lovom (mada su i oni postavili mali milion ponižavajućih uslova, počev od uspostavljanja specijalne komisije koja je trebalo da bude nekakav kontrolor/nadzorni organ nad finansijskim poslovanjem grada).
E, sad, zašto je do toga došlo je pitanje na koje se ne može dati jednostavan odgovor. Svakako da je jedan od veoma bitnih razloga bio višegodišnji exodus srednje i više-srednje klase iz grada, a u pravcu periferije (Long Island i Westchester, pre svih) koji je započeo već krajem 1950-ih. No, ima tu još sijaset drugih uzroka, kao što su, npr., ubrzano odumiranje industrijske baze, zatvaranje fabrika, stravičan porast kriminala, itd... Ne treba tu ništa da te čudi, jer to što je NY ogroman grad znači da su i troškovi upravljanja njime isto tako - ogromni. Uostalom, tokom 1970ih su i mnogi drugi američki gradovi proživljavali najteže trenutke u istoriji i to iz, uglavnom, istih razloga (konačan kraj industrijske epohe i iseljavanje u "suburbiju"). Neki od njih, kao recimo Cleveland i Detroit, se do dana današnjeg nisu oporavili, što se ipak ne može reći za New York.
Za kraj, evo jedne male ilustracije tog "oporavka". Kada je u Julu 1977. došlo do kolapsa električne mreže i čitav grad ostao bez struje, na ulicama je zavladala totalna anarhija. Na hiljade razularenih "gradjana" je pohrlilo da obija prodavnice i robne kuće, iznoseći iz njih nebrojeno mnogo TV i inih kućanskih aparata, belu tehniku, nameštaj, odeću dečije igračke, ... gotovo da je sve što je imalo bilo kakvu novčanu vrednost- a da nije bilo sklonjeno iza 5 vrsta pregrada i gvozdenih rešetki - bilo poharano. Puno ljudi je tada izgubilo živote u uličnim sukobima (bukvalno se pucalo ko na divljem zapadu!) sa policajcima koji su, bezuspešno, pokušavali da zaštite dućane i imovinu.
Fast forward... 23 godine... opet je leto... užasno vreo i sparan dan, svi AC su odvrnuti na max što ponovo dovodi do lančane reakcije - kaskade- u vidu raspada električne mreže duž čitave atlantske obale US, od Maine-a do Virginije! ALI, ovoga puta, gotovo da nije zabeležen nijedan ozbiljan incident, nijedna masovna provala u neko skladište ili radnju!
Ovo poredjenje mnogima verovatno izgleda kao krajnje efemerno, neozbiljno čak. Ali meni su te dve slike, iz 1977. i 2000., odn., razlike koje su uočljive izmedju njih, i te kako značajan pokazatelj temeljnih promena koje su se desile u "The Gradu" za manje od četvrt stoleća.
Imao bih još puno toga da ti kažem na ovu temu (recimo, kako su do skoro izgledali Južni Bronx, Bedford-Stuyvesant u Brooklynu, ili East Harlem na Manhattanu - što je sve bilo povezano sa krizom 1970-ih), ali se bojim da bi se to vrlo brzo pretvorilo u jedan
mega-spam.

Stoga završavam ovde. Nadam se da će ti ovoliko koliko sam uspeo da napišem, biti dovoljno. Ako ipak imaš još nekih, za tebe važnih, pitanja, pošalji mi na OP, pa ću ti rado odgovoriti.