Domovinski rat
Nogomet
Dembele i Bonmati okrunjeni za najbolje i u Fifinom izboru The Best
Ostali sportovi
Odbojkaši Mladosti glatko slavili u Mariboru protiv domaćina u sklopu MEVZA lige
Nogomet
FIFA će dodijeliti savezima jeftinije navijačke ulaznice za sve utakmice
Zimski sportovi
Ljutić i Popović bez plasmana u Courchevelu, Shiffrin ima veliku prednost uoči druge vožnje
Hrvatske oružane postrojbe "Planinske lisice“, poznatije kao Bugojanska skupina, odnosno Fenix skupina naziv je za hrvatsku domoljubnu paravojnu skupinu koja je ušla na područje Jugoslavije 20. lipnja 1972., s ciljem da pokrene pobunu i sruši Jugoslaviju.
Nakon gušenja Hrvatskog proljeća, HRB je bio uvjeren da je u Hrvatskoj bila povoljna klima za pokretanje oružanog ustanka. Nakon kratke pripreme, HRB je organizirao ljudstvo, oružje i novčanu potporu za slanje inicijalne skupine koja je imala zadaću pokrenuti ustanak na području južne Hrvatske, Like i Hercegovine. Većina boraca i novca došla je iz Australije, dok je vojna oprema bila nabavljena u Njemačkoj.
OPERACIJA FENIKS 72.
20.06.1972. Hrvatska domoljubna paravojna skupina pod nazivom "Planinska lisica“, ušla je na područje Jugoslavije s ciljem da pokrene pobunu i sruši tadašnji ustavno-pravni poredak.
Skupina je poznata pod nazivom Bugojanska skupina ili Feniks skupina, a organiziralo ju je Hrvatsko revolucionarno bratstvo (HRB), tajna organizacija, koja je bila osnovana 1961. u Australiji, a koja je djelovala u Europi i SAD-u.
Osnovni cilj HRB-a bilo je oslobođenje Hrvatske od Jugoslavije, a ideja je nastala nakon gušenja Hrvatskog proljeća, kada je HRB zaključio da se u Hrvatskoj stvorila povoljna klima za pokretanje oružanog ustanka.
Nakon kratke pripreme, HRB je organizirao ljudstvo, oružje i novčanu potporu za slanje inicijalne skupine, koja je imala zadaću pokrenuti ustanak na području južne Hrvatske, Like i Hercegovine. Većina boraca i novca došla je iz Australije, dok je vojna oprema bila nabavljena u Njemačkoj.
Kratke završne pripreme bile su u kampu Garanasu u Austriji, uz austrijsko-jugoslavensku granicu, a u Jugoslaviju se ušlo na području Dravograda u Sloveniji s ciljem da se stigne na Tromeđu, odnosno planinu Radušu na području općine današnjeg Uskoplja. Međutim, već nakon pet dana skupina se sukobila s milicijom, a potom s JNA i Teritorijalnom obranom. Protiv sebe je imala više od 30.000 pripadnika SUP-a (milicije), JNA i TO, koji su je pokušale uništiti, što im je i uspjelo 24. srpnja, uz pomoć doušnika i UDBE. Desetorica pripadnika skupine izgubila su živote tijekom sukoba na različitim mjestima u BiH, a osmorica su bila zarobljena i pogubljena strijeljanjem u blizini Sarajeva.
Jedini preživjeli bio je najmlađi član skupine Ludvig Pavlović, koji je osuđen na 20 godina zatvora, a kasnije je poginuo, kao hrvatski branitelj u Domovinskom ratu.
Upad Bugojanske skupine uzdrmao je partijske, vojne i policijske krugove tadašnje SFRJ, što je priznao i sam predsjednik Tito, izjavivši: Dobro smo dobili po glavi“. Zanimljivo je da je temeljem ovog događaja snimljena i TV-serija, "Brisani prostor" a ista je tematika obrađena u romanu Dvadeseti čovjek i knjizi HRB, Hrvatsko revolucionarno bratstvo – Rat prije rata.
Bugojansku skupinu činilo je 19 članova HRB:
Ambroz Andrić, Adolf Andrić, Pavao Vegar, Ilija Glavaš, Đuro Horvat, Vejsil Keškić, Viktor Kancijanić (Kocijančić), Petar Bakula (revolucionar), Ludvig Pavlović, Mirko Vlasnović, Ilija Lovrić, Filip Bešlić, Stipe Ljubas, Vlado Miletić, Vinko Knez, Ivan Prlić, Nikola Antunac, Vilim Eršek i Vidak Buntić
https://www.youtube.com/watch?v=RmEPHeET744
https://www.youtube.com/watch?v=k0EHoDRplE8
Njih 19, dobro naoružani i opremljeni, ušli su iz Austrije u Sloveniju 22. lipnja 1972. godine. Kod Dravograda su zaustavili kamion i prisilili ga da ih preveze do sela Gračanice kod Bugojna. Vozača su pustili i on je tek 24. lipnja stao na autocesti Zagreb-Beograd i ispričao događaje. Gerilci su u međuvremenu razoružali i grupu lovaca, koji su policiji potvrdili priču i momentalno je dignuta uzbuna.
Bugojansku skupinu organiziralo je Hrvatsko revolucionarno bratstvo organizacija osnovana 1961. u Australiji te djelovala u Europi i u SAD-u. Osnovni cilj HRB-a bilo je oslobođenje Hrvatske od Jugoslavije.
Nakon gušenja Hrvatskog proljeća i sastanka u Karađorđevu, vodstvo HRB-a bilo je uvjereno da se u Hrvatskoj stvorila povoljna klima za pokretanje oružanog ustanka protiv komunističkog režima.
Nakon kratke pripreme, HRB je organizirao oružje i novčanu potporu za slanje inicijalne skupine koja je imala zadaću pokrenuti ustanak na području južne Hrvatske, Like iHercegovine. Većina članova skupine i novca došla je iz Australije, dok je vojna oprema nabavljena u Njemačkoj.
Sukobi s jugoslavenskim postrojbama
U noći 26. lipnja došlo je do prvog sukoba u kojem je poginulo četvero gerilaca, a dvoje vojnih policajaca je ubijeno i dvoje ranjeno. Sljedeći veći sukob dogodio se u noći 27/28. lipnja kod sela Rumboka kada je poginulo osam pripadnika partizanskog odreda i sedam ih je ranjeno, a ubijen je jedan gerilac.
Tada su se gerilci podijelili na tri skupine i otada su se samo pokušavali spasiti skrivanjem i bježanjem. Sljedeća dva mjeseca većina gerilaca je u raznim sukobima poginula, a četvorica su zarobljena te u Sarajevu osuđena na smrt. Smrtna kazna izvršena je nad trojicom, dok je najmlađi među njima tada 19-godišnji Ludvig Pavlović pomilovan i osuđen na dvadeset godina robije.
Udba i ondašnje službe uhitile su više desetaka Hrvata tijekom istrage oko ove akcije pod optužbom da su pripremali teren za akciju ili pomagali skupini. Dio uhićenih ubijen je tijekom istrage dok je UDB-a nekolicinu hrvatskih emigranata likvidirala zbog povezanosti s Bugojanskom skupinom.
Skupina je u sukobima ubila 13 vojnika i ranila više od 20. U akciji je sudjelovalo više tisuća pripadnika raznih vojnih, policijskih i rezervnih jedinica uz potporu helikoptera. Tito je odlikovao je 389 osoba koje su se istaknule u akciji.
U akciji potjere protiv 19 pripadnika HRB-a bilo je angažirano više od 30.000 pripadnika vojske, policije i teritorijalne obrane. Desetoro članova Bugojanske skupine izgubilo je život u na različitim mjestima u BiH tijekom sukoba, a devetorica su bila zarobljena.
Nova otkrića
U novije vrijeme u povjesničarskim krugovima postavlja se pitanje o tome koliko je moguće da je UDB-a pripremala akciju kako bi hrvatsku emigraciju prikazala kao ekstremističku i opasnu. Nacional je prije nekoliko godina objavio pismo Ružice Andrić, supruge člana Bugojanske skupine Ambroza Andrića, gdje je ona tražila i istragu u vrhu HRB-a. Nakon propasti akcije, novac se prikupljao po hrvatskim klubovima, tobože za njihove udovice i djecu. Dalje mu se gubi trag.
Ružica Andrić 1996. novinarima je rekla kako su je zbog nestalog novca počeli napadati kao Srpkinju te kako je bilo slučajeva gdje su je i fizički napadali. "Moja su djeca bila smještena u dom za siročad. Djeca ‘bugojanaca’ bila su proganjana", rekla je Andrić.
Večernji list došao je 2009. u posjed dokumenata koji nisu bili ranije objavljeni. Riječ o dokumentima zloglasne Udbe i zapisnicima koje je osobno potpisao tadašnji ministar unutarnjih poslova SR-a BiH Franjo Herljević.
Kako se uz pronađenu dokumentaciju pojavio i veliki broj svjedoka čije informacije uvelike mogu pomoći u otkrivanju grobnice u koju su bačena tijela Đure Horvata, Vejsila Keškića i Mirka Vlasnovića, prema riječima don Ante Jelića, predsjednika Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva, veliki broj kockica u mozaiku Bugojanske skupine prilično je složen, što znači da bi se uskoro mogla saznati i sudbina ostale petorice pripadnika HRB-a, Vinka Kneza, Ivana Prlića, Nikole Antonca, Vilima Eršeka i Ilije Lovrića, o čemu je dosad bilo malo informacija.
Najveće otkriće predstavlja policijski zapisnik iz kojeg je razvidno da je jedan od spomenute petorke držan u zatvoru sve do 1978. godine i tek tada pogubljen. Dostupnih zapisa o tome o kojem je članu Bugojanske skupine riječ, kojem očito nije niti bilo suđeno, kao i o tome kakva je bila njegova uloga, nema. Zahvaljujući jednom živom svjedoku, pronađeno je i mjesto gdje je pokopan.
Hrvatske obrambene snage (HOS) su službeno osnovane na današnji dan 1991. od strane Dobroslava Parage, Ante Paradžika, Alije Šiljka i još nekih članova tadašnjeg vodstva HSP-a. Odmah je osnovan i Ratni stožer HOS-a, a Ante Paradžik je bio njegov prvi načelnik. Ratni Stožer HOS-a je bio smješten u zagrebačkim prostorijama HSP-a, tj. u Šenoinoj ulici na broju 13, a kasnije u Starčevićevom domu.
Hrvatske obrambene snage (HOS), ponos hrvatskoga naroda, vojne su jedinice koje su branile Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu od velikosrpske agresije. Činile su to na svim najtežim bojištima, od Vukovara, Dubrovnika i Srđa, Škabrnje, Gospića, Vinkovaca, Osijeka, Jasenovca, cijele Dalmacije.
U Zagrebu sudjeluju u borbama s JNA i oslobađanju vojarni Borongaj i Maršalka. Bore se i diljem BiH do Sarajeva, Kupresa, Livna, Mostara i doline Neretve, Jajca, Bosanske Posavine, područja srednje Bosne. Sudjeluju i u oslobađanju doline Neretve 1992.
Tamo gdje drugi nisu htjeli ili smjeli, tamo je išao HOS!
HOS-ovci su među prvima krenuli u obranu napadnute Domovine. Bili su prvi u napadu a zadnji u povlačenju. Više od pet stotina bojovnika HOS-a dalo je svoj život u obrani RH i BiH, dok su mnogi ostali ratni vojni invalidi.
- Najnovije
- Najčitanije
Perišić ušao i vrlo brzo zabio te potvrdio prolaz PSV-a u osminu finala KNVB Bekera
1 sat•Nogomet
Cedevita Olimpija poražena u utakmici kola, Škara bez velikog učinka
1 sat•Košarka
Shiffrin vrlo uvjerljivo slavila u Courchevelu, Amerikanka stigla do 105. pobjede u karijeri
2 sata•Zimski sportovi
Odbojkaši Mladosti glatko slavili u Mariboru protiv domaćina u sklopu MEVZA lige
2 sata•Ostali sportovi
Alkari bez šanse u Nizozemskoj, Groningen ipak prejak
3 sata•Košarka
FIFA će dodijeliti savezima jeftinije navijačke ulaznice za sve utakmice
3 sata•Nogomet
Dinamo vrlo uvjerljiv protiv Estonaca za četvrtu pobjedu u ENBL-u
3 sata•Košarka
Bomba iz Italije, milanski Inter želi još jednog dinamovca i to već u siječnju
17 sati•Nogomet
Rakitić: 'Ako me sad nazovu, sutra bih sjeo na avion i došao pomoći Sevilli'
9 sati•Nogomet
Fenerbahče traži 13. pobjedu zaredom, ali neće mu biti lako
12 sati•Košarka
Sudačka analiza 17. kola: Osijek oštećen za penal, sporan je i drugi pogodak Hajduka
11 sati•Nogomet
Barca na neugodnom gostovanju u Francuskoj želi nastaviti odličan niz
13 sati•Košarka
PSG mora isplatiti Kylianu Mbappeu više od 60 milijuna eura
9 sati•Nogomet
Vrijeme je za Kup kralja: Valencia na nezgodnom ispitu kod drugoligaša u šesnaestini finala
15 sati•Nogomet
Prekaljeni engleski sudac dijelit će pravdu Šahtaru i Rijeci
10 sati•Nogomet