Domovinski rat

1 2 3

...

226227228

...

556 557 558

Obrisan korisnik

Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334

19. srpnja 2010. u 00:05

19.07.1991.

BIH

- JNA se počinje povlačiti iz Slovenije. U BiH je nedugo nakon povlačenja veliki broj pripadnika JNA okrenutih protiv Hrvatske. Osim triju postojećih korpusa JNA sa sjedištem u BiH u toj se republici nalaze još 4 korpusa JNA (Užički i Podgorički korpus koji su na područje BiH upali iz Srbije, odnosno iz Crne Gore, te 14. ljubljanski i 10 zagrebački korpus). (A. Izetbegović 2001)

OTOČAC

- Na cesti Otočac - Senj ubijen je hrvatski policajac Slavko Cetinjanin.

DARUVAR

- Jedna kolona “JNA” je prošla kroz Daruvar prema Okučanima.
- Na cesti Sirač - Voćin, neposredno nakon manastira "Pakra" prilikom provjeravanja informacije o pojavi naoružanih terorista na tome području dio SJP Bjelovar naišao na zasjedu kojom prilikom su mučki ubijeni pripadnici jedinice Željko Cindrić i Ivica Filković, dok je pet pripadnika jedinice ranjeno.

VINKOVCI

- U Vinkovcima dan znak za opću opasnost koji je trajao do 15.05.1992. godine. Srpski teroristi iz Mirkovaca napali Vinkovce i tom prilikom ranili pet osoba, među njima i devetogodišnju Patriciju Perić.

PETRINJA

- U 20,20 sati minobacački napad na Hrastovicu kojom je prilikom pogođena crkva.

19.07.1992.

NEW YORK

- Vijeće sigurnosti UN donosi Rezoluciju 777 kojom SRJ "ne može automatski nastaviti članstvo SFRJ u UN", već treba podnijeti molbu za prijem u UN, jer je država, dotad poznata kao SFRJ, prestala postojati.

GLINA

- Predsjednik i potpredsjednik Skupštine općine Vojnić Rade Gaćeša i Nikola Trbojević od Vojnog suda u Karlovcu osuđeni na po 12 godina zatvora zbog organiziranja oružane pobune protiv Republike Hrvatske.

19.07.1993.

NOVA GRADIŠKA

- Nakon duljeg primirje neprijatelj ponovno oružjem izazvao na novogradiškom području.

KARLOVAC

- Četnički napadi na dugoreškom području.

19.07.1994.

BRIJUNI

- Predsjednik Tuđman primio na Brijunima posebnog izaslanika glavnog tajnika UN Yasushija Akashija i zapovjednika UNPROFOR-a za područje bivše Jugoslavije generala Bertranda de Lapreslea, a raspravljalo se o mandatu UNPROFOR-a u Hrvatskoj.

19.07.1995.

BIHAĆ

- Srpska vojska započela opću ofenzivu na Bihać u tri sata ujutro s naređenjem da ovaj grad zauzmu najkasnije do 15. kolovoza.

KOSTAJNICA

- Srdačan doček borcima zapadne Slavonije priređen na rukometnom igralištu u Kostajnici uz prisustvo brojnih građana Kostajnice, rukovodstva Opštine i susjednih opština Banije i Potkozarja, te komandanta 39. Korpusa tzv.VSK pukovnika Slobodana Tarbuka i predstavnika SPC-a.

Obrisan korisnik

Pristupio: 06.03.2010.
Poruka: 28.213

19. srpnja 2010. u 00:11

nedavno se razvila rasprava da prva žrtva s naše strane nije Josip Jović već Goran Alavanja, policajac, ali Srbin po nacionalnosti. On je ubijen 17.10.1990.

Obrisan korisnik

Pristupio: 15.01.2005.
Poruka: 42.430

19. srpnja 2010. u 10:04

oskotok je napisao/la:

nedavno se razvila rasprava da prva žrtva s naše strane nije Josip Jović već Goran Alavanja, policajac, ali Srbin po nacionalnosti. On je ubijen 17.10.1990.

Vidi cijeli citat

Goran Alavanja je ubijen od strane krajiskih balvanasa, ali sasvim slucajno, oni su mislili da se radi o hrvatskim policajcima i ubili svog covjeka a jos jednog ranili.

Goran Alavanja je bio policajac u Biogradu i tih dana je trazio premjestaj u Benkovac jer nije zelio nositi hrvatski grb, njegovi roditelji nisu dozvolili da bude sahranjen uz pocasti kao hrvatski policajac, njegov kolega policajac koji je u tom napadu ranjen, Stevan Bukarica (inace inspektor), nakon sto je u Zadru primljen u bolnici i izlijecen, po ozdravljenju odlazi na drugu stranu i bio je pripadnik specijalnih postrojbi Marticeve policije... ono...

Obrisan korisnik

Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334

20. srpnja 2010. u 00:25

20.07.1990.

BEOGRAD

- I u Srbiji se uvodi višestranački sustav.

20.07.1991.

VUKOVAR

- Vukovarski Srbi napustili su grad uz pratnju postrojbi JNA koje su se u tom trenutku nalazile na samim prilazima gradu. Napadnut je topničkom vatrom i Erdut.

VINKOVCI

- Prilikom napada na Vinkovce, dva pripadnika hrvatskih obrambenih snaga ranjena snajperskim mecima.

DARUVAR

- U središtu Daruvara s leđa su ubijena tri pripadnika MUP-a.

KARLOVAC

- Srpski teroristi su pucali na policijsku ophodnju kraj Duge Rese.

HRVATSKA KOSTAJNICA

- Velika grupa srpskih terorista napala selo Majur pokraj Hrvatske Kostajnice.

GOSPIĆ

- Neprijatelj je izveo prvi napad na Lovinac, koji je odbijen. Granata je tijekom napada ubila Mariju Matajić, civila, u njenoj kući. Napad je ponovljen 5.8.1991. također neuspješno. Napad je ponovljen 17./18.8.1991. Napadi su se ponavljali i bili su sve učestaliji, a od 18.do 24.9.1991. trajale su gotovo neprekidne borbe s četnicima, a Lovinac je bio već 4 mjeseca u okruženju.

ZAGREB

- Dolazak Europske misije u Zagreb.
- Objavljen rezultat popisa stanovništva koji je obavljen u svim republikama bivše države od 1. do 15.04.1991. Prema tom popisu RH ima ukupno 4.784.265 stanovnika među kojima je 78,1 % Hrvata, a od 23 nacionalne manjine najviše ima Srba i to 12,2 %.

20.07.1992.

ZAGREB

- U Zagrebu potpisan protokol o diplomatskim odnosima Hrvatske i Grčke.

ZADAR

- Unatoč UNPROFOR-u, nastavljen teror u okupiranoj obrovačkoj općini.

BARANJA

- Oko 200 Hrvata zatražilo od UNPROFOR-a da ih zaštiti odnosno izbavi iz okupirane Baranje.

VOJVODINA

- U Kljajićevu, selu kraj Sombora, premlaćivanjem ubijen čuvar župnog ureda Johann Raab. Vojvodinu napustilo 17.000 Hrvata.

ZAGREB

- Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman donio je ukaz o dodjeli činova, promaknućima i prevođenju u činove djelatnih časnika OS RH: U čin djelatnog PUKOVNIKA: Dragan (Ilije) Bagarić, Božo (Mate) Blažević, Damir (Ante) Dujić, Antun (Stjepana) Fabrić, Mladen (Tome) Kruljac, Marko (Ante) Leko, Slobodan (Jerka) Pandžić, Ivan (Rade) Rebrina, Ivan (Jakova) Tikvički, Petar (Marka) Čavar, Ante (Matka) Čićak i Zdenko (Luke) Čuljak. U čin djelatnog BOJNIKA: Dražen (Vilima) Batrnek, Ivan (Đure) Bertić, Dražen (Franje) Hliml, Josip (Mije) Bošnjak, Vladimir (Milana) Burić, Dragan (Mate) Dikanović, Mijo (Mije) Haršanji, Zdenko (Josipa) Horvat, Marijan (Slavka) Horvatić, Branko (Nikole) Jukić, Antun (Ivana) Leko, Željko (Vida) Lovrić, Mirko (Đure) Marinković, Krešimir (Franje) Markić, Drago (Mate) Medak, Momčilo (Zore) Milas, Ivan (Petra) Obrovac, Jurica (Tunje) Oršolić, Marin (Nikole) Pišonić, Tomislav (Ivana) Pucelj, Đuro (Rudolfa) Urbanek, Ivica (Anđelka) Vranjić, Željko (Božidara) Vrselja, Mesud (Huse) Šabanović, Marijan (Đure) Šabarić i Mile (Mije) Čulo. U čin djelatnog SATNIKA: Ivan (Josipa) Alduk, Zvonko (Stojana) Anićić, Vlatko (Rajka) Belajević, Ivica (Gabrijela) Bogadi, Damir (Tomislava) Brkić, Oliver (Ljubomira) Brzović, Željko (Bože) Došen, Josip (Grge) Drmić, Siniša (Hamdije) Elkazović, Ivan (Vinka) Ereš, Marinko (Vinka) Ereš, Dragutin (Dragutina) Forko, Ivan (Ivana) Galović, Marinko (Pave) Glavašić, Damir (Zvonka) Havel, Ivan (Stjepana) Hodak, Boro (Stjepana) Jelinić, Željko (Ilije) Jukić, Jožef (Jožefa) Jurgec, Božo (Ilije) Kevo, Luka (Andrije) Krijan, Stjepan (Ante) Kulić, Nediljko (Ante) Leko, Dario (Emita) Lerinc, Milan (Slavka) Lozančić, Hranislav (Ivana) Lukačević, Ivan (Ivana) Maras, Željtko (Tome) Matijević, Ivan (Stjepana) Matić, Zvonko (Adama) Matković, Dražen (Petra) Milinković, Petar (Vinka) Mlinarević, Mato (Nikole) Nadarević, Stipo (Josipa) Orešković, Štefan (Vinka) Paun, Kata (Petra) Peić, Dragutin (Božidara) Perša, Blaško (Martina) Prišč, Ivica (Stjepana) Sabljak, Boris (Josipa) Selimović, Milan (Ivana) Stošić, Tomislav (Josipa) Vibovec, Damir (Adama) Vuković, Nikola (Josipa) Vukušić, Ilija (Marka) Šimunić, Zlatko (Marijana) Škorić, Vitomir (Ivana) Đaković i Tihomir (Marte) Čokalo. U čin djelatnog NATPORUČNIKA: Ivica (Bože) Andabak, Ivica (Ilije) Andrić, Zvonimir (Bože) Antunović, Mile (Cvitka) Habić, Stjepan (Jakova) Begović, Blaž (Ivana) Beljtan, Ljubomir (Ivana) Bošković, Anto (Bože) Budimir, Ivica (Nikole) Serić, Josip (Ivana) Crnjac, Jozo (Ive) Dežić, Marko (Matije) Derežanin, Marijan (Slavka) Dubravac, Goran (Deže - Pere) Dudaš, Vlado (Josipa) Fogadić, Stjepan (Emila) Franjić, Pavo (Pave) Gal, Marinko (Ivana) Galić, Nikola (Mije) Garić, Damir (Stjepana) Glavačević, Tomislav (Drage) Horvat, Nikola (Bože) Ilić, Đuro (Josipa) Ivić, Drago (Nikole) Ivković, Ivica (Josipa) Jager, Miko (Franje) Jujrilj, Ivica (Jakoba) Jurčević, Željko (Vladimira) Kanđera, Vlado (Stanka) Klobučar, Tihomir (Andrije) Kmet, Miodrag (Mije) Kolić, Ivica (Stjepana) Kos, Ivica (Rudolfa) Kostanar, Pero (Filipa) Kovčić, Suad (Ahmeda) Kurtić, Tihomir (Josipa) Kušević, Stipo (Rude) Lovrić, Josip (Zvonka) Luketić, Stjepan (Antuna) Luketić, Ivo (Ante) Lukić, Stjepan (Pave) Lutring, Željko (Luke) Maršić, Andrija (Mirka) Matošević, Antun (Josipa) Merunka, Vladimir (Josipa) Merčep, Perica (Antuna) Mijakić, Zdravko (Ante) Mitrović, Nenad (Zvonimira) Močnik, Mario (Đure) Mulc, Mario (Josipa) Nad, Toma (Paška) Nenadić, Ivan (Franje) Netinger, Krunoslav (Blaže) Nikolić, Ivan (Ivana) Njari, Svetozar (Svetozara) Ognjenović, Boso (Pere) Pandža, Ivica (Bonoventure) Perić, Zdravko (Nedjeljka) Perić, Ivica (Slavka) Perošević, Ivan (Marka) Perčević, Damir (Milana) Pleša, Damir (Nediljka) Pupić, Vlado (Ivana) Rajković, Siniša (Mirka) Ranogajec, Radoslav (Kreše) Ravlić, Ragib (Fehima) Redžić, Đuro (Đure) Rosandić, Zlatko (Stjepana) Rutina, Zvonimir (Tomislava) Sedić, Antun Slivka, Marko (Vladimira) Stojanović, Željko (Jovana) Stričević, Zoran (Milana) Strmota, Ilija (Ivana) Surop, Željko (Josipa) Todorović, Denis (Borisa) Tretinjak, Pero (Luke) Tutić, Ivica (Ante) Vukoje, Vladimir (Stjepana) Šaf, Željko (Lucije) Šimić, Zvonimir (Rudolfa) Škrlec, Ivan (Ivana) Šoštar, Vjekoslav (Branka) Štebih, Ivan (Antuna) Štefanac, Borislav (Đure) Štrok, Dražen (Ivana) Šulc, Nediljko (Jakova) Čurić, Marinko (Franje) Černohorski i Stipe (Stipe) Čorković. U čin djelatnog PORUČNIKA: Dražen (Branimira) Ajh, Miroslav (Stjepana) Bago, Petar (Stjepana) Bago, Drago (Pere) Bilić, Željko (Đure) Hrnić, Stjepan (Franje) Koledić, Ivan (Adama) Kovačević, Mato (Franje) Kukuljević, Vlado (Miroslava) Lehner, Marijan (Tome) Nimčević, Robert (Josipa) Polak, Mijo (Andrijin) Terihaj, Stjepan (Stjepana) Tobler, Mile (Dragutina) Valentić, Krešimir (Gabrijela) Zvonar, Željko (Nedjeljka) Šakić, Ivan (Đure) Šimičić i Darko (Josipa) Šoštarić. U čin djelatnog ZASTAVNIKA: Renata (Josipa) Bečarević, Nikola (Pave) Bogdanić, Mato (Mate) Damjanović, Radovan (Stjepana) Golubić, Marijan (Augusta) Hlevnjak, Borislav (Vinka) Lehki, Ivica (Maksa) Ljubek, Stanislav (Petra) Milas, Danko (Maztina) Sušac, Zorislav (Ivana) Tomašević i Ivica (Marijana) Šimić.

20.07.1993.

BEČ

- U Beču nastavljeni pregovori hrvatskog izaslanstva i pobunjenih Srba o konkretizaciji ženevskih pregovora, a nakon što su obje strane naglasile svoju spremnost za mirno rješenje sukoba, pregovarat će se i o novom primirju, koje bi trebao nadzirati UNPROFOR.

ZAGREB

- Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman, radi izvrsno obavljenog posla na pripremi, projektiranju i izgradnji pontonskog mosta u Masleničkom ždrilu u rekordno kratkom roku i u vrlo teškim uvjetima, donio je odluku u kojoj pohvaljuje sve radnike, inženjere i rukovoditelje: Brodospasa iz Splita, Konstruktora iz Splita, Brodosplita iz Splita, Hrvatskih cesta iz Zagreba i Zadra koji su sudjelovali u ostvarenju pontonskog mosta.

BRUXELLES

- Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel, nakon sastanka Vijeća ministara EZ u Bruxellesu, ogradio se od dojma da je Njemačka jedina zemlja koja se protivi uvođenju sankcija Hrvatskoj, navodeće da se takvoj ideji protive još barem tri članice Zajednice.

20.07.1994.

ZAGREB

- Hrvatski premijer Nikica Valentić razgovarao u Zagrebu s Yasushijem Akashijem i Bertrandom de Lapresleom, te im kategorički prenio da Vlada ne stoji iza blokada prijelaznih točaka UNPROFOR-a.

20.07.1995.

LONDON

- Glavni tajnik UN-a Boutros Ghali sa suradnicima otputovao u London na sastanak, zapravo svojevrsnu minikonferenciju o BiH. U njegovoj su pratnji Stoltenberg, Goolding, Annan, Ogata, te generali Janvier i Smlth, no nema Akashija, što dodatno govori o njegovu skorom odlasku.

Obrisan korisnik

Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334

21. srpnja 2010. u 00:09

21.07.1990.

ZAGREB

- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio u Zagrebu saveznog premijera Antu Markovića, a u razgovorima istaknuta potreba da se demokratske preobrazba zemlje ostvari mirnim i demokratskim putem.

21.07.1991.

BEOGRAD

- Veleposlanik Henry Weinandts imenovan je pregovaračem EZ za područje SFRJ.

DARUVAR

- U centru Daruvara ubijana su s leđa iz neposredne blizine tri hrvatska policajca, neposredno prije smjene dužnosti.

DVOR NA UNI

- Ranjen hrvatski policajac, a nekoliko kuća uništeno prilikom srpskog granatiranja banijskog sela Struga.

PETRINJA

- U Petrinju stiglo 830 mještana okolnih sela, uglavnom Hrvata, bježeći pred srpskim teroristima.

VUKOVAR

- Predsjednik RH Franjo Tuđman zajedno s koordinatorom Kriznog štaba za Slavoniju i Baranju Vladimirom Šeksom, zamjenikom ministra obrane RH Šuškom i zamjenikom ministra unutarnjih poslova Degoricijom posjetio je grad. Za povjerenika Vlade postavljen je Marin Vidić - Bili. Kao najviši civilni dužnosnik u gradu, on je sa sugrađanima dijelio ratnu svakodnevicu sve do kraja opsade Vukovara nakon čega je zatvoren u logor Sremska Mitrovica.

ERDUT

- Srpski teroristi zajedno s JNA teškom artiljerijom napali Erdut.

VOJVODINA

- Srpski teroristi u vojvođanskom selu Stari Slankamen, iz jurećih automobila, bacaju bombe na hrvatske kuće. Ozlijeđena majka predsjednika Hrvatske stranke u Vojvodini.

21.07.1992.

ZAGREB

- Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH; dodatak tom sporazumu, kojim su predviđene zajedničke vojno-obrambene aktivnosti Hrvatske i BiH protiv srpskoga agresora (HVO kao dio oružanih snaga BiH), potpisan je (23.IX.) u New Yorku.

OSIJEK

- Vojni sud u Osijeku osudio Vojislava Šešelja na četiri i pol godine zatvora, a Milana Paroškog na četiri, jer su na mitingu u selu Jagodnjak raspirivali međunacionalnu mržnju.

RIJEKA

- Pripadnici pričuvnog sastava Hrvatske vojske pronašli 6.982 mine, 2.430 raketa, 12.948 granata, 1.257 bombi, 32.229 detonatora i različitog eksploziva razasutog u i oko Rijeke od pripadnika JNA.

21.07.1994.

ZAGREB

- Hrvatska vlada pozvala prognanike na deblokadu UNPROFOR-a.
- Akashi, iz svog ureda u Zagrebu, pozvao prognanike da prekinu blokadu UNPROFOR-a, jer ometa misiju i nagrđuje sliku Hrvatske u svijetu i zapravo odgađa povratak prognanika.

PALE

- Unatoč Karadžićem "ne" kontaktnoj skupini za BiH, bosanskim Srbima dano još sedam dana za razmišljanje.

21.07.1995.

BRIJUNI

- Predsjednik Tuđman primio na Brijunima turskog predsjednika Demirela, a razgovarano o dramatičnom stanu u BiH.

ŽENEVA

- Nakon akcije "Bljesak" u zapadnoj Slavoniji, Republika Hrvatska prihvatila načelno jedan sastanak s predstavnicima pobunjenih Srba u Ženevi, na kojem će se dogovoriti termini i dnevni red razgovora koji će se voditi u Hrvatskoj, ali se uvjetovalo da razgovorima ne bude prisutan Milan Martić.

DUBROVNIK

- Za šire područje Čilipa, u 6.45 sati, oglašena opća opasnost, zbog napada trebinjskih četnika na područje Konavla.

ZAGREB

- Zbog zabrinutosti radi srpskih napada na Bihać, ministar vanjskih poslova RH dr. Mate Granić uputio pismo predsjedatelju Vijeća sigurnostl UN-a u kojem ga upozorava da bi ugrožavanjem te "zaštićene zone" Hrvatska bila prisiljena poduzeti mjere zaštite tog područja.

Obrisan korisnik

Pristupio: 15.01.2005.
Poruka: 42.430

21. srpnja 2010. u 15:08

nesto pametno i od indexa

IKONU svete Bogorodice iz pravoslavne crkve svetog Dimitrija u Dalju predsjednik Srbije je simbolično vratio Hrvatskoj, a ulogu ikononoše preko Bajakova preuzeo je njegov kolega Josipović.

Srpski predsjednik je pri tome ocijenio kako vraćanje ikone, koja pripada Hrvatskoj i njenim građanima, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, smatra velikim simboličkim, ali i konkretnim političkim činom.

Otimači restaurirane ikone

Idiličnom druženju dvojice predsjednika u Beogradu i "porukama koje su odaslali" stvarno se nema što prigovoriti, pa tako ni ovim Tadićevim riječima i bili bismo spremni čak i zažmiriti na to što je famozna ikona, inače vlasništvo Srpske pravoslavne crkve, proteklih godina bila na restauraciji u Beogradu, pa njegova pompozna gesta vraćanja "hrvatskog kulturnog blaga odnijetog iz Hrvatske za vrijeme rata" i nije ništa drugo nego - pompozna gesta.

Međutim, stotine obitelji uz Dalj vežu mnogo tragičnija sjećanja i sigurno nisu gledajući predstavu s freskom dijelili opće oduševljenje, tim više što nitko od krivaca za pokolj njihovih najbližih nije "procesuiran" niti je "krivnja individualizirana" pa nije bilo "simboličke", a ni "konkretne" zadovoljštine iako je podneseno 150 prijava.

U slavonsko selo kod ušća Drave u Dunav 19 godina prije vraćanja ikone došli su ljudi koji su imali potpuno drugačiju viziju suživota Srba i Hrvata, konkretno uvezeni četnici i JNA, koji su uz ogromnu pomoć lokalnih Srba počinili jedan od najstrašnijih zločina rata u Hrvatskoj.

Što se dogodilo u Dalju 19 godina prije povratka ikone?

1. kolovoza 1991. u ranim jutarnjim satima pobunjenici su uz pomoć JNA (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) žestoko napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju.

Nakon gotovo desetosatne opsade - pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz tenkova - postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani. Po broju žrtava to je veći srpski zločin od onog u Borovom Selu i neznatno manje gnjusan od Škabrnje. Bitno je naglasiti da su pripadnici hrvatskih snaga nadmoćnim snagama okruženi u zgradi, masakrirani i likvidirani, ne u borbi ili u napadu na "nejač".

Ikona se vratila pod okrilje onih koji su blagoslovili masakr u Dalju i zazivali "oslobođenje Vukovara, srpskog administrativnog, kulturnog i duhovnog centra"

Rijetki predstavnici hrvatske vlasti (na obljetnice u Dalj redovno se šalju izaslanici, zamjenici i tajnici), pa ni predsjedik Tadić, sigurno ne znaju ni za sramnu ulogu Srpske pravoslavne crkve u događajima nakon masakra u Dalju. Veliki "mirotvorac" patrijarh Pavle slavio je "oslobođenje" sjedišta Osječkopoljske i baranjske eparhije u koje je neposredno nakon daljskog masakra postavio vladiku Lukijana, još jednog crkvenog velikodostojnika koji je u ratno nevrijeme ovako širio ekumenski duh: "Sve zemlje u kojima žive Srbi moraju biti u sustavu srpske države i mora da se što pre oslobodi Vukovar zato što treba da nam bude administrativni, kulturni i duhovni centar".

Tadićev potez je stoga neukusan, kao što je neukusno da se mjesto poznato po devet zarobljeničkih logora JNA i srpske milicije, kroz koje je od tog kolovoza pa sve do nakon pada Vukovara prošlo više od tisuću zarobljenika koji su trpjeli najstrašnija poniženja i mučenja, koja njih 50 nije preživjelo, povratom jedne pišljive ikone lažno predstavlja kao simbol pomirbe i normalizacije, jer, naravno, nitko nema pojma o tome što se '91. događalo u Dalju, a oni koji znaju, "umanjuju štetu".

Zato, predsjedniče Tadiću, kada dođete u Vukovar, umjesto šarenih ogledalaca i simbola, donesite nam jedno drugo "kulturno dobro" koje pripada Hrvatskoj, recimo Gorana Hadžića.