Domovinski rat

123
...
272273274
...
556557558
Vilenjak
Vilenjak
Moderator
Pristupio: 10.11.2003.
Poruka: 92.952
28. siječnja 2011. u 00:02
28.01.1991.
BEOGRAD
- Nakon izbora za predsjednika Predsjedništva Makedonije, Kiro Gligorov je u susretu s Jovićem izjavio kako „smatra da Jugoslavija može da opstane“.

28.01.1992.

ZAGREB
- Ministar obrane Gojko Šušak donio je pravilnik o naknadama plaća, te troškova prijevoza, prehrane i smještaja obveznika osposobljavanja i vježbi za zadatke obrane za pripadnike službe motrenja i obavješćivanja, jedinica veze i kriptozaštite, fizičkim osobama i drugim obveznicima za vrijeme osposobljavanja i vježbi te obavljanja drugih dužnosti s područja osposobljavanja.
- U Zagrebu boravi Marrack Goulding, podtajnik UN-a, koji je o planu dolaska mirovnih snaga UN-a razgovarao s predsjednikom Republike dr. Franjom Tuđmanom, s predsjednikom Vlade dr. Franjom Gregurićem i predstavnicima Glavnog stožera HV.
KARLOVAC
- Karlovac je posjetio gosp. Marvack Goulding, podsekretar UN. Visoki gost je obišao položaje HV u G.Mekušju. U Mihovilićevu ul. bačena ručna bomba u jedan stan, nitko nije povrijeđen.
28.01.1993.

PERUČA

- HV oslobodila hidrocentralu i branu "Peruča" na Cetini i više naselja oko nje (Satrić i Potravlje) u površini od 140 četvornih kilometara. Pri bijegu srpski teroristi su u hidrocentralu postavili 20 tona raznog eksploziva i pokušali je razoriti. Prijetio je veliki vodeni val (460 milijuna prostornih metara) koji bi porušio sve u donjem toku rijeke i ugrozilo oko 20 000 stanovnika. Naboji su doduše eksplodirali, ali do ozbiljnijih posljedica ipak nije došlo jer teško oštećena brana nije popustila, stoga jer je engleski časnik UN-a Mark Nicholas Gray, podigao preljevni kanal i smanjio razinu vode u jezeru. ( VIŠE )

ZAGREB

- Predsjednik Vlade RH Hrvoje Šarinić donio je odluku o metodologiji za izradu sigurnosnih planova. Sigurnosne planove, sukladno sa Zakonom o obrani, izrađuju: RH, organi državne uprave županije i pravne osobe koje su Odlukom Vlade RH određene kao pravne osobe posebno značajne za obranu Republike.
- Predsjednik Vlade RH Hrvoje Šarinić donio je odluku o metodologiji za izradu planova obrane. Planove obrane, sukladno sa Zakonom o obrani izrađuju: RH, organi državne uprave, županije, županijska tijela, pravne osobe koje su Odlukom Vlade RH određene kao pravne osobe posebno značajne za obranu, te druge pravne osobe koje od mjerodavnih organa državne uprave mogu dobiti zadatak radi ostvarivanja nekog obrambenog interesa RH. Grad i općina u području obrane neposredno izvršavaju zadatke utvrđene dijelovima plana obrane županije, koji se odnose na mjere pripravnosti, mobilizaciju, funkcioniranje u ratu i djelovanje civilne zaštite. Planovi obrane donose se radi organiziranoga prijelaza države i ostalih nositelja obrambenih priprema s mirnodopskih uvjeta na uvjete ratnoga stanja. Planovi obrane temelje se na procjenama Ljudskih i materijalnih mogućnosti nositelja obrambenih priprema za njihovo angažiranje u ratu. Planovi obrane u osnovi sadrže zadatke, organizaciju, snage, sredstva, mjere i postupke za rad i provođenje obrambenih aktivnosti u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike, te u slučaju rata. Plan uporabe OS, kao poseban dio plana obrane RH, izrađuje se po posebnim propisima što ih donosi ministar obrane, a način osiguranja potreba materijalnog i drugog zbrinjavanja OS u ratu, načelno se uređuje ovom Odlukom.
- Predsjednik Vlade RH Hrvoje Šarinić donio je uredbu o ustroju i djelovanju sustava motrenja i obavješćivanja u RH. U toj uredbi navedeno je da se za otkrivanje i praćenje svih vrsta opasnosti od elementarnih nepogoda i sličnih nesreća ili opasnosti, te ratnih djelovanja koja mogu ugroziti građane, OS i materijalna dobra, radi obavješćivanja i uzbunjivanja građana, pravnih osoba i tijela državne uprave, civilne zaštite i drugih spasilačkih službi, te OS, organizira se opći sustav motrenja i obavješćivanja na cjelokupnom teritoriju RH. Za ustroj sustava motrenja i obavješćivanja u RH odgovorno je MO. Ustrojavanjem i djelovanjem sustava motrenja i obavješćivanja osigurava se osobito: prenošenje odluka, naloga, naredbi i izvješća o provođenju mjera pripravnosti, mobilizacije, mjera zaštite, spašavanja kao i izvršavanja drugih mjera na teritoriju RH; otkrivanje i praćenje svih vrsta opasnosti od ratnih djelovanja na kopnu, moru, te iz zraka i posljedica tih opasnosti; otkrivanje i praćenje opasnosti od radiološko - biološko - kemijskih akcidenata, te raznih ekoloških nesreća; otkrivanje i praćenje opasnosti od elementarnih nepogoda (potresa, poplava, oluja, klizanja tla i dr.) i drugih nesreća (saobraćajni udesi, nesreće u rudnicima, požari i dr.) i posljedica tih opasnosti; prikupljanje i obrada podataka o opasnostima i drugim pojavama od interesa za život, obranu i zaštitu u svrhu učinkovitijeg vođenja u Republici, županijama i općinama; obavješćivanje građana, pravnih osoba, poduzeća, tijela državne uprave, civilne zaštite i drugih spasilačkih službi i OS o otkrivenim opasnostima i njihovim posljedicama; uzbunjivanje građana o utvrđenim opasnostima i obavješćivanje o njihovom nastanku, postupcima građana i prestanku opasnosti.
- Nakon godinu i pol otkriveni organizatori diverzije u Židovskoj općini u Zagrebu; to su pripadnici konraobavještajne službe (KOS) bivše JNA Slavko Malobabić i Radenko Radojčić.
28.01.1994.

SARAJEVO

- Premijer BiH Haris Silajdžić zatražio hitan sastanak Vijeća sigurnosti, obrazlažući to započetim napadom Hrvatske na BiH.

ZAGREB

- Treća, završna etapa oslobođenja Maslenice nije realizirana zbog intervencije iz svijeta, pa i ozbiljnih prijetnji Hrvatskoj, rekao general zbora Janko Bobetko u opširnom intervjuu "Večernjem listu" o "operaciji Maslenica".
Domovine sin
00
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334
28. siječnja 2011. u 20:04

Tromblon: Ako Tihomir Purda bude izručen Srbiji, državni vrh RH više neće moći u Vukovar

VUKOVAR - Ukoliko Tihomir Purda iz pritvora u BiH bude izručen Srbiji smatrat ćemo direktno odgovornima institucije hrvatske vlasti - rekao je u petak vukovarski branitelj Petar Janjić Tromblon. Tromblon kaže da je takvu odluku dan ranije donijela Udruga ratnika hrvatskog obrambenog rata (URHOR) kojoj je na čelu i koja, kako tvrdi, ima 2.913 članova u Hrvatskoj i BiH.

- U slučaju izručenja Purde, zbog kršenja zakona i neobrane časti Domovinskog rata i hrvatskih branitelja nećemo dozvoliti ulazak nijednog člana državnog vrha, od Vlade i Ureda predsjednika do saborskih izaslanstva, u časni grad Vukovar - izjavio je Petar Janjić, dodajući kako će „to i fizički spriječiti ako treba“.

Tromblon kaže i kako u URHOR-u drže da je nedopustiva “kompromitacija hrvatskog obrambenog rata“. -To više ne možemo tolerirati - rekao je Tromblon.

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih konc logora (HDLSKL) Danijel Rehak nije komentirao stavove URHOR-a, no istaknuo je želju da se situacija nastala oko „slučaja Purda“ rješava prema hrvatskim zakonima i Ustavu RH.

Inače, u Vukovaru je u subotu za 12,05 sati najavljen javni prosvjed u organizaciji Koordinacije stradalničkih udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara. Kako je najavljeno, riječ je o prosvjednom skupu potpore hrvatskim braniteljima osumnjičenima u Srbiji „za navodno počinjenje ratnih zločina“.

Očekuje se i dolazak ratnih zapovjednika obrane Vukovara 1991. godine, Mile Dedakovića i Branka Borkovića.

00
Vilenjak
Vilenjak
Moderator
Pristupio: 10.11.2003.
Poruka: 92.952
29. siječnja 2011. u 00:01
29.01.1990.
KARLOVAC
1990_01_29_srbi_miting_karlovac.jpg- Stanovništvu Korduna poslani pozivi na miting organiziran 04.02. u Karlovcu.


29.01.1992.

KARLOVAC
- Na sjednici KŠ u Karlovcu iznijet podatak da je jedna osoba, za koju je utvrđeno da je učinila 15 dinamitaških terorističkih akcija, osuđena na 1,5 godina zatvora.

29.01.1993.

KARLOVAC

- 29.01. - 11.02.1993. Iz dana u dan pobunjeni Srbi na Kordunu sve učestalije i jače provociraju. "Svete se za Maslenicu". Na Kordunu se provodi prisilna mobilizacija.
- Prvog dana akcije "Maslenice" u Vojnić dopremljeno 3 poginulih i 10-tak ranjenih pripadnika paravojnih formacija.

NJIVICE

- U Njivicama kod Herceg-Novog pregovarale delegacije ministarstava unutrašnjih poslova Hrvatske i Crne Gore, koje su vodili ministar Mr. Ivan Jarnjak i Nikola Pejaković.

29.01.1994.

ZAGREB

- Prvo objavljivanje cjelovito teksta tajnog sporazuma Tuđman-Izetbegović u rujnu 1993. o konfederaciji, koji nije realiziran, objavio "Večernji list".
Domovine sin
00
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 21.10.2006.
Poruka: 8.242
29. siječnja 2011. u 06:13
Svaka čast Tromblonu, ali ne znam da li njega iko shvaća ozbiljno?
00
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334
30. siječnja 2011. u 10:48
30.01.1992.
KARLOVAC
- Iz pješačkog naoružanja pucano po Šišljaviću. U Karlovcu boravi delegacija Slovačke koju predvodi predsjednik Vlade Anton Vavro. Gosti su se upoznali sa stanjem u gradu i obišli Turanj. Razgovarano je o ekonomskoj pomoći.

BEOGRAD

- U Beogradu počela trodnevna sjednica krnjeg predsjedništva SFRJ, predstavnika Srbije i Republike Srpske Krajine. Babić i njegova Vlada nisu dali saglasnost na Vensov plan. Umjesto Babića suglasnost je dao predsjednik Skupštine RSK Mile Paspalj 2. februara. Na sjednici krnjeg Predsjedništva delegaciju RSK general Blagoje Adžić nazvao bagrom.
- Predsjednik Rusije Boris Jeljcin najavio da će Rusija priznati Sloveniju i Hrvatsku.

PRAG

- Na sjednici Vijeća ministara Konferencije o europskoj sigurnostii suradnji, Hrvatska je dobila status promatrača u KESS-u.
ZADAR
- Prikupljeni su brojni podaci i svjedočenja o tome tko je dirigirao oružanom pobunom u obrovačkoj općini. Podnesena je krivična prijava Okružnom javnom tužilaštvu protiv Đorđa Jelića, načelnika milicije Obrovac, Bogdana Gagića, zapovjednika "martićeve milicije" u Obrovcu, Sergeja Veselinovića, predsjednika SO Obrovac, Dragana Milanka, podpredsjednika SO Obrovac, Dušana Oluića, predsjednika IV SO Obrovac, Jove Dopuđe, zapovjednika TO Obrovac, Dušana Badže, zastupnika u hrvatskom Saboru i ministra prosvjete u krajinskoj tvorevini.   

ZAGREB

- U Zavodu za patologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu obavljena je identifikacija 20 ubijenih hrvatskih branitelja, ekshumiranih 28 i 29. siječnja iz masovne grobnice između sela Kusonje i Brusnik kod Pakraca. Utvrđeno je da su to tijela 18 bjelovarskih pripadnika ZNG i 2 policajaca nestalih 08.09.1991 u borbi s četnicima i JNA. 

30.01.1993.

ŽENEVA

- Prekinuta Plenarna sjednica Ženevske konferencije, Srbi i Muslimani odbili mirovni plan o BiH, pregovori će se nastaviti u UN.

ZADAR

- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman položio kamen temeljac za novi maslenički most.

30.01.1995.

ZAGREB

- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima veleposlanike skupine Z4 koji su mu predali, u ime Europske unije, SAD, Rusije i Međunarodne ženevske konferencije, nacrt plana Z4 za Hrvatsku.

ŽENEVA

- U okupiranim područjima Hrvatske stvari ostaju nepromijenjene ili se mijenjaju na gore, izjavio na zasjedanju Komisije UN-a za ljudska prava u Ženevi Tadensz Mazowiecki, izvjestitelj UN-a za područje bivše Jugoslavije.
00
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334
30. siječnja 2011. u 10:50
e ovo volim,imena i prezimena zločinaca na sunce








--------------------------------------------------

HSP državnom odvjetništvu poslalo popis osumnječenih s opisom ratnih zloćina

Zvonimir Šimić, predsjednik Županijskog vijeća HSP-a Virovitičko-podravske županije

Sukladno izjavama danim putem medija, Županijsko vijeće Hrvatske stranke prava Virovitičko-podravske županije, Državnom odvjetništu Republike Hrvatske, Uredu glavnog državnog odvjetnika, Mladenu Bajiću, dostavilo je informacije o postupanjima u svezi ratnih zločina počinjenih na okupiranim područjima Republike Hrvatske za vrijeme Domovinskog rata.

Saznanja o ratnim zločinima, počiniteljima i žrtvama, kao i opis konkretnih slučajeva temeljena su na izjavama svjedoka kao i policijskim izvidima što pretpostavlja da njima raspolaže i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
- U prilogu Vam dostavljamo kratki opis zločina počinjenih na području Virovitičko-podravske županije, s imenima počinitelja i žrtava zločina.
Molimo Vas da nam u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN-172/03) dostavite informaciju o poduzetim aktivnostima, stanju i tijeku postupaka za pojedinačne slučajeve ratnih zločina navedenih u prilogu. - Stoji u HSP-ovom dopisu.

 

Indicije o počinjenom kaznenom djelu - Podaci o počiniteljima

1. BORIVOJ LUKIĆ, sin Joce, rođen 5. 4. 1947.g. u Slatinskom Drenovcu
2. ZORAN MIŠČEVIĆ, sin Stevana, rođen 22.5.1966.g. u Voćinu
3. ILIJA DRAGIČEVIĆ, sin Relje, rođen 2. 8. 1960. g. u Balincima
4. NEVEN VESELINOVIĆ, sin Radivoja, rođen 1. 1.1963.g. u Balincima
5. MILAN VESELINOVIĆ, sin Ljubana, rođen 16. 5.1951.g. u Balincima
6. SLOBODAN ŽEŽELJ, sin Obrada, rođen 20 .9.1957.g. u Balincima
7. RAJKO VUKADINOVIĆ, sin Marka, rođen 2.3.1936.g. u Ćeralijama
8. ŽELJKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 20. 9.1951.g. u Balincima
9. ZDRAVKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 15. 11. 1969.g. u Balincima
10. MLADEN BUKARICA, sin Boška, rođen 28.3.1968.g. u Voćinu
11. ŽELJKO BUKARICA, sin Božidara, rođen 24.4.1953.g. u Balincima
12. MILAN ROMIĆ, sin Trivuna, rođen 14. 9. 1924.g. u Erveniku
13. SVETOSLAV ROMIĆ, sin Milana, rođen 26. 10. 1948.g. u Balincima
14. GORAN ROMIĆ, sin Dušana, rođen 14. 10. 1969.g. u Virovitici
15. DRAŽEN ROMIĆ, sin Svetislava, rođen 26. 2.1971.g. u Voćinu
16. MILAN DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 24. 8. 1955.g., u Balincima
17. ŽARKO GRAVONJA, sin Petra, rođen 28. 5. 1964.g. u Balincima
18. RAJKO IVKOVIĆ, sin Milorada, rođen 10.6.1964.g. u Orahovici
19. GORAN BJELOVUK, sin Mare, rođen 24. 8. 1965.g. u Osijeku
20. SAVO BOLIĆ, sin Nenada, rođen 10. 11. 1946.g. u Gornjim Meljanima
21. MIRKO BOSANAC, sin Dragića, rođen 10.10.1940.g. u Ćeralijama
22. BOŽIDAR BUKARICA, sin Obrada, rođen 4.1.1940.g. u Balincima
23. NIKOLA BUKARICA, sin Đure, rođen 19. 7. 1933.g. u Balincima
24. DUŠAN DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 30.9.1956.g. u Balincima
25. MILORAD DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 4. 4.1967.g. u Voćinu
26. RELJA DRAGIČEVIĆ, sin Todora, rođen 27.2.1924.g. u Golubiću
27. MOMČILO GRAVONJA, sin Petra, rođen13.1.1966.g. u Balincima
28. MIRKO GRAVONJA, sin Nikole, rođen 12. 3. 1956.g. u Balincima
29. SLOBODAN GRAVONJA, sin Todora, rođen 28. 6. 1956.g. u Balincima
30. MILE KOKIĆ, sin Branka, rođen 7. 2. 1955.g. u Đuričićima
31. JOVO RADETIĆ, sin Đure, rođen 22. 5. 1966.g. u Voćinu
32. DUŠAN ROMIĆ, sin Milana, rođen 15. 7. 1950.g. u Osijeku
33. ĐURO ROMIĆ, sin Obrada, rođen 4. 5. 1958.g. u Balincima
34. MILAN ROMIĆ, sin Svetoslava, rođen 11.4.1972.g. u Voćinu
35. MLADEN STARIJAŠ, sin Blagoja, rođen 30. 8.1953.g. u Ćeralijama
36. MOMČILO SUBOTIĆ, sin Ljubomira, rođen 2. 12. 1957.g. u Balincima
37. DRAGUTIN ŠEKURICA, sin Petra, rođen 1.3.1931.g. u Balincima
38. DUŠAN UGLJEŠIĆ, sin Blagoja, rođen 15.2.1958.g. u Kometniku
39. DUŠAN VESELINOVIĆ, sin Marka, rođen 8.2.1955.g. u Balincima
40. MARKO VESELINOVIĆ, sin Jovana, rođen 13. 3. 1933.g. u Golubiću
41. MARKO VUKADINOVIĆ, sin Rajka, rođen 15. 11. 1957.g. u Ćeralijama
42. MLADEN ŽEŽELJ, sin Stevana, rođen 6.9.1970.g. u Balincima
43. DRAGOSLAV MUNČIĆ, sin Svetozara, rođen 9. 6. 1966.g. u Voćinu
44. SLAVKO DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 22. 9.1959.g. u Balincima
45. LJUBINKO ZUBIĆ, sin Stanka, rođen 20.7.1960.g. u Kometniku
46. NENAD PERDIĆ, sin Rade, rođen 18. 4. 1964.g. u Šišavi
47. DRAGO TOPOLIĆ, sin Mile, rođen 27. 8. 1968. g. u Slatini
48. DRAGAN GRAVONJA, sin Steve, rođen 20.8.1950.g. u Balincima
49. STEVO SLADAKOVIĆ, sin Ljubana, rođen 8.3.1960.g. u Donjim
Agićima
50. BOŽO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 2. 1. 1956.g. u Krupi
51. MIRKO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 18. 9. 1965.g. u Krupi
52. MILE ŠVONJA, sin Nikole, rođen 19. 4. 1949.g. u Krupi
53. BOŠKO JORGIĆ, zv. "Kurjak" i "Vurdelja", sin Laze, rođenog 19. 6.
1949.g. u Kometniku-Zubići
54. SLOBODAN KESIĆ, sin Petra, rođen 21.2.1957.g. u Mikleušu
55. DRAGOSLAV BUKVIĆ, sin Jove, rođenog 15.4.1947.g. u Sl. Drenovcu

MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Balinci, Četekovac i Čojlug
VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. rujna 1991. god.
OPIS POČINJENOG DJELA:

Imenovani su počinili sljedeća djela:

1)
dana 4. rujna 1991.g. oko 9 sati u selima Balinci, Četekovac i Čojlug,
namjernim granatiranjem iz minobacača, ispaljivanjem tromblonskih mina po
stanovnicima tih sela i to stanovnicima hrvatske nacionalnosti, njihovim kućama i
gospodarskim objektima, oštetili i uništili veći broj kuća i druge nepokretne i
pokretne imovine, te tako zastrašili to stanovništvo da su ga nagnali u bijeg, te je
preko 300 stanovnika spasilo život skrivajući se u obližnjim poljima kukuruza i
šumama, a u večernjim satima ti su stanovnici stigli do ceste Mikleuš-Slatina, gdje su
prihvaćeni i spašeni.
2)
napravili zasjede na prometnicama kao i na dominantnim ključnim mjestima
iznad tih sela, te u zasjedi na barikadi, na izlazu iz sela Čojlug, na prometnici BalinciČetekovac-
Čojlug-prema Mikleušu, sačekali i zaustavili automobile u kojima su se
nalazili stanovnici, civili iz Čojluga i Četekovca i to: Franjo Sabo, Marko Sabo,
Marijan Matičić, Zlatan Pinčar, Josip Tone, Terezija Troha i Milan Mlakar, a svi s
namjerom bijega i odlaska u Mikleuš, ali unatoč toga što nisu imali a niti upotrijebili
bilo kakvo oružje, ispalili iz automatskog oružja više hitaca u automobile i lišili ih
života.
3)
u selu Balinci krećući se od kuće do kuće, lišili života hicima iz vatrenog
oružja ili hladnim oružjem, odnosno posmrtno masakrirali vatrenim oružjem ili
paljenjem njihovih tijela slijedeće civile: Ivana Biškupovića, Juraja Borovca, Iku
Biškupović, Roziku Vlatković, Miru Lovrinca, Josipa Butorca, Ivana Rukavinu,
Marka Rukavinu, Mandu Rukavinu, Nikolu Mandića i Ivicu Biškupovića.
4)
Pod prijetnjom da će ih pobiti, naredili civilima Roziki Ivčic, Đuri Ivčicu,
Milanu Butorcu, Ružici Butorac, Rozaliji Borovac, Antunu Potočniku i Marku
Rukavini, gurajući ih ispred sebe cijevima pušaka da hodaju po cesti i do pojedinih
kuća kao taoci, te ih koristili kao živi štit, dok su za to vrijeme pljačkali, palili kuće i
gospodarske objekte civila hrvatske nacionalnosti, odnosno silili Milana Butorca i
Antuna Potočnika da ulaze u pojedine hrvatske kuće i provjeravaju, zatim pozivaju na
predaju i izvode preostale osobe koje su se tamo zatekle u kućama, a kao što je to bio
slučaj sa Adamom Krupa, Duškom Košorogom i Miletom Starčevicem.
5)
Iako su im Duško Košorog-policajac, i Mile Starčevic, prestali pružati oružani
otpor i predali im oružje, odnosno bili nesposobni za daljnji otpor zbog toga što su
bili ranjeni, unatoč toga, lišili ih života.
6)
Pred trgovinom i gostionicom poduzeća "Slatinka" u Četekovcu, kad im se
Marko Rukavina, inače držan kao talac, riječima usprotivio zbog divljačkog batinanja
i hladnokrvnog ubojstva Duška Košoroga i Mile Starčevića, započeli ga udarati
rukama, nogama i kundacima pušaka, a zatim hicima iz vatrenog oružja lišili života.
7)
U selu Četekovcu, dok su na cesti ispred sebe gurali cijevima pušaka uz već
imenovane taoce u točki 4), Adama Krupu, koji je u jednom trenutku legao u travu
pored ceste, iz neposredne blizine hicima iz automatskog vatrenog oružja lišili života,

Indicije o počinjenom kaznenom djelu - Podaci o počiniteljima

1. VELJKO VUKELIĆ, sin Nikole, rođen 03. 03. 1958. u Virovitici
2. BORIVOJE RADOSAVLJEVIĆ, sin Dušana, rođen 06. 07. 1957. g. u
Osijeku
3. DRAGOMIR KELEUVA, sin Paje, rođen 22. 04. 1955. u Novoj Bukovici
4. BORIVOJE LUKIĆ, sin Joce, rođen 05. 04. 1947. u Slatinskom Drenovcu
5. MILAN GRAOVAC, sin Petra, rođen 31. 05. 1946. u G. Daruvaru
6. SLOBODAN RADOŠEVIĆ, sin Jovana, rođen 22. 02. 1958. g. u Voćinu
7. LJUBOMIR MAKARIĆ, sin Veljka, rođen 08. 02. 1960. g. u Lisičinama
8. MILOVAN BOJČIĆ, sin Andrije, rođen 26. 06. 1962. g. u Kraskoviću
9. RAJKO CRNOBRNJA, sin Laze, rođen 13. 07. 1956. u Ćeralijama
10. SAVO TANOVIĆ, sin Budimira, rođen 08. 06. 1962. u Višnjici
11. STEVO IVKOVIĆ, sin Jakova, rođen 01. 02. 1933. u Slatinskom
Drenovcu
12. MILAN CRNOBRNJA, sin Đure, rođen 20. 10. 1952. u Krivaji
13. LJUBISAV OBRADOVIĆ, sin Goluba, rođen 23. 09.1956. g. u Osijeku
14. MILAN JURIŠIĆ, sin Branka, rođen 20. 02. 1948. u Pušini
15. RAJKO BOJČIĆ, sin Marka, rođen 20. 09. 1948. u Humu
16. SAVO RADOŠEVIĆ, sin Steve, rođen 25. 11. 1925. u Voćinu
17. BRANISLAV BOLIĆ, sin Bože, rođen 13.04.1962. u Gornjim Meljanima
18. ILIJA DRAGIČEVIĆ, sin Relje, rođen 08.02.1960. u Balincima
19. RANKO DRAGOJEVIĆ, sin Marka, rođen 1957. g. u Voćinu
20. SLOBODAN RADMILOVIĆ, sin Petra, rođen 01. 06. 1961. g. u
Macutama
21. JOVAN KOVIĆ, sin Gaje, rođen 12. 11. 1957. g. u Đuričićima
22. GORAN BOSANAC, sin Marka, rođen 22. 08. 1962. u Ćeralijama

MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Podravske Slatine i Voćina i područje
Papuka
VRIJEME POČINJENJA DJELA: siječanj - prosinac 1991. god.
OPIS POČINJENOG DJELA:

Imenovani su počinili sljedeća djela:

1)U vremenskom razdoblju od siječnja pa zaključno s prosincem 1991. godine
na području Podravske Slatine i Voćina, te u selima na sjevernim obroncima Papuka,
posebno selima Pušina, Krasković, Slatinski Drenovac, Curičići, Gornji Meljani,
Sekulinci, Dobrići, Kometnik, Macute, Bokane, Ceralije, Lisičine i Hum
a) osnovali oružanu formaciju XII. Slavonsku udarnu brigadu sa svim
jedinicama, posebnim i pratećim službama koje čine jednu samostalnu brigadu u
ratnim uvjetima,
b) ustrojili i koncipirali radi teritorijalne obrane u ratnim uvjetima sa svim
pozadinskim službama uključujući tu službe snabdijevanja i medicinsku službu,
c) prema spiskovima teritorijalne obrane Podravska Slatina i lokalnih
ogranaka SDS-a, a u okviru ranije sačinjenog plana i rasporeda, izvršili na
navedenom teritoriju mobilizaciju i novačenje za rad i druge službe sposobnih
pojedinaca srpske nacionalnosti i uključili ih u odgovarajuće ratne jedinice i službe, te
vršili njihovu obuku,
d) izvršili dopremu ratne opreme, teškog i lakog naoružanja iz vojarni u
Našicama i Podravskoj Slatini, te s istim naoružali odgovarajuće jedinice,
e) vršili razradu, zatim organizirali i vodili oružane napade na postrojbe
hrvatske vojske i policije u Podravskoj Slatini i u drugim okolnim selima,

Indicije o počinjenom kaznenom djelu - Podaci o počiniteljima

1. BOŽO DOBRIĆ, sin Đure, rođen 12. 02. 1962. g. u Voćinu
2. ZORAN MIŠČEVIĆ, sin Stevana, rođen 22. 05. 1966. g. u Voćinu
3. GORAN MIHAJLOV, sin Vasila, rođen 18.09.1964. g. u Beogradu
4. DARKO PAVLOVIĆ, sin Bože, rođenog 03. 01. 1969.u Voćinu
5. RAJKO KARANOVIĆ, sin Pere, rođen 06. 12. 1965. u Macutama
6. ACO PLAVŠIĆ, sin Stevana, rođen 03. 08. 1967. u Voćinu
7. MILENKO SMOLJANIĆ, sin Ane, rođen 05. 09. 1967. u Voćinu
8. GORAN ROMIĆ, sin Dušana, rođen 14. 10. 1969. u Virovitici
9. ZDRAVKO DRAGO, sin Petra, rođen 05. 03. 1968.u Španatu
10. MLADEN REBIĆ, sin Save, rođen 03. 02. 1969. u Voćinu
11. MITAR SIMIĆ, sin Petra, rođen 02. 01. 1944. g. u Blatnici
12. RICHARD GLUŠAC, sin Steve, rođen 25. 10. 1970. u Schweningenu, SR
Njemačka
13. MIROSLAV SIMIĆ, sin Milana, rođen 25.12.1966. g. u Blatnici
14. VASIL MIHAJLOV, sin Kirila, rođen 06.09.1934. g. u Rajčilovcima
15. MILENA MIHAJLOV, kćer Jove, rođena 20. 06. 1943. u Ćeralijama
16. SREĆKO LAZARAC, sin Steve, rođen 10. 04. 1953. u Podravskoj
17. MILADIN LEGEN sin Stanka, rođen 19. 12. 1971. u Virovitici
18. MILORAD MAKSIMOVIĆ, sin Predraga, rođen 10.04. 1967. g. u
Grabovici
19. GORAN NENADOVIĆ, sin Branka, rođen 09. 02.1970. g. u Slavonskoj
Požegi
20. GOJKO TOMAŠ, sin Milana, rođen 19. 12. 1967. u Voćinu
21. MIROSLAV CRNOVČIĆ, sin Simeuna, rođen 03. 12. 1965. g. u Blatnici
22. NEDJELJKO VUJINOVIĆ, sin Đure, rođen 12. 05.1969. g. u Šišavi
23. BORISLAV TOMAŠEVIĆ, sin Joce, rođen 22. 10.1960. g. u Sekulincima
24. JOCO JORGIĆ, sin Mare, rođen 10. 06. 1949. g. u Sekulincima
25. RATKO JORGIĆ, sin Slavka, rođen 03. 07. 1964. u Novim Kusonjama
26. VLATKO STANISAVLJEVIĆ, sin Nikole, rođen 21. 08. 1966. g. u
Aleksandrovcu
27. PETAR VESELINOVIĆ, sin Petra, rođen 05. 08.1960. g. u Balincima
28. STEVO TOMAŠEVIĆ, sin Dragića, rođen 16. 11.1953. g. u Sekulincima
29. DRAGAN PLAVŠIĆ, sin Petra, rođen 10. 05. 1962.u Voćinu
30. DRAGOSLAV RADOVIĆ, sin Alekse, rođen 06. 11. 1963. g. u Orahovici
31. MOMIR SRDIĆ, sin Jove, rođen 16. 11. 1966. g. u Orahovici
32. DRAGAN ŠEVA, sin Steve, rođen 25. 01. 1946. g. u Aleksandrovcu
33. DAMIR DANILOVIĆ, sin Vladimira, rođen 01. 01. 1970. g. u Voćinu
34. MILENKO BOGATIĆ, sin Rajka, rođen 15. 10. 1962. u Humu
35. ZORAN JOVAKARIĆ, sin Ranka, rođen 04. 07.1968. g. u Podravskoj
Slatini
36. ĐORĐE CAREVIĆ, sin Krste, rođen 24. 04. 1946.u Lukavcu
37. JOVAN ALINČIĆ, sin Bogdana, rođen 27.05.1964. g. u Lukavcu
38. MILENKO MATIĆ, sin Bože, rođen 01. 11. 1960.u Bokanama,
39. ANĐELKO PETROVIĆ, sin Cvetana, rođen 25. 05. 1971. g. u Voćinu
40. DALIBOR DESANČIĆ, sin Dragana, rođen 05. 01.1973. g. u Virovitici
41. DAMIR ŠAKIĆ, sin Pave, rođen 23. 03. 1969. g. u Voćinu
42. RAJKO IVKOVIĆ, sin Radovana, rođen 28. 10.1961. g. u Slatinskom
Drenovcu
43. MIODRAG MITROVIĆ, sin Zdravka, rođen 21. 10.1961. g. u Orahovici
44. RANKO RADMILOVIĆ, sin Jovana, rođen 01. 10.1959. g. u Macutama
45. MILORAD GRKNIĆ, sin Jovana, rođen 22.08.1970. g. u Virovitici
46. DRAGOSLAV DOKMANAC, sin Slobodana, rođen 31.03. 1964. g. u
Macutama
47. STEVO ŠIMIĆ, sin Pere, rođen 06. 12. 1955. g. u Sekulincima
48. VLAJKO TOMAŠEVIĆ, sin Dimitrija, rođen 20. 10.1961. g. u
Sekulincima
49. JOVAN VUČKOVIĆ, sin Kate, rođen 15. 09. 1967. u Voćinu
50. RAJKO IVKOVIĆ, sin Milorada, rođen 10.06.1964. u Orahovici
51. JOVO RADETIĆ, sin Đure, rođen 15. 03. 1954. g. u Kometliku
52. NENAD ŠOPALOVIĆ, sin Pante, rođen 06.09.1969. g. u Španatu
53. SAVO KOVAČEVIĆ, sin Milenka, rođen 21.02.1966. g. u Gornjem
Miholjcu
54. TOMISLAV ŽIVKOVIĆ, sin Nikole, rođen 19. 09. 1964. g. u
Sekulincima
55. DRAŽEN VESIĆ, sin Branka, rođen 26. 08. 1967. u Virovitici
56. MILAN OBRADOVIĆ, sin Đurađa, rođen 18.02.1966. g. u
Aleksandrovcu
57. MILAN OSTOJIĆ, sin Steve, rođen 13. 02. 1971.u Gornjem Viljevu
58. BORIVOJE SMOLIĆ, sin Milana, rođen 16. 03. 1967. u Gornjem
Miholjcu
59. JOVAN GRKINIĆ, sin Boje, rođen 15. 09. 1946. u Lisičinama
60. MILORAD KESIĆ, sin Miloša, rođen 01. 01. 1955. u Mikleušu
61. DOBRIVOJE SMOLIĆ, sin Milana, rođen 16. 05.1971. g. u Gornjem
Miholjcu
62. DRAGOLJUB MARGETIĆ, sin Milana, rođen 12. 01.1952. g. u Gornjem
Miholjcu
63. MILE PUŠKARIĆ, sin Nikole, rođen 04. 07. 1968. u Sopjanskoj Gredi
64. NEVEN VESELINOVIĆ, sin Radivoja, rođen 01. 01.1963. g. u Balincima
65. SLOBODAN ŽEŽELJ, sin Obrada, rođen 20.09.1957. g. u Balincima
66. RAJKO VUKADINOVIĆ, sin Marka, rođen 02.03. 1936.g.u Ćeralijama
67. MILAN VESELINOVIĆ, sin Ljubana, rođen 16. 05.1951. g. u Balincima
68. ŽELJAN ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 20. 09.1961. g. u Balincima
69. ZDRAVKO ŠEKULJICA, sin Dragana, rođen 16. 11. 1969. g. u
Balincima
70. MLADEN BUKARICA, sin Boška, rođen 28. 03. 1968. u Voćinu
71. ŽELJKO BUKARICA, sin Boška, rođen 24. 04. 1963. u Balincima
72. SVETISLAV ROMIĆ, sin Milana, rođen 26. 09. 1948. g. u Balincima
73. MILAN ROMIĆ, sin Tribuna, rođen 14. 09. 1924. u Erveniku
74. MILAN DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 24. 08. 1955. g. u Balincima
75. DRAŽEN ROMIĆ, sin Svetislava, rođen 26. 02. 1971. g. u Voćinu
76. TOMISLAV MITRIĆ, sin Mladena, rođen 08. 01.1959. g. u Osijeku
77. ŽARKO GRAVONJA, sin Petra, rođen 28. 05. 1964. u Balincima
78. SVETOZAR MITRIĆ, sin Ilije, rođen 23. 10.1957. g. u Mikleušu
79. TEODOR MIŠČEVIĆ, sin Stevana, rođen 01. 11.1960. g. u Macutama
80. ĐORĐE BOSANAC, sin Mirka, rođen 12. 04. 1967. u Ćeralijama
81. DUŠAN DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 30. 09.1956. g. u Balincima
82. MILORAD DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 04. 04.1967. g. u Voćinu
83. DRAGO STARIJAŠ, sin Joce, rođen 30. 11. 1960. u Ćeralijama
84. MILE BOLIĆ, sin Bože, rođen 28. 09. 1960. g. u Gornjim Meljanima
85. DRAGOMIR BOSANAC, sin Mile, rođen 15.10.1958. g. u Ćeralijama
86. MLADEN STARIJAŠ, sin Blagoja, rođen 30. 08. 1953. g. u Ćeralijama
87. ZDRAVKO BUKARICA, sin Nikole, rođen 11. 08.1969. g. u Podravskoj
Slatini
88. ILIJA BOLIĆ, sin Mile, rođen 21. 08.1962. g. u Gornjim Meljanima
89. MIRKO GRAVONJA, sin Nikole, rođen 12. 03. 1956. u Balincima
90. MILE KOKIĆ, sin Branka, rođen 07. 02. 1955. u Đurčićima
91. MOMČILO GRAVONJA, sin Petra, rođen 13. 01. 1966. u Balincima
92. MILAN MILIVOJEVIĆ, sin Cvetana, rođen 12.10.1965. g. u Orahovici
93. MIROSLAV STOJANOVIĆ, sin Zdravka, rođen 13.07. 1970. g. u Voćinu
94. SAVO ZUBIĆ, sin Nikole, rođen 04. 01. 1961. u Kometniku
95. PETAR MATIĆ, sin Stojana, rođen 17. 05. 1957. u Bokanama
96. MILAN ROMIĆ, sin Svetislava, rođen 11. 04.1972. g. u Voćinu
97. MILE MARTIĆ, sin Stojana, rođen 17. 06. 1964.u Bokanama
98. SLOBODAN GRAVONJA, sin Todora, rođen 28. 06. 1956. g. u
Balincima
99. PREDRAG BOSANAC, sin Dmitra, rođen 26. 07. 1960. g. u Ćeralijama
100. ILIJA DRAGIČEVIĆ, sin Relje, rođen 02. 08.1960. g. u Balincima
101. ĐURO ROGIĆ, sin Obrada, rođen 04. 05. 1958. u Balincima
102. BRANKO BOLIĆ, sin Gavre, rođen 14. 09. 1952. u Gornjim Meljanima
103. DUŠAN DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 12. 09.1957. g. u Balincima
104. MILE BOLIĆ, sin Bože, rođen 04. 04. 1955. g. u Gornjim Meljanima
105. MOMČILO SUBOTIĆ, sin Ljubomira, rođen 02. 12.1957. g. u
Balincima
106. MLADEN ŽEŽELJ, sin Stevana, rođen 06. 09.1970. g. u Balincima

MJESTO POČINJENJA DJELA: šire područje Podravske Slatine i područje
sjevernog Papuka
VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz - prosinac 1991. god.

Opis počinjenog djela

Imenovani su u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do konca prosinca 1991. godine u brdskim predjelima sjevernog Papuka, na širem području oko Podravske Slatine preuzeli naoružanje koje je dopremljeno iz vojarne u Našicama i Podravskoj Slatini, da bi zatim izvršili oružane napade na policijske postaje na navedenom području, razoružali legalne policijske snage, uveli svoju vlast, zatim onemogućavali rad predstavnika zakonitih organa vlasti Republike Hrvatske, stražarili na postavljenim barikadama i pucali iz vatrenog oružja i oruđa na pripadnike hrvatske vojske i policije, onemogućavajući na takav način njihov dolazak na to područje, te uspostavu narušenog javnog reda i mira, uslijed čega je izazvan oružani sukob u kojem je došlo do pogibije velikog broja pripadnika hrvatske vojske i policije, civila, zatim velikog razaranja i oštećenja stambenih, kulturnih i privrednih objekata - primjerice - u vremenskom periodu od 5. do 15. prosinca 1991. g. u selima Voćin i Hum, pripadnici tzv. XII. Slavonske udarne brigade i četničkih formacija prilikom povlačenja iz navedenih sela ubile su 43 civila i uništile kompletnu infrastrukturu, društvene, privredne i stambene objekte u selima Voćin i Hum.

Indicije o počinjenom kaznenom djelu - Podaci o počiniteljima

1. SLOBODAN BOSANAC, sin Dragana i Jele, rođene Borojević, rođen 17.
3. 1968. godine u Somboru, s tadašnjim prebivalištem u Slatini, Kreminac 55

MJESTO POČINJENJA DJELA: područje sjevernog Papuka
VRIJEME POČINJENJA DJELA: srpanj - prosinac 1991. god.

Opis počinjenog djela

Imenovani je u vremenskom razdoblju od početka srpnja pa do 15. prosinca
1991. godine u selima na sjevernim obroncima Papuka nakon što je osnovana oružana
formacija 12. slavonske udarne brigade pridružena sastavu banjalučkog korpusa
JNA, u cilju, ne samo nasilnog rušenja državnog i društvenog ustrojstva Republike
Hrvatske, već i odvajanja tog teritorija i stvaranja srpskog državnog i čistog etničkog
prostora do zamišljene zemljovidne linije Virovitica-Karlovac-Ogulin-Karlobag, kao
jedan od pripadnika "Specijalnog voda" pri komandi na čijem je čelu bio Zoran
Miščević počinio sljedeća djela:

dana 14. kolovoza 1991. godine u poslijepodnevnim satima u Voćinu, u hotelu
"Voćin" maskiran povezom preko lica bez ikakvog povoda i razloga uhitio poslovođu
hotela Branka Ilića koji je odveden prema lageru Sekulinci i za kojeg se od tada više
ništa ne zna,

dana 19. kolovoza 1991. godine u Voćinu, u Policijskoj stanici Voćin, nakon
što su tamo došli pozvani na razgovor Ante Šimić i Ivica Dorić, uvedeni su u posebnu
prostoriju gdje ih je zajedno s ostalim pripadnicima "Specijalnog voda" tukao
palicom, rukama i nogama po čitavom tijelu, tražeći od njih da kažu gdje imaju
skriveno oružje, kojeg oni nisu niti imali, kojom prilikom su Ante Šimić i Ivica Dorić
zadobili mnogobrojne krvne podljeve po čitavom tijelu i glavi,
istoga dana nakon što je uhićen Ivan Vučeta , koji je kamionom iz Slatine
dovozio kruh u Voćin, bez ikakvog povoda i razloga, tijekom čitavog dana tukao ga s
ostalima, palicom, rukama i nogama po čitavom tijelu i glavi kojom prilikom je isti
zadobio mnogobrojne krvne podljeve,

dana 22. kolovoza 1991. godine u Macutama, nakon što su bili zaustavljeni
Franjo Dorić, Krešimir Dorić i Darko Božičković,koji su došli svojim automobilima u
kojima su bile njihove porodice, uhitili Franju Dorića, Krešimira Dorića i Darka
Božičkovića i priveli ih u dvorište obližnje kuće gdje su ih udarali zavezavši ih
lisicama i stavivši im poveze na oči, nakon čega su odveženi u prostorije Policijske
stanice Voćin, a zatim na lager Sekulinci, gdje su zatvoreni u jednu baraku, da bi
istog dana zamijenili Darka Božičkovića za brata Zorana Miščevića, Teodora
Miščevića, dok su Franjo Dorić i Krešimir Dorić zatvoreni u jedan kontejner gdje su
ih svakodnevno tukli, prijetili im, ostavljali su ih bez hrane i vode, gurali im u usta
cijev pištolja i pušaka i prijetili da će ih ubiti i tada "škljocali" na prazno i oštricom
noža na prsima im izrezali znak križa, da bi ih krajem mjeseca rujna pustili na
slobodu potpuno psihički i fizički slomljene s višestrukim prijelomima rebara.
dana 26. kolovoza 1991. godine u Humu, bez ikakvog razloga i povoda, osim
što se radilo o stanovnicima hrvatske nacionalnosti, uhvatio Dragu Jurića i Franju
Banovca i ugurao ih u kamion, te odvezao na lager Sekulinci, gdje su držani preko
mjesec dana s povezom na očima i rukama vezanim lisicama u metalnom kontejneru,
tukli ih, morili žeđu i glađu, da bi dana 29. rujna 1991. godine Drago Jurić bio pušten
kući potpuno psihički i fizički slomljen, dok je Franjo Banovac kasnije ubijen i
njegov leš nađen je 25. ožujka 1992. godine pored potoka "Gutnoga" u blizini lagera
Sekulinci,

dana 4. rujna 1991. godine u selima Balinci, Četekovac i Čojlug, učestvovao u
akciji kojom je zapovijedao Borivoje Lukić, a kojom prilikom je izvršeno granatiranje
sela i stanovništva, oštećen i uništen veći broj kuća i druga nepokretna i pokretna
imovina, tako da se stanovništvo dalo u bijeg, kojom prilikom je lišeno života više
osoba i to: Franjo Sabo, Marko Sabo, Marija Matičić, Zlatan Pinčar, Josip Tone,
Terezija Troha, Milan Mlakar, Ivan Biškupić, Juraj Borovac, Ika Biškupić, Rozika
Vlatković, Mijo Lovrinac, Josip Butorac, Ivan Rukavina, Marko Rukavina, Manda
Rukavina, Nikola Mandić i Ivica Biškupić,
dana 8. prosinca 1991. godine oko 12,00 sati u Humu zajedno s drugim
pripadnicima Specijalnog voda" pod izlikom traženja skrivenog oružja i radio-stanica,
a nakon izvršene pretrage kuća i drugih prostorija gdje nisu mogli pronaći traženo, iz
kuće Marijana Đuzela u Humu kbr. 128, prijeteći upotrebom oružja istjerali na
dvorište sve ukućane, te na jednu stranu odvojili žene i maloljetnu djecu kao i starije
osobe, dok su na drugu stranu odvojili Jozu Đuzela i druge muškarce, da bi nakon
toga žene s djecom i Marijana Đuzela otjerali u jedan kombi i odvezli u Policijsku
stanicu u Voćin, gdje su ih zatvorili u posebnu prostoriju, ispitivali, prijetili im da će
ih pobiti i zaklati i to sve do večernjih sati, a onda su tako nastavili sutradan, do
večernjih sati, pri čemu su odrasli kao i njihova djeca bili u strahu i neizvjesnosti za
svoj život zbog upućivanja prijetnji da će ih sve pobiti i poklati, dok su Jozu Đuzela
već nakon što su ga na dvorištu odvojili posebno u stranu, započeli udarati kundacima
pušaka, rukama i nogama po glavi i čitavom tijelu, prijeteći da će ga ubiti i iskasapiti,
nanijevši mu tom prilikom brojne krvne podljeve na glavi i tijelu, izbivši mu dva zuba
sjekutića što je sve bilo protivno, posebno odredbi čl. 3. st. 1 toč.4 Ženevske
Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine i
čl. 4. st. 2 Protokola II, čije odredbe zabranjuju nasilje nad žrtvom, zdravljem i
fizičkim ili mentalnim blagostanjem ljudi, osobito ubojstva i okrutno postupanje, kao
što su mučenje, sakaćenje ili bilo koji drugi oblik tjelesne kazne, dakle je kršeći
pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije, civilno
stanovništvo protuzakonito zatvarao, nečovječno s njim postupao, mučio,
primjenjivao mjere zastrašivanja i terora, čime je počinio kazneno djelo protiv
čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva.

 

  1. Borivoje Lukić (Joca) 05.04.1947.g Slatinski Drenovac
  2. Zoran Mišćević (Stevan) 22.05.1966.g Voćin
  3. Ilija Dragičević (Reljo) 02.08.1960.g Balinci
  4. Neven Veselinović (Radivoje)01.01.1963.g Balinci
  5. Slobodan Žeželja (Obrad) 20.09.1957.g Balinci
  6. Rajko Vukadinović (Marko) 02.03.1936.g Ćeralije
  7. Željko Šekuljica (Dragutin) 20.09.1951.g Balinci
  8. Zdravko Šekuljica (Dragutin)15.11.1969.g Balinci
  9. Mladen Bukarica (Boško) 28.03.1968.g Voćin
  10. Željko Bukarica (Božidar) 24.04.1953.g Balinci
  11. Milan Romić (Trivun) 14.09.1924.g Ervenik
  12. Svetoslav Romić (Milan) 26.10.1948.g Balinci
  13. Goran Romić (Dušan) 14.10.1969.g Virovitica
  14. Dražen Romić (Svetislav) 26.02.1971.g Voćin
  15. Milan Dragičević (Miloš) 24.08.1955.g Balinci
  16. Žarko Gravonja (Petar) 28.05.1964.g Balinci
  17. Rajko Ivković (Milorad) 10. 06 1964 Orahovici
  18. Dušan Veselinović (Marko) 08.02.1955.g Balinci
  19. Marko Veselinović (Jovan) 13.03.1933.g Golubić
  20. Marko Vukadinović (Rajko) 15.11.1957.g Ćeralije
  21. Mladen Žeželja (Stevan) 06.09.1970.g Balinci
  22. Dragoslav Munčić (Svetozar) 09.06.1966.g Voćin
  23. Slavko Dragičević (Miloš) 22.09.1959.g Balinci
  24. Ljubinko Zubić (Stanko) 20.07.1960.g Kometnik
  25. Nenad Perdić (Rade) 18.04.1964.g Šišava
  26. Drago Topolić (Mile) 27.08.1968.g Slatina
  27. Dragan Gravonja (Stevo) 20.08.1950.g Balinci
  28. Stevo Sladaković (Ljuban) 08.03.1960.g Donji Agići
  29. Božo Švonja (Nikola) 02.01.1956.g Krupa
  30. Mirko Švonja (Nikola) 18.09.1965.g Krupa
  31. Mile Švonja (Nikola) 19.04.1949.g Krupa
  32. Boško Jorgić (Lazo) zv. Kurijak 19.06.1949.g Kometnik - Zubić
  33. Slobodan Kesić (Petar) 21.02.1957.g Mikleuš
  34. Dragoslav Bukvić (Jovo) 15.04.1947.g Drenovac
  35. Veljko Vukelić (Nikola) 03.03.1958.g Virovitica
  36. Borivoje Radosavljević (Dušan) 06.07.1957.g Osijek
  37. Dragomir Keleuva (Pajo) 22.04.1955.g Nova Bukovica
  38. Borivoje Lukić (Joca) 05.04.1947.g Slatinski Drenovac
  39. Milan Graovac (Petar) 31.05.1946.g G. Daruvar
  40. Slobodan Radošević(Jovan) 22.02.1958.g Voćin
  41. Ljubomir Makarić (Veljko) 08.02.1960.g Lisičine
  42. Milovan Bojčić (Andrija) 26.06.1962.g Krasković
  43. Rajko Crnobrnja (Lazo) 13.07.1956.g Ćeralije
  44. Savo Tanović (Budimir) 08.06.1962.g Višnjica
  45. Stevo Ivković (Jakov) 01.02.1933.g Slatinski Drenovac
  46. Milan Crnobrnja (Đuro) 20.10.1952.g Krivaja
  47. Ljubisav Obradović(Golub) 23. 09. 1956.g Osijek
  48. Richard Glušc (Stevo) 25.10.1970.g Schweningen, SR Njemačka
  49. Miroslav Simić (Milan) 25.12.1966.g Blatnica
  50. Vasil Mihajlov (Kiril) 06.09.1934.g Rajčilovci
  51. Milena Mihajlov (Jovo) 20.06.1943.g Podravska Slatina Mihajla Klajna br.15
  52. Srećko Lazarac (Steve) 10.04.1953.g Podravska Slatina
  53. Miladim Legen (Stanka) 19.12.1971.g Virovitica
  54. Milorad Maksimović (Predrag) 10.04.1967.g Grabovica
  55. Goran Nenadović (Branko) 09.02.1970.g Slavonska Požega
  56. Gojko Tomaš (Milan) 19.12.1967.g Voćin
  57. Miroslav Crnovčić (Simeun) 03.12.1965.g Blatnica
  58. Nedjeljko Vujinović (Đuro) 12.05.1969.g Šišava
  59. Borislav Tomašević (Joce) 22.10.1960.g Sekulinci
  60. Joce Jorgić (Mara) 10.06.1949.g Sekulinci
  61. Ratko Jorgić (Slavko) 03.07.1964.g Nove Kusonje
  62. Vlatko Stanisaljević (Nikola)21.08.1966.g Aleksandrovac
  63. Petar Veselinović (Petar) 05.08.1960.g Balinci
  64. Stevo Tomašević (Dragić) 16.11.1953.g Sekulinci
  65. Dragan Plavšić (Petar) 10.05.1962.g Voćin
  66. Dragoslav Radović (Aleks) 06.11.1963.g Orahovica
  67. Momir Srdić (Jovo) 16.11.1966.g Orahovica
  68. Dragan Ševa (Stevo) 25.01.1946.g Aleksandrovac
  69. Damir Danilović (Vladimir) 01.01.1970.g Voćin
  70. Milenko Bogatić (Rajko) 15.10.1962.g Hum
  71. Zoran Jovakarić (Ranko) 04.07.1968.g Podravska Slatina
  72. Đorđe Carević (Krsto) 24.04.1946.g Lukavac
  73. Jovan Alinčić (Bogdan) 27.05.1964.g Lukavac
  74. Milenko Matić (Božo) 01.11.1960.g Bokani
  75. Anđelko Petrović (Cvetan) 25.05.1971.g Voćin
  76. Dalibor Desančić (Dragan) 05.01.1973.g Virovitica
  77. Damir Šakić (Pavo) 23.03.1960.g Voćin
  78. Rajko Ivković (Radovana) 28.10.1961.g Slatinski Drenovac
  79. Miodrag Mitrović (Zdravko) 21.10.1961.g Orahovica
  80. Ranko Radmilović (Jovan) 01.10.1959.g Macute
  81. Milorad Grkinić (Jovan) 22.08.1970.g Virovitica
  82. Dragoslav Dokmanac (Slobodan) 31.03.1964.g Macute
  83. Stevo Šimić (Pero) 06.12.1955.g Sekulinci
  84. Vlajmo Tomašević (Dimitrije) 20.10.1961.g Sekulinci
  85. Jovan Vučković (Kate) 15.09.1967.g Voćin
  86. Rajko Ivković(Milorad) 10.06.1964.g Orahovica
  87. Jovo Radetić (Đuro) 15.03.1954.g Kometlik
  88. Nenad Šopalović (Panto) 06.09.1969.g Španat
  89. Savo Kovačević (Milenko) 21.02.1966.g Gornji Miholjac
  90. Tomislav Živković (Nikola) 19.09.1964.g Sekulinci
  91. Dražen Vesić (Branko) 26.08.1967.g Virovitica
  92. Milan Obradović (Đurađ) 18.02.1966.g Aleksandrovac
  93. Milan Ostojić (Stevo) 13.02.1971.g Gornje Viljevo
  94. Smolić Borivoje (Milan) 16.03.1967.g Gornji Miholjac
  95. Grkinić Jovan (Boja) 15.09.1946.g Lisičine
  96. Mile Puškarić (Nikola) 04.07.1968.g Sopjanska Greda
  97. Neven Veselinović (Radivoje )01.01.1963.g Balinci
  98. Slobodan Žeželja (Obrad) 20.09.1957.g Balinci
  99. Rajko Vukadinović (Marko) 02.03.1936.g Ćeralije
  100. Milan Veselinović (Ljuban) 16.05.1951.g Balinci
  101. Željak Šekuljica (Dragutin) 20.09.1961.g Balinci
  102. Zdravko Šekuljica (Dragana) 16.11.1969.g Balinci
  103. Mladen Bukarica (Boško) 28.03.1968.g Voćin
  104. Željko Bukarica (Boško) 24.04.1963.g Balinci
  105. Svetislav Romić (Milan) 26.09.1948.g Balinci
  106. Milan Romić (Tribun ) 14.09.1924.g Erdenik
  107. Milan Dragičević (Miloš) 24.08.1955.g Balinci
  108. Dražen Romić (Svetislav) 26.02.1971.g Voćin
  109. Tomislav Mitrić (Mladen) 08.01.1951.g Osijek
  110. Žarko Graonja (Petar) 28.05.1964.g Balinci
  111. Svetozar Mitrić (Ilija) 23.10.1957.g Mikleuš
  112. Teodor Miščević (Stevan) 01.11.1960.g Macute
  113. Đođe Bosanac (Mirko) 12.04.1967.g Ćeralije
  114. Dušan Dragičević (Petar) 30.09.1956.g Balinci
  115. Milorad Dragičević (Petar) 04.04.1967.g Voćin
  116. Drago Starjaš (Joce) 30.11.1960.g Ćeralije
  117. Mile Bolić (Bože) 28.09.1960.g Gornji Meljani
  118. Dragomir Bosanac (Mile) 15.10.1958.g Ćeralije
  119. Mladen Starijaš (Blagoje) 30.08.1953.g Ćeralije
  120. Zdravko Bukarica (Nikola) 11.08.1969.g Podravska Slatina
  121. Ilija Bolić (Mile) 21.08.1962.g Gornji Meljani
  122. Mirko Gravonja (Nikola) 12.03.1956.g Balinci
  123. Mile Kokić (Branko) 07.02.1955.g Đurčići
  124. Momčila Graonja (Petar) 13.01.1966.g Balinci
  125. Milan Milivojević (Cvetan) 12.10.1965.g Orahovica
  126. Miroslav Stojanović (Zdrako) 13.07.1970.g Voćin
  127. Savo Zubić (Nikola) 04.01.1961.g Kometnik
  128. Petar Matić (Stojan) 17.05.1957.g Bokane
  129. Milan Romić (Svetislav) 11.04.1972.g Vočin
  130. Mile Martić (Stojan) 17.05.1957.g Bokane
  131. Slobodan Gravonja (Todor) 28.06.1956.g Balinci
  132. Predrag Bosanac (Dmitar) 26.07.1960.g Ćeralije
  133. Ilija Dragičević (Reljo) 02.08.1960.g Balinci
  134. Đuro Rogić (Obrad) 04.05.1958.g Balinci
  135. Branko Bolić (Gavro) 14.09.1952.g Gornji Meljani
  136. Dušan Dragičević (Miloš) 12.09.1957.g Balinci
  137. Mile Bolić (Bože) 04.04.1955.g Gornji Meljani
  138. Momčilo Subotić (Ljubomir) 02.12.1967.g Balinci
  139. Mladen Žeželja (Stevan) 06.09.1970.g Balinci


00
Vilenjak
Vilenjak
Moderator
Pristupio: 10.11.2003.
Poruka: 92.952
31. siječnja 2011. u 01:54

31.01.1990.

BEOGRAD

- Na Kosovu već treći dan traju masovne demonstracije i štrajk stanovništva. Pred skupštinom SFRJ u Beogradu studenti protestirali protiv "terorizma na Kosovu" i skandirali: "Hoćemo oružje", "Azema na vješala", "Vojsku na Kosovo", "Slobo Srbine, Srbija je uz tebe"...
- Predsjedništvo SFRJ usvojilo prijedlog da se pristupi donošenju novog Ustava SFRJ, a najveća novina - pravo i sloboda političkog organiziranja. Isto tako je usvojen prijedlog o proglašavanju policijskog sata na Kosovu.
 

31.01.1991.

ZAGREB
1991_01_31_spegelj_martin.jpg- Vojni sud u Zagrebu izdaje nalog za uhićenjem Martina Špegelja, što Vlada RH ne prihvaća.
BEOGRAD
- U Beogradu je održana druga sjednica proširenog sastava Predsjedništva SFRJ na kojoj su teme bile stanje u SFRJ i stajališta Političke uprave JNA.
31.01.1992.
ZAGREB
- Ministar obrane Gojko Šušak donio je pravilnik o novčanim naknadama vojnika i kadeta škola pričuvnih časnika za vrijeme služenja vojnog roka.
KARLOVAC 

- Neprijatelj ponovo prekršio primirje na karlovačkom području. To je 39. kršenje primirja na karlovačkom području, od 3. siječnja 1992. kada je potpisano tzv. "Sarajevsko primirje".
- U naselju Grabrik eksplozivna naprava u 3.30 sati razorila obiteljsku kuću.
- Dozvoljen povratak u svojim domovima u naselja: Mostanje, Logorište, Bašćina, Belajske Poljice i Malu Švarču.
31.01.1993.

ŠIBENIK

- Nakon višemjesečne neizvjesnosti, gotovo 180 stanovnika Knina, te sela Potkonja, Kovačića i Vrpolja prošlo bojišnicu na tzv. ničijoj zemlji, između Žitnika i Pakova sela, i stiglo u Šibenik, gdje su prihvaćeni i zbrinuti. Na taj način nastavljeno je etničko čiščenje pod zaštitom UN-a.

31.01.1994.

SISAK

- Održana konstituirajuća sjednica Skupštine Opštine Caprag. Za predsjednika izabran Milan Živković, a za potpredsjednika Milivoj Maksimović.

31.01.1995.

ZAGREB

- Predsjednik Tuđman razgovarao u Zagrebu s njemačkim ministrom vanjskih poslova Klausom Kinkelom, te mu priopćio da Hrvatska prihvaća pozitivne dijelove plana Z4 za pregovore, ali ne može prihvatiti ništa što je mimo i izvan Ustava RH i međunarodnih konvencija o pravima manjina.
- U Zagreb se vratili iz Knina veleposlanici skupine Z4 te izvijestili da su kninski Srbi odlučno odbili prihvatiti plan Z4, a odbio ih je primiti i Slobodan Milošević.
31.01.1996.

NEW YORK

- Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo slanje u istočnu Slavoniju stotinu vojnih promatrača UN s mandatom od šest mjeseci.

ŽENEVA

- U Palači naroda u Ženevi od danas i službeno prazne prostorije sada već bivše Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. U stvari njezin rad zamro još prije dvije godine s većim američkim angažmanom u mirovnim pregovorima i osnutkom kontaktne skupine za BiH.
Domovine sin
00
Vilenjak
Vilenjak
Moderator
Pristupio: 10.11.2003.
Poruka: 92.952
01. veljače 2011. u 00:43

01.02.1990.

KOSOVO

- Na Kosovu i dalje dramatično, demonstracije u gotovo svim mjestima, Prištinu i Podujevo nadlijeću avioni i helikopteri Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva, na ceste izišle oklopne jedinice JNA.

- Prema podacima prištinske Kirurške klinike, za četiri dana u toj klinici evidentirano 11 preminulih i 64 ranjena demonstranta.

NOVI SAD

- Istovremeno, u Novom Sadu održan je miting na kojem se je 5000 dragovoljaca prijavilo za odlazak na Kosovo radi „slamanja albanske kontrarevolucije“.

KARLOVAC

- U Karlovcu osuđuju najavu jednonacionalnog okupljanja Srba u tom gradu, kojeg organiziraju Srbi iz Vojvodine, jer bi to moglo imati pogubne posljedice po međunacionalne odnose Hrvata i Srba.
01.02.1991.

BEOGRAD

- Predstavnici Hrvatske i Slovenije zatražili da se razmotri uloga Jugoslavenske narodne armije u razrješenju političke krize.
- U zajedničkoj izjavi SDP Hrvatske, SK-SDP BiH, SK-SDP Makedonije i SDP Slovenije zatraženo da se JNA depolitizira.
01.02.1992.
KARLOVAC
- Na karlovačkom ratištu neprijatelj se ukapa, gradi bunkere i dovlači oružje.
01.02.1993.

KARLOVAC

- Nakon poraza kod Maslenice i Južnom bojištu, pobunjeni Srbi prekinuli slanje pisama i humanitarne pomoći za 606 Hrvata grada Karlovca: Vukmanić i Knez Gorica 170, Cerovac 46, Skakavac 16, Trebinja 10, Slunjski Moravci 52, Brežani 68, Brođani 70, Lipje 9, Ribari 9, Slunjska Selnica 46, Banska Selnica 42, Banski Kovačevac 3, Manjerović Selo 46, Mandić Selo 19.
- U Karlovcu boravila delegacija grada prijatelja Alessandrija.

ZADAR

- Silovit četnički napad topništvom na postrojbe Hrvatske vojske u oslobođenim selima oko Zadra. Pripadnici VRSK i paravojne četničke dragovoljne postrojbe krenule u protunapad.

KNIN

- Mirovne snage UN neće se povući s teritorija u okolici Zadra, okupiranog od strane Srba, izjavio u Kninu direktor civilnih poslova UNPROFOR-a Cedric Thornberry.
01.02.1994.

KARLOVAC

- Karlovac posjetio Poljski veleposlanik Wieslaw Walkiewicz.

NEW YORK

- Francuski general Bertrand de Lepresl imenovan novim zapovjednikom UNPROFOR-a na području bivše Jugoslavije.
- UN i SAD optužili Hrvatsku da je uputila u BiH "tri do pet tisuća vojnika", a ako se pokažu te informacije točnima, Europska unija će raspravljati o eventualnom uvođenju sankcija protiv Hrvatske.
01.02.1995.

BEOGRAD

- Vođa srpskim radikala Vojislav Šešelj, u intervju televiziji Studio B, izjavio da je za rata u Hrvatskoj Milošević slao tegljače oružja s kojim su se naoružavali dobrovoljci.
Domovine sin
00
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334
01. veljače 2011. u 18:59

Ispovijest vukovarskog branitelja: Gledao sam kako tuku Purdu i neviđenom torturom izvlače od njega priznanje

"Tihomira Purdu upoznao sam u logoru u Nišu i u nekoliko navrata bio svjedok njegovom premlaćivanju i načinu kako su dolazili do priznanja za koje ga sada terete. S njim sam bio sve do ponovnog odlaska u logor u Sremsku Mitrovicu. Uhićenje je čista glupost. Tukli su dok nisu priznali. Kako su htjeli takve su odgovore dobivali. Znam koliko je dobio batina i što je sve proživio na njihovim ispitivanjima".

Otkrio nam je to Stjepan Mačković Mačak iz Koprivnice, satnik HV-a u mirovini, zatočenik svih srpskih logora - od Ovčare, Sremske Mitrovice, Aleksinaca, Niša i Vojnog istražnog zatvora u Beogradu gdje je pravomoćno osuđen na deset godina zatvora zbog oružane pobune u Vukovaru.

- U Nišu su ispitivali KOS-ovci. Ni jedno ime od čuvara nismo znali, samo po nadimcima kao što su Medo, Mađar Crnogorac, Čarapan. Mene su tukli dok nisam pristao potpisati nešto što su oni napisali. To su sada te optužnice koje Srbija izvlači. Bili smo gladni, nisu nam ništa dopuštali, meni su u samicu dolazili civilni stražari i civili iz grada da vide ustaše kako izgledaju i da iživljavaju na njima. Mene su teretili da sam ubio 26 ljudi - opisuje Mačak pakao koji je proživio u logorima.

Njegov križni put po logorima počeo je u studenom 1991. godine kada je uhićen na Mitnici i odveden na Ovčaru.

- Nas 181 s Mitnice je predalo oružje i odvedeni smo u hangar na Ovčaru. Tamo su nas čuvali, regularna vojska JNA i četnici. Čuli smo bagere kako rade i mislili smo da kopaju rupu za nas. Drugi dan ujutro su nas utovarili u autobuse i krenuli smo preko Šida u Sremsku Mitrovicu, pa kasnije u Niš. Prije dolaska istjerali su nas na obližnje igralište s rukama na leđima, pognute glave, uz konstantno fizičko zlostavljanje.

- Svakih 15 minuta je odlazio netko u neku dvoranu, a nakon toga se nitko nije vraćao natrag. Pretresali su nas, uzimali sve stvari, bili smo goli, tukli su nas konstantno s čim su god stigli. Sljedećih dana, svaku večer, su stražari iz skupine samo mene izdvajali i odveli u sobu gdje sam trpio užasne batine. Najviše su nas zlostavljali 15. siječnja 1992. godine na dan međunarodnog priznanja Hrvatske - prisjeća se Mačković.

Nakon Niša, ponovno je vraćen u Sremsku Mitrovicu. Od devet mjeseci logora, pola vremena je proveo u samici. Tretirali su ga kao kolovođu pobune protiv Srba u Vukovaru.

- Bacili su me u samicu s temperaturom 40, bez obuće, ičega. Dali su mi samo pljesniv kruh. Temperatura vani je bila -13, a u sobi je bio krevet koji je bio zaključan na zidu. Hoklica je bila ubetonirana, znao sam noćima ne spavat.

- Po desetorica su ulazili u samicu i navaljivali na mene. Tuku te rukama i nogama, a ruke si morao držati na leđima. Ljude su isprebijali i dekama vraćali u sobe. Kada je Crveni križ dolazio na popisivanje, nas nikad nisu popisivali, kada su otišli tek su nas onda pustili. Tako je bilo pet puta za redom. Skrivali su nas u famoznoj sobi po imenu Kec - kaže Mačković.

O svojem paklu odlučio je progovoriti jer više ne može trpjeti ovo što se događa s Purdom kojem hrvatska vlast nije pomogla koliko je mogla.

00
Vilenjak
Vilenjak
Moderator
Pristupio: 10.11.2003.
Poruka: 92.952
02. veljače 2011. u 00:03
02.02.1989.

ZAGREB

- Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu osnovan je UJDI (Udruženje za Jugoslavensku demokratsku inicijativu) - čija je glavna ideja bilo očuvanje Jugoslavije. Osnivači su „dr. Branko Horvat, dr. Ž.Puhovski i još nekolicina intelektualaca ljevičarske, praksisovske, unitarističke orijentacije.“ Prema Slavku Goldsteinu, UJDI „u prvi plan stavlja revitalizaciju jugoslavenske ideje.“ Za predsjednika je izabran ekonomist Branko Horvat. Udruženje je odustalo od stranačke registracije i sudjelovanja na izborima.


02.02.1990.

KNIN

- U Kninu održan skup lokalnih Srba „Za Jugoslaviju“.


02.02.1991.

VUKOVAR

- Raste napetost u istočnoj Slavoniji, inicirano djelovanjem SDSa. Srbi održali miting u Vukovaru.

KNIN

- miting Srba održan i u Kninu.


02.02.1992.

NEW YORK

- Opća skupština UN odlučuje o slanju zaštitnih snaga UN u Hrvatsku (UNPROFOR-u) u skladu s Vanceovim planom.
KARLOVAC
- Predsjednik Vlade RH dr. Franjo Gregurić boravi u Karlovcu gdje je nazočio svečanoj prisezi 103. br. iz Krapine.

WASHINGTON

- U godišnjem izvješću State Departmenta naveden je broj od preko 30.000 nestalih osoba na području bivše Jugoslavije.
Uz velik broj Hrvata, u izvješću se među nestalim spominju i 24 osobe srpske nacionalnosti iz Gospića; hrvatski tisak (tjednik Danas, 10.XII. 1991.) već je objavio vijest o ubojstvu Srba u Gospiću i na Banovini. Također iz osvete ili zbog koristoljublja, pojedini hrvatski građani srpske nacionalnosti ubijeni su u Osijeku, Sisku i Zagrebu (zločin nad obitelji Zec), a kao mjesto gdje je izvršena odmazda nad grupom Srba, spominju se Pakračka poljana i Paulin Dvor (oko 20 ubijenih).
GRUDE
- S mjesta predsjednika HDZ BiH smijenjen je Stjepan Kljujić, jedan od osnivača stranke, a postavljen je Mate Boban.

02.02.1993.

ZADAR

- Četnici u Zadar željezničkom prugom uputili vagon pun eksploziva, koji je, na sreću, eksplodirao pred tunelom u selu Debeljak.
- Slomljena nova četnička agresija na zadarsko zalede, izjavio za Hrvatsku televiziju zapovjednik Glavnog stožera Hrvatske vojske general zbora Janko Bobetko.

02.02.1994.

ZAGREB

- Predsjednik Zastupničkog doma Sabora RH Stipe Mesić donio je slijedeću rezoluciju o sukobu Hrvata i Muslimana u BiH. 1. Potvrđujući još jednom odlučnost i dosljednost Hrvatske da se do trajnog mira, sigurnosti i stabilnosti na ovim prostorima dođe poglavito političkim sredstvima, odnosno pregovorima, a poštovanjem i uvažavanjem kako, pojedinačnih interesa, tako i svekolikih interesa i nastojanja međunarodne zajednice, a posebno Europske unije i UN, Zastupnički dom Sabora RH izražava svoju potporu Zajedničkoj deklaraciji RH i SRJ (Srbije/Crne Gore) od 19. siječnja 1994. godine, što ju je u Ženevi u ime Vlade RH potpisao potpredsjednik i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, a u ime Vlade SRJ ministar vanjskih poslova Vladislav Jovanović. 2. Zastupnički dom Sabora RH drži da je takav korak posve u skladu s temeljnim nastojanjima međunarodne zajednice, a poglavito Akcijskog plana Europske unije, te da slijedi osnovni smisao i znači konkretan korak u provedbi Mirovne inicijative Predsjednika RH, dr. Franje Tuđmana. Jednako tako, Zajednička deklaracija - kao prvi ali i bitan korak k uzajamnom priznanju dviju suverenih država i presudan čin za trajno rješenje krize u ovom dijelu Europe - važan je čimbenik moguće i željene dinamizacije i učinkovitosti Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, kao i daljnje provedbe Rezolucije 871 Vijeća sigurnosti UN. Zajednička deklaracija time otvara put i postizanju političkog rješenja za privremeno okupirane dijelove hrvatskog teritorija, koji nas vodi konačnom i bezuvjetnom uključenju UNPA područja u svekolikost sustava RH. 3. Zastupnički dom Sabora stoga pozdravlja ženevsku Zajedničku deklaraciju kao dokument od strateškog interesa za RH. Deklaracija izražava uvjerenje da je riječ o važnom i presudnom koraku koji će pridonijeti ne samo normalizaciji stanja i odnosa dviju država potpisnica, nego i početku opće normalizacije stanja kao pretpostavke za uspostavu novoga međunarodnog poretka i promicanju stabilnosti i sigurnosti na cijelom europskome jugoistoku. Izričito priznanje svih država u njihovim legitimnim, međunarodnim granicama, a u skladu s Poveljom UN i osnovnim dokumentima KESS-a, bitan je prvi korak na tom putu. 4. Zastupnički dom Sabora RH osobito ističe da je ženevska Zajednička deklaracija uslijedila u sklopu brojnih i razgranatih mirotvornih napora Predsjednika RH i Vlade RH. Među tim naporima najvažnije mjesto pripada opetovanim ponudama predstavnicima Muslimani za opću normalizaciju odnosa i suradnju dvaju naroda i državnih entiteta, odnosno o pregovorima o savezu, kako je to izloženo i i u najnovijem hrvatskom prijedlogu "Ugovornog sporazuma o uspostavi trajnog i cjelovitog mira između hrvatskog i bošnjačko - muslimanskog naroda u BiH i temeljima zajedničkog života". Izražavajući žaljenje što razgovori u Bonnu - Petersbergu, a potom na temelju istovjetnog prijedloga i u Ženevi, dosad nisu urodili plodom, još jednom pozivamo obje strane da razgovore nastave i uspješno zaključe. Time bi se počelo vraćati uzajamno povjerenje i s vremenom omogućila dugoročna i za oba naroda korisna suradnja. 5. Na crti te trajne ponude, a u nadi da se takav dogovor može ostvariti u interesu obaju naroda, kao i mira u ovom dijelu Europe, te slijedom Akcijskog plana Europske unije i Mirovne inicijative Predsjednika RH - Zastupnički dom Sabora još jednom poziva bosanske Muslimane da bezuvjetno i trenutno zaustave svako napadačko djelovanje protiv područja i gradova nastanjenih Hrvatima, osobito na području središnje Bosne. Obustavom takvih ratnih djelovanja stvorili bi se povoljniji uvjeti za trajno uređenje hrvatsko - muslimanskih odnosa, te trajnu, stabilnu i prijateljsku suradnju dviju država. 6. Ako muslimanske snage ne obustave ofenzivu u središnjoj Bosni, Zastupnički dom Sabora smatra da bi Vlada i Predsjednik RH trebali razmotriti i preispitati trenutno stanje diplomatskih odnosa RH i BiH, te u skladu s ocjenom tog stanja poduzeti sve odgovarajuće korake. 7. Zastupnički dom Sabora još jednom najoštrije osuđuje sva nedjela, sve zločine i sve postupke suprotne međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu, bez obzira na to koja ih strana počinila. Zastupnički dom također poziva sve strane u BiH da smjesta raspuste sve logore, bezuvjetno oslobode ili razmijene preostale zatočenike, te također pozdravlja izjave Predsjednika RH i Vlade RH koji su podržali osnivanje međunarodnog suda za ratne zločine na području cijele bivše Jugoslavije i poziva ih da usko surađuju u djelatnostima tog suda. Zastupnički dom još jednom poziva sve strane da zajamče i djelatno potvrde slobodu kretanja humanitarnih konvoja na području BiH te očituju spremnost da dosljedno poštuju sve norme i odredbe međunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Time bi se učinio bitan korak naprijed u onemogućavanju djelovanja svih onih kojima prvenstveni cilj nisu mir, sigurnost i suživot na ovim prostorima, već nastavak rata i produljenje stradanja. 8. Zastupnički dom Sabora duboko je užasnut golemim stradanjima i krajnje je zabrinut stvarnom prijetnjom opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima u Bosni. Izražavajući spremnost da mu u svakom trenutku pomogne, Zastupnički dom potiče i Predsjednika RH i Vladu RH da u skladu s člankom 10. točka 2. Ustava RH, na diplomatskom, političkom, humanitarnom i svakom drugom planu učine sve i iskoriste sva sredstva kako bi se zajamčila trajna prisutnost i osigurao normalan i čovjeka dostojan život Hrvata u BiH, kako je uostalom i predviđeno temeljnim dokumentima i Republike i Unije republika BiH, jer ni jedna strana i ni jedan narod nemaju pravo ni u kojem smislu uzurpirati BiH. U tom smislu Zastupnički dom Sabora podržava i pismo potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića Vijeću sigurnosti od 30. siječnja 1994. godine. 9. Zastupnički dom Sabora RH poziva sve sukobljene strane da dosljedno i do kraja ustraju u naporima kako bi se okončanjem rata, pregovorima i političkim putem došlo do pravednog i trajnog rješenja prihvatljivog za sva tri naroda.

WASHINGTON

- UNPA područja u Hrvatskoj su pod kontrolom "teško naoružanih i agresivnih Srba", a i u prošloj godini "nastavljeno je etničko čišćenje nesrba", stoji u godišnjem izvještaju State Departmenta američkom Kongresu o stanju ljudskih prava u svijetu u 1993. godini.

02.02.1995.

ZAGREB

- Za ratnih sukoba iz BiH prognano oko 400 000 Hrvata, a od potpisivanja Washingtonskog sporazuma više od 50 000 Hrvata, kaže se u pismu Zajednice prognanika Herceg-Bosne predsjedniku Tuđmanu.
- Plan kontaktne skupine Z4 "krojili" su veleposlanici: Peter Galbraith (SAD), Leonid Kerestedžijanc (Rusija), Jean-Jacques Gaillarde (Francuska), Geert Ahrens (Ženevska konferencija), Alfredo Mattcota Cordella (Ženevska konferencija), a glavni mu je dio "Ustavni sporazum o Krajini", koji praktički daje Srbima u Hrvatskoj "državu u državi".

02.02.1996.

BRUXELLES

 - Belgijski general major Josef Schoups, koji bi trebao zapovijedati vojnim snagama za zaštitu Prijelazne uprave Ujedinjenih naroda za istočnu Slavoniju (UNTAES), predviđa da će na to hrvatsko područje doći do kraja veljače.

Domovine sin
00
123
...
272273274
...
556557558
  • Najnovije
  • Najčitanije

Pravila korištenja