Kauboj je napisao/la:

Pametna cura, vidio sam ja to odmah... ti ne koristią doping, jel da?

Ma neeee..rekla san već da san ja

Ili možda Kournikova ima problema s vidom, pa se nasmijala tebi, a oči joj "pobigle" na Milu, pa je on mislija da je to njemu upućeno

A gdje su tu rekordi? Svjetski, ne bilo koji? Zašto ih je tako malo, a isključimo li one u hodanju, na 20 i 50 km, zapravo ih i na Svjetskomu atletskomu prvenstvu u Parizu nije ni bilo?

JARMILA "ŽIVA" I POSLIJE 20 GODINA

Takva ili slična pitanja, vjerujemo, postavljaju neki i sebi i drugima, promišljajući kako je svjetska atletika na nizbrdici, u krizi koja duže traje i koja bi mogla, pa i morala, postati zabrinjavajućom. Ponudit će jedan drugi uzorak, plivački, i Svjetsko prvenstvo u tom sportu nedavno održano u Barceloni. A onamo je u središtu Catalune od 21. do 27. srpnja postignuto ne jedan ili dva, nego čak 14 novih svjetskih rekorda!? Od toga ih je mladi Amerikanac Michael Phelps svijetu darivao čak pet! Domogao se više svjetskih rekorda, nego zlatnih svjetskih odličja! Više i od svih atletičara koji su devet dana trčali, skakali ili bacali na Stade de Franceu, u pariškoj četvrti koja se zove Saint Denis!
Dođosmo, eto, do željenoga, odnosa atletike i plivanja. I to na najvišim, svjetskim razmjerima. Zašto se u plivanju uvijek iznova pomiču granice ljudskih mogućnosti, a u atletici to ide puno sporije? Najstariji atletski svjetski rekord 26. srpnja je doživio već 20. rođendan, onaj Jarmile Kratochvilove na 800 metara (1:53.28) što ga je sjajna atletičarka ostvarila na Olimpijskom stadionu u Münchenu iste godine, 1983., kada je u Helsinkiju održano prvo Svjetsko prvenstvo. Drugi na top-listi najdugovječnijih svjetskih rekorda je djelo djevojaka iz bivšega DDR-a, Marite Koch na 400 metara (47.60), odnosno štafete 4x100 m (41.37), oba iz Cambere 1985. godine. Svjetski rekord Jurija Sedika u bacanju kladiva (86,74 m) star je 17 godina, koliko i Jürgena Schulta u bacanju diska (74,08). Samo godinu su mlađi rekordni let Bugarke Stefke Kostadinove do 209 cm u skoku uvis i hitac kuglom Natalije Lisovskaje (22,63). Sljedeće 1988. sprinterske je rekorde, na 100 i 200 metara, istrčala Florence Griffith-Joyner (10.49 na 100, 21.34 na 200 m), a Jordanka Donkova je na 100 m prepone išla još uvijek nedostižnih 12.21. U toj rekordima izuzetno plodnoj godini, obilježenoj eksplozijom visokih atletskih dosega na Olimpijskim igrama u Seulu, Galina Čistjakova je u skoku udalj aterirala na 7,52 m, ruska ženska štafeta 4x400 m udarila je novu granicu na 3:15.17, Gabriele Reinsch je disk hitnula na rekordnih 76,80 m, a Jackie Joyner-Kersey je u sedmoboju dohvatila 7291 bod.

PUNO JE REKORDA S BRKOVIMA I BRADOM

U ženskoj atletici rekorde postignute do 1990. koji su i danas aktualni drže ili Amerikanke (3) ili pak djevojke s druge strane nekadašnje "željezne zavjese", iz zemalja Istočnoga bloka — SSSR-a i DDR-a po 3, Bugarske 2 i jedan je čehovlovački. U zanjih 13 godina — ne računaju li se nove discipline kao što su troskok, skok motkom, bacanje kladiva te bacanje koplja koje je doživjelo težinske promjene sprave — stvarno je srušeno samo pet novih svjetskih rekorda, od čega su čak tri djelo Kineskinja (1500, 5000 i 10.000 m).
Kod atletičara je slika stanja bitno drugačija. Od rekorda ostvarenih zaključno sa 1990. danas su samo oni bacački — u kugli (23,12 Randy Barnesa iz 1990.), kladivu (86,74 Jurija Sedika iz 1986.) i diska (74,07 Jürgena Schulta iz 1986.). Svi ostali rekordi su mlađi. Od 24 muška svjetska rekorda čak izje 9 u vlasništvu atletičara SAD-a, po dva drže Marokanci, Britanci, Česi i Etiopljani, a po jedan Kubanci, Ukrajinci, Danci te bivši SSSR i DDR.
U plivanju je, s druge strane, najstariji rekord ženske štafete 4x200 m slobodno što su ga predstavnice tadašnjega DDR-a postavile 1987. godine. Godinu mlađi su rekordi Janet Ewans na 400 m slobodno i 1500 m, a 53.60 Lenyja Krayzelburga na 100 m leđno preživjelo je 13. godinu. U starije od 10 godina svrstava se još jedino učinak Kristine Egerszegi na 200 međno, iz 1991. Svi ostali svjetskih plivački rekordi su "ovovjeki", većina ih datira iz ovoga milenija, što znači da su trogodišnjaci ili još mlađi.
Vratit ćemo se atletici i njenim "rekordima s bradom i brkovima". Neki se doimaju zaista zastrušujućima i obeshrabrujućima za djevojke i mladiće koji sanjaju o njihovu rušenju. Čak i najprobraniji stručnjaci dvoje na temu (ne)mogućnosti pomicanja granica, od ženskoga sprinta pa nadalje, do kineskoga čuda na 10.000 metara u izvedbi tamošnje djevojke koja se zove Wang Junxia. A ona je 10 km na Azijskim igrama u Pekingu istrčala za 29:31:78! Ukoliko se sjećate Paule Radcliffe i njene trke prošloga ljeta u Münchenu, po velikoj kiši, europski rekord kojega je tada istrčala (30:01:09) slabiji je čak za pola minute!? I preostala dva svjetska rekorda kojima su vlasnice, na 1500 i 5000 m, Kineskinje su fiksirale na domaćemu tartanu. Veo sumnji, uz dvojbu je li u rekord ugrađena samo sposobnost ljudskoga organizma, ili je posrijedi kakva alkemija, poput uzimanja muških hormona ili manipulacije krvlju, čemu antidopinški stručnjaci tada nisu uspijevali stati na kraj, prekriva puno toga. Preko rekordnih tragova Kineskinja, onih iz bivšega Istočnoga bloka, i tako sve do Amerike.
U kontekstu posljednjega posebno se spominje danas pokojna Florence Griffith-Joyner koja je preminula nedugo nakon rekordne žetve. Službeno je u pitanju bila srčana mana, i to urođena (!?), što je teško shvatljivo za nekoga tko se bavio vrhunskim sportom.

ISTOČNI BLOK I AMERIČKA ALKEMIJA

Diskvalifikacija Bena Johnsona u Seulu 1988. otvorila je Pandorinu kutiju, Kanađin je optužio Amerikance, tvrdeći da je on "činio samo ono što i oni čine". I Talijan Pietro Mennea je, uz zgražanje sunarodnjaka, načeo, ne i dovršio priču o korištenju zabranjenih stimulansa prije nego je u Mexico Cityju istrčao europski rekord (tada i svjetski na 200 metara — 19.72) još tamo daleke 1979. godine, u istomu mjesecu u kojemu je trčao i na MIS-u u Splitu. Dušu su otvarali još neki.
Uglavnom, atletika nije na nizbrdici, nego i u njoj — kao i u plivanju — ljudske mogućnosti postupno rastu, svakako da je i tehnologija treninga napravila iskorak naprijed, oprema takoder. Još više je, medutim, uznapredovala borba protiv negativnosti, naročito korištenja zabranjenih stimulansa, kazne su rigorozne i rijetki se usude posegnuti za njima. Tko pokuša, ajme njemu!
Jasno, slična situacija je s plivanjem. Razlika je jedino "u terenu" — atletičari djeluju na životnijemu okruženju, na tartanu, a plivači u vodi, u kojoj tehnologija vježbanja, očito je, pruža više slobodnoga prostora za napredovanjem.

............................................................ ................................................

mislim da si donekle u pravu.je,u pravu si da se dosta uradilo na suzbijanju dopinga ali isto tako mislim da danas na doping imaju pravo samo podobni.mislim da je ben johnson rekao dijelom jednu veliku istinu,ne mogu reci da je to tako 100% ali ima nesto u tome..+isto tako onaj grk kederis on se jos uvijek vodi kao olimpijski sampion iz sidneja jel?ako se vodi ja bi mu oduzeo to zlato!!!jel se za njega bas zna da je kemija trkac!!!covjek koji propusti sve mitinge pa cak i svjetska prvenstva dodje i uzme zlato na 200m.smjesno..ali vidis nisu mu tad otkrili i sad je covjek sampion=uzas!!!

............................................................ .........................................

AAAAAUUUUUovo je stvarno skandal!!!isto kao da izbace brazil i argentinu sa s.p.pa ovi nisu mogli dopingirani pobijediti armstronga pa na cemu je on bio je..bote!!!!