DPK,6.Avenija
Passenger, odličan osvrt, nešto na tragu nečega što sam i sam htio
napisati, ali kako si već u ranijem postu spominjao d'Hondta naslutio
sam da si dobro potkovan pa sam bio siguran da ćeš odgovoriti.
Moja jedina dvojba u tvom obrazlaganju je pitanje raspodjele glasova "neodlučnih birača". Naime, mi možemo matematički pretpostaviti da svi birači kreću s istih pozicija pa bi raspodjela "neodlučnih" u praksi pratila raspodjelu "odlučnih", ali je li stvarnost zbilja takva?
Naime, u američkoj političkom anketiranju već se duži niz godina pristupa "neodlučnima" iz perspektive registriranog glasača. Točnije, postoji grupa tzv. republican, democrat i independent voters koji svaki na svoj, i što je bitno naglasiti, na međusobno statistički izrazito različit način reagiraju u određenim izbornim situacijama.
Ilustracije radi, u nekom trenutku u podjeli biračkog tijela na 36 (R) -34 (D)- 30 (I) i u situaciji da ankete pokazuju 50-50 između R i D od 90% "odlučnih". izuzetno je važno odrediti tko čini 10% "neodlučnih" koji bi po premisi naše rasprave bili prinuđeni glasati. U slučaju da većinu od 10% "neodlučnih" čine R glasači i da oni glasaju po principu 70-30 u korist R,a da je kod D isti omjer u korist D onda bi u slučaju obaveznog izlaska na glasovanje R odnio pobjedu iako bi bez neodlučnih bio "remi".
Znam da je ovo isti princip kao i tvoj samo primijenjen na diferenciranijem biračkom tijelu, ali ta diferencijacija je u realnoj politici izuzetno bitna, naime ti ćeš možda biti neodlučan i možda bi "prinuđen" dao glas u raspodjeli kao i ostali, ali siguran sam da kod je kod jednog dijela stanovništva za apstinenciju krivo razočaranje vlastitom opcijom i da je apstinencija njihova "kazna" svojima. Međutim, siguran sam da nikad ne bi glasovali za druge pa čak ni "prinuđeni".
Iz svih dosadašnjih izbora u HR, možda možemo izvući labavi zaključak da je biračko tijelo u HR većinski umjereno desno orijentirano pa se možda možemo zaigrati i kafanski zaključiti da će upravo i taj dio najviše apstinirati, i u tom slučaju sam gotovo siguran da "prinuđeni" ne bi glasovali kao "odlučni dio" populacije.
Moja jedina dvojba u tvom obrazlaganju je pitanje raspodjele glasova "neodlučnih birača". Naime, mi možemo matematički pretpostaviti da svi birači kreću s istih pozicija pa bi raspodjela "neodlučnih" u praksi pratila raspodjelu "odlučnih", ali je li stvarnost zbilja takva?
Naime, u američkoj političkom anketiranju već se duži niz godina pristupa "neodlučnima" iz perspektive registriranog glasača. Točnije, postoji grupa tzv. republican, democrat i independent voters koji svaki na svoj, i što je bitno naglasiti, na međusobno statistički izrazito različit način reagiraju u određenim izbornim situacijama.
Ilustracije radi, u nekom trenutku u podjeli biračkog tijela na 36 (R) -34 (D)- 30 (I) i u situaciji da ankete pokazuju 50-50 između R i D od 90% "odlučnih". izuzetno je važno odrediti tko čini 10% "neodlučnih" koji bi po premisi naše rasprave bili prinuđeni glasati. U slučaju da većinu od 10% "neodlučnih" čine R glasači i da oni glasaju po principu 70-30 u korist R,a da je kod D isti omjer u korist D onda bi u slučaju obaveznog izlaska na glasovanje R odnio pobjedu iako bi bez neodlučnih bio "remi".
Znam da je ovo isti princip kao i tvoj samo primijenjen na diferenciranijem biračkom tijelu, ali ta diferencijacija je u realnoj politici izuzetno bitna, naime ti ćeš možda biti neodlučan i možda bi "prinuđen" dao glas u raspodjeli kao i ostali, ali siguran sam da kod je kod jednog dijela stanovništva za apstinenciju krivo razočaranje vlastitom opcijom i da je apstinencija njihova "kazna" svojima. Međutim, siguran sam da nikad ne bi glasovali za druge pa čak ni "prinuđeni".
Iz svih dosadašnjih izbora u HR, možda možemo izvući labavi zaključak da je biračko tijelo u HR većinski umjereno desno orijentirano pa se možda možemo zaigrati i kafanski zaključiti da će upravo i taj dio najviše apstinirati, i u tom slučaju sam gotovo siguran da "prinuđeni" ne bi glasovali kao "odlučni dio" populacije.
Ja zapravo ne kužim čemu Rat i mir jer ste po mom sudu zapravo obojica u pravu.
Po meni je passanger u pravu matematički i modelski promatrano jer je za rez zapravo svejedno koliko je neizašlih/neispravnih, a kauboj zdravorazumski jer ako ne izađeš na izbore odrekao si se prava na alternativni izbor koji utječe na rez, dakle samim time si i rekao 'izaberite vi'....
Ili sam se ja možda sam se ja malo pogubio zbog silnog kvotanja....
Ceterum censeo HNLem esse delendam
Passenger je napisao/la:
Kauboj je napisao/la:
Ne glasovati na izborima, bilo neizlaženjem bilo poništavanjem listića u praksi znači samo jedno - "koga god vi izabrali - ja se slažem". I recimo na izborima najviše glasova dobije Hrvatska Udruga Organiziranog Kriminala, onda u gornju jednadžbu uvrstimo tu vrijednost i dobijemo "HUOK vi izabrali - ja se slažem!" E sad, kako god to pogledam, sprijeda-straga-sa strane-odozgo - to je tvoj glas za organizirani kriminal.
Vidi cijeli citat
Nemoj se ljutiti, ali bit ću direktan - to je pogrešno i besmisleno razmišljanje.
Zašto ne okrenuti stvar i reći: „Koga god vi izabrali, ja se ne slažem s tim i nikome nisam pružio svoju podršku! I to predstavlja moje nezadovoljstvo i glas protiv bilo kakve vrste kriminala!“ ?
Ako su mi podjednako odbojne baš sve političke opcije, zašto bih ja trebao iskazati svoju podršku bilo kojoj od njih? Po čemu bi „u praksi“ nečiji neizlazak trebao značiti podržavanje pobjednika? Vjerujem da si se sintagmom „u praksi“ namjeravao pozvati na matematičke mehanizme iza d'Hondta, ali moram te upozoriti da matematika ovdje radi protiv tebe. Ukratko, to je neistina.
Vidi cijeli citat
U političkoj socijalizaciji postoji pojam demokratske odgovornosti. Ona se očituje u izlasku na izbore i pokušaju da se odluči o svojoj sudbini. Svako ko ne izađe na izbore iz neopravdanih razloga u demokratskom društvu kakim Hrvatska teži postati snosi moralnu i političku odgovornost za svoj postupak. Taj je pojedinac svjesno odlučio da se ne želi angažirati i utjecati na rezultat izbora. Dakle da mu je svejedno i da podržava pobjednika.
S druge strane, onaj ko je izaša na izbore i poništio listić ili ga učinio nevaljanim, šalje poruku da se ne slaže ni s kim. Dakle, da on ne vidi opciju vrijednu svoga glasa. Te dvi stvari nisu i nikako ne mogu biti iste. Barem u političkoj teoriji. U praksi se naravno javljaju polemike oko toga, utemeljene na realnoj podlozi. Ali one su posljedica nesavršenosti same demokracije, a kako je demokracija općeprihvaćena kao najoptimalniji poredak onda se ravnamo po njenim pravilima.
[uredio Psycho - 10. studenog 2011. u 00:01]
Dragi putniče, tvoj exposé o d'Hondtovoj metodi je sasvim ispravan. Osim što si upravo učinio ono za što mene optužuješ na početku svog upisa - pokušao si dokazati svoju početnu tezu vrlo opširnim ponavljanjem iste.
Da, kad bi neodlučni birači glasali u istom omjeru kao odlučni, onda uopće nema veze ako si odlučan ili neodlučan. Samo što ja, kao jedinka, individualni birač, ne glasam u nekakvom omjeru, pobogu!!! Isto tako, ja mogu odlučiti samo za sebe u koji ću skup se svrstati, a nikako ne mogu utjecati na bilo čiji drugi izbor, pa je onda ono "kad bi svi kao ja" (postali odlučni, jelte) potpuno bespredmetno. Moj glas koji imam je (1) nedjeljiv i (2) samo i jedino moj (isti parametri kao u klasičnoj "zatvoreničkoj dilemi"), i zbog te jednostavne činjenice, sva ostala teorija pada u vodu.
Dakle, jedan birač može odlučiti ako će biti odlučan i dati svoj kompletan i nedjeljivi glas jednoj od opcija na listiću, ili neodlučan. Kako njegova odluka u tim scenarijima utječe na (relativnog) pobjednika izbora, ceteris paribus? Ako ne izađem, postotak glasova koji je pobjednik dobio je veći. Ako izađem, ovisi ako sam glasao za ili protiv njih, naravno. Ali ovo prvo je bitno - ako "(ne)odlučnost" svih ostalih birača ostane ista, onda moja odluka da ne prijeđem iz skupa neodlučnih u skup odlučnih, ima samo jedan odraz u rezultatima - postotak pobjedniku raste.
I sad dolazi ono da nakon izbora ovi koji su bili neodlučni misle da oni nisu glasali za pobjednika - iz kojeg stava bi se dalo zaključiti da bi, u slučaju da su postali odlučni birači, glasali za neku od nepobjedničkih opcija. Jer ako bi ionako glasao za pobjednika, onda mu je svejedno, i ne buni se da "nije on glasao za njih". A posljedica odluke ovih prvih (jer i ne odlučiti jest odluka!), koji su ostali neodlučni a poslije izbora nezadovoljni, je bila samo jedna - pobjednik je dobio veći postotak glasova. d'Hondtova ili bilo koja druga metoda tu ne igra nikakvu ulogu.
Da, kad bi neodlučni birači glasali u istom omjeru kao odlučni, onda uopće nema veze ako si odlučan ili neodlučan. Samo što ja, kao jedinka, individualni birač, ne glasam u nekakvom omjeru, pobogu!!! Isto tako, ja mogu odlučiti samo za sebe u koji ću skup se svrstati, a nikako ne mogu utjecati na bilo čiji drugi izbor, pa je onda ono "kad bi svi kao ja" (postali odlučni, jelte) potpuno bespredmetno. Moj glas koji imam je (1) nedjeljiv i (2) samo i jedino moj (isti parametri kao u klasičnoj "zatvoreničkoj dilemi"), i zbog te jednostavne činjenice, sva ostala teorija pada u vodu.
Dakle, jedan birač može odlučiti ako će biti odlučan i dati svoj kompletan i nedjeljivi glas jednoj od opcija na listiću, ili neodlučan. Kako njegova odluka u tim scenarijima utječe na (relativnog) pobjednika izbora, ceteris paribus? Ako ne izađem, postotak glasova koji je pobjednik dobio je veći. Ako izađem, ovisi ako sam glasao za ili protiv njih, naravno. Ali ovo prvo je bitno - ako "(ne)odlučnost" svih ostalih birača ostane ista, onda moja odluka da ne prijeđem iz skupa neodlučnih u skup odlučnih, ima samo jedan odraz u rezultatima - postotak pobjedniku raste.
I sad dolazi ono da nakon izbora ovi koji su bili neodlučni misle da oni nisu glasali za pobjednika - iz kojeg stava bi se dalo zaključiti da bi, u slučaju da su postali odlučni birači, glasali za neku od nepobjedničkih opcija. Jer ako bi ionako glasao za pobjednika, onda mu je svejedno, i ne buni se da "nije on glasao za njih". A posljedica odluke ovih prvih (jer i ne odlučiti jest odluka!), koji su ostali neodlučni a poslije izbora nezadovoljni, je bila samo jedna - pobjednik je dobio veći postotak glasova. d'Hondtova ili bilo koja druga metoda tu ne igra nikakvu ulogu.
I am going to space, and when I come back I have to pick up poodle crap.
Kauboj je napisao/la:
Dakle, jedan birač može odlučiti ako će biti odlučan i dati svoj kompletan i nedjeljivi glas jednoj od opcija na listiću, ili neodlučan. Kako njegova odluka u tim scenarijima utječe na (relativnog) pobjednika izbora, ceteris paribus? Ako ne izađem, postotak glasova koji je pobjednik dobio je veći. Ako izađem, ovisi ako sam glasao za ili protiv njih, naravno. Ali ovo prvo je bitno - ako "(ne)odlučnost" svih ostalih birača ostane ista, onda moja odluka da ne prijeđem iz skupa neodlučnih u skup odlučnih, ima samo jedan odraz u rezultatima - postotak pobjedniku raste.
Vidi cijeli citat
Mislim da si ipak na početku tvrdio da "oni koji ne glasaju" zapravo daju glas pobjedniku. Dakle nije riječ samo o tvome nedjeljivom glasu već u o nedjeljivim glasovima svih onih koji ne glasaju.
Nadalje, postotak glasova koji je pobjednik dobio tvojim ne-glasanjem nije veći jer se to ne može utvrditi ako ne znamo što bi bilo kad bi glasao...
primjera radi...
a)
ne glasaš, pobjednik A dobiva 5 glasova od 10 birača.B -3 glasa, C - 2 glasa. Pobjednik je dakle osvojio 50% glasova.
b)
glasaš, imaš opcije:
b.1) dati glas A - rezultat; A osvaja 6 od 11 tj. 54% - više nego kad nisi glasao!!!
b.2) dati glas B,C ili prekrižiti - rezultat: A osvaja s 45%
Zbog toga je jedino bitno pitanje kvalitetne procjene glasovanja "neodlučnih" tj. može li se koristiti Passengerov pristup da je podjela odlučnih identična podjeli neodlučnih ili ima više u tome.
[uredio dbald - 10. studenog 2011. u 01:16]
Kauboj je napisao/la:
Dragi putniče, tvoj exposé o d'Hondtovoj metodi je sasvim ispravan. Osim što si upravo učinio ono za što mene optužuješ na početku svog upisa - pokušao si dokazati svoju početnu tezu vrlo opširnim ponavljanjem iste.Da, kad bi neodlučni birači glasali u istom omjeru kao odlučni, onda uopće nema veze ako si odlučan ili neodlučan. Samo što ja, kao jedinka, individualni birač, ne glasam u nekakvom omjeru, pobogu!!! Isto tako, ja mogu odlučiti samo za sebe u koji ću skup se svrstati, a nikako ne mogu utjecati na bilo čiji drugi izbor, pa je onda ono "kad bi svi kao ja" (postali odlučni, jelte) potpuno bespredmetno. Moj glas koji imam je (1) nedjeljiv i (2) samo i jedino moj (isti parametri kao u klasičnoj "zatvoreničkoj dilemi"), i zbog te jednostavne činjenice, sva ostala teorija pada u vodu.
Vidi cijeli citat
Naravno da svaki birač ima jedan nedjeljivi glas i da ne može glasovati u nikakvome omjeru, ali to nisam ni tvrdio – precizno sam govorio o vjerojatnosnoj raspodjeli. Možda ćeš tu razliku smatrati nebitnom, ali u ovom kontekstu to označava da zasigurno postoji čvrsta korelacija između glasovanja odlučnih birača i potencijalnog glasovanja neodlučnih birača te da bi u nekom idealnom svijetu pojedini neodlučni glasač birao stranku upravo prema toj raspodjeli (u stvarnome svijetu moguća određena odstupanja). U skladu s tim bi se i svaki podskup od skupa svih neodlučnih glasača, ako bi samo taj podsku podlučio glasovati, ravnao prema toj raspodjeli. U primjeru koji sam opisao svi su neodlučni odlučili glasovati, ali i da je glasovati odlučio samo dio njih očekivana bi raspodjela bila takva da ne mijenja relativne odnose među brojevima glasova stranaka. Čak i da je samo jedan proizvoljni neodlučni birač odlučio glasovati bio bi podvrgnut tom statističkom zakonu. Pritom bi najvjerojatniji ishod njegovog glasovanja bio glas stranci za koju je glasala većina odlučnih, ali to ne bi bio jedini mogući ishod njegovog glasovanja. Naravno, glasovanje birača nije slučajni proces, ali glasovanje neodlučnog (ili neodlučnih) birača može se matematički opisati vjerojatnosnim modelom na temelju poznavanja strukture glasova odlučnih birača. Čitav (diskretni) spektar njegovih potencijalnih odluka bio bi opisan tom raspodjelom. I ne pada u vodu taj vjerojatnosni model u slučaju samo jednog birača! Pa to je kao da kažeš da se ponašanje novčića ako ga bacaš samo jednom ne podvrgava vjerojatnosnom modelu bacanja novčića! Ili nisam shvatio o čemu govoriš.
Kauboj je napisao/la:
Dakle, jedan birač može odlučiti ako će biti odlučan i dati svoj kompletan i nedjeljivi glas jednoj od opcija na listiću, ili neodlučan. Kako njegova odluka u tim scenarijima utječe na (relativnog) pobjednika izbora, ceteris paribus? Ako ne izađem, postotak glasova koji je pobjednik dobio je veći. Ako izađem, ovisi ako sam glasao za ili protiv njih, naravno. Ali ovo prvo je bitno - ako "(ne)odlučnost" svih ostalih birača ostane ista, onda moja odluka da ne prijeđem iz skupa neodlučnih u skup odlučnih, ima samo jedan odraz u rezultatima - postotak pobjedniku raste.
I sad dolazi ono da nakon izbora ovi koji su bili neodlučni misle da oni nisu glasali za pobjednika - iz kojeg stava bi se dalo zaključiti da bi, u slučaju da su postali odlučni birači, glasali za neku od nepobjedničkih opcija. Jer ako bi ionako glasao za pobjednika, onda mu je svejedno, i ne buni se da "nije on glasao za njih". A posljedica odluke ovih prvih (jer i ne odlučiti jest odluka!), koji su ostali neodlučni a poslije izbora nezadovoljni, je bila samo jedna - pobjednik je dobio veći postotak glasova. d'Hondtova ili bilo koja druga metoda tu ne igra nikakvu ulogu.
Vidi cijeli citat
"Ako neodlučni birač ne izađe na izbore, postotak glasova koje je pobjednik dobio je veći." => tvoja tvrdnja, pogrešna!
Implikacija postaje istinita uz uvjet:
"Ako neodlučni birač ne izađe na izbore, pri čemu bi da glasuje svoj glas dao nekoj stranci koja nije ona pobjednička, tada je postotak glasova koje je pobjednik dobio veći".
Taj je uvjet ovdje iznimno važan, i upravo on djeluje kao korektor koji briše sve posljedice neodlučnih birača, jer se sam uvjet ravna prema opisanoj vjerojatnosnoj raspodjeli pa i zaključak postaje vjerojatnosno zavisan o njoj.
D'Hondtova metoda nakon svega još djeluje kao dodatni korektivni faktor koji filtrira eventualna odstupanja stvarnog vjerojatnosnog modela političkih afiniteta neodlučnih birača od pretpostavljenog idealnog vjerojatnosnog modela (odstupanja će se u praksi redovito pojaviti, kao što je dbald primijetio, samo je pitanje veličine) jer je potrebno bitnije odstupanje stvarnog modela ka uniformnoj razdiobi (u njoj svaki neodlučni birač s jednakom vjerojatnošću bira bilo koju stranku, svojevrsno oprečni model raspodjeli temeljenoj na odlučnim biračima) da bi se to osjetilo na mandatima.
[uredio Passenger - 10. studenog 2011. u 02:14]
Nogomet
Atalanta želi nastaviti s pobjedama u Ligi prvaka, Baski traže povratak u formu
Košarka
Novi double-double Zupca, ali i visok poraz Clippersa u Chicagu
Tenis
Sabalenka i Gauff rutinski do pobjeda, Svitolina nadigrala Poljakinju
Vodeni sportovi
Odluka pada večeras, Hrvatska mora pobijediti velikog rivala
dbald je napisao/la:
Kauboj je napisao/la:
Dakle, jedan birač može odlučiti ako će biti odlučan i dati svoj kompletan i nedjeljivi glas jednoj od opcija na listiću, ili neodlučan. Kako njegova odluka u tim scenarijima utječe na (relativnog) pobjednika izbora, ceteris paribus? Ako ne izađem, postotak glasova koji je pobjednik dobio je veći. Ako izađem, ovisi ako sam glasao za ili protiv njih, naravno. Ali ovo prvo je bitno - ako "(ne)odlučnost" svih ostalih birača ostane ista, onda moja odluka da ne prijeđem iz skupa neodlučnih u skup odlučnih, ima samo jedan odraz u rezultatima - postotak pobjedniku raste.
Vidi cijeli citat
Mislim da si ipak na početku tvrdio da "oni koji ne glasaju" zapravo daju glas pobjedniku. Dakle nije riječ samo o tvome nedjeljivom glasu već u o nedjeljivim glasovima svih onih koji ne glasaju.
Nadalje, postotak glasova koji je pobjednik dobio tvojim ne-glasanjem nije veći jer se to ne može utvrditi ako ne znamo što bi bilo kad bi glasao...
primjera radi...
a)
ne glasaš, pobjednik A dobiva 5 glasova od 10 birača.B -3 glasa, C - 2 glasa. Pobjednik je dakle osvojio 50% glasova.
b)
glasaš, imaš opcije:
b.1) dati glas A - rezultat; A osvaja 6 od 11 tj. 54% - više nego kad nisi glasao!!!
b.2) dati glas B,C ili prekrižiti - rezultat: A osvaja s 45%
Zbog toga je jedino bitno pitanje kvalitetne procjene glasovanja "neodlučnih" tj. može li se koristiti Passengerov pristup da je podjela odlučnih identična podjeli neodlučnih ili ima više u tome.
Vidi cijeli citat
Ja se ispričavam ako nisam dovoljno bio jasan na početku, ali "oni koji ne glasaju" svu svi jedinke. I samo kao jedinke mogu odlučiti hoće li ili neće glasati. I njihov izbor je neovisan, jer ne može nikako utjecati na izbor bilo koje druge jedinke da glasa ili ne glasa. Prema tome, projiciranje omjera R na bilo koju jedinku je, po meni, pogrešno. Odnosno, pogrešno je "one koji ne glasaju" smatrati grupnom imenicom. Riječe je o "cvjetovima", a ne o "cvijeću" - ako to ima smisla...
Drugo, i govorimo cijelo vrijeme o ovima iz b.2). Jer oni su ti koji misle da "nisu glasali za ove" ne glasanjem uopće. Ovi iz b.1) se ni ne bune...
Mislim, nije mi jasno što je uopće prijeporno u tome da, u sistemu gdje nema zahtjevanog minimalnog odaziva na izbore, namjerno ne glasati znači "ja se slažem da bude onako kako vi ostali odlučite?" Zar to nije očito?? Inače ili sam ja glup, ili 2+2 nije 4...
[uredio Kauboj - 10. studenog 2011. u 02:06]
I am going to space, and when I come back I have to pick up poodle crap.
Kauboj je napisao/la:
Mislim, nije mi jasno što je uopće prijeporno u tome da, u sistemu gdje nema zahtjevanog minimalnog odaziva na izbore, namjerno ne glasati znači "ja se slažem da bude onako kako vi ostali odlučite?" Zar to nije očito?? Inače ili sam ja glup, ili 2+2 nije 4...
Vidi cijeli citat
:)
Jesi li to promijenio polaznu tvrdnju ("Neizlaskom na izbore glasuješ za pobjednika" u "Neizlaskom na izbore prihvaćaš bilo koji ishod izbora") ili ti se samo omaklo?
Ako jesi, onda smo se našli. Nadam se na mojoj strani, ili barem bliže njoj.
Nitko ne dovodi u pitanje kako činom neglasovanja prihvaćaš apsolutno bilo koji ishod izbora jer na njega ni nemaš utjecaj ako ne glasuješ.
Ali to nikako ni pod kojim uvjetima ne znači da si podržao pobjednika, ili da je tvoje neglasovanje pomoglo pobjedniku da pobijedi.
Utjecati na ishod izbora možeš samo aktivnim sudjelovanjem u izbornom procesu – glasovanjem.
Neglasovanjem nikako ne utječeš na ishod izbora.
Laku noć svima.
[uredio Passenger - 10. studenog 2011. u 02:12]
- Najnovije
- Najčitanije
Odluka pada večeras, Hrvatska mora pobijediti velikog rivala
35 min•Vodeni sportovi
Sučić: 'Lijep pogodak, ali malo je značio u ovom slučaju'
1 sat•Nogomet
Atalanta želi nastaviti s pobjedama u Ligi prvaka, Baski traže povratak u formu
1 sat•Nogomet
Dončić i Nurkić upisali triple-doublove, Rocketsi preokrenuli Spurse
2 sata•Košarka
Ružić poražena i u parovima, Kineskinje do pobjede u dva seta
2 sata•Tenis
Alcaraz u tri seta do trećeg kola, preokret Medvjedeva
2 sata•Tenis
Novi double-double Zupca, ali i visok poraz Clippersa u Chicagu
3 sata•Košarka
Aktualni prvak bez Fruka i s Frukom kreće u nastavak sezone gdje je fokus na Europi
23 sata•Nogomet
Hrvatska saznala protivnike u drugom krugu, Farski Otoci ipak nisu uspjeli
10 sati•Rukomet
Vodeće momčadi Serie A i Premier lige odmjerit će snage na San Siru
23 sata•Nogomet
Jakirovićev Hull uvjerljivo slavio kod konkurenta na ljestvici
4 sata•Nogomet
Hrvatska futsalska reprezentacija protiv najjačeg protivnika u skupini otvara EURO
3 sata•Nogomet
Odluka pada večeras, Hrvatska mora pobijediti velikog rivala
35 min•Vodeni sportovi
Izbacio je Prižmića u kvalifikacijama, a sada iznenadio 20. nositelja
3 dana•Tenis
Situacija u skupini A se zakomplicirala, Njemačka mora pobijediti Španjolsku ako želi prolaz
1 dan•Rukomet