1. Da, svaka kriza banke-majke se može, ali i ne mora osjetiti u Hrvatskoj. Kako je ipak riječ o zasebnim bankama, ipak je taj utjecaj manji nego da su ista institucija. Od mnogo načina kako se to može odraziti na banku trenutno je najbitnija činjenica da Unicredit, ali i druge banke vlasnice u Hrvatskoj, moraju povećati adekvatnost kapitala na nivou cijele Grupe zbog zahtjeva Europske banke.
Laički, nužna je ili dodatna kapitalizacija (nova investicija vlasnika u banku) ili smanjenje bilance (manje kredita, ali i manje potrebe za štednim depozitima) da bi postojeći kapital postao adekvatan. Ako nema dovoljno privatnog kapitala, ući će države u vlasništvo, ali to vrlo vjerovatno trenutni vlasnici ne bi htjeli pa će morati sastrugati neku lovu ili će rezati poslovanje da smanje bilancu - moguća otpuštanja!
Na građane se to može odraziti kroz smanjen pristup kreditiranju i demotiviranje štednje (manje kamatne stope).

2. Vrlo vjerovatno jest. Naime, osim ako se ne desi "bank run" što nijedna banka ne može preživjeti, naše banke imaju dovoljno rezervi kod HNBa koje bi morale dostajati u slučaju krize likvidnosti. Također, depoziti do 400.000 kn su osigurani po Zakonu, prouči:
DAB. Naravno, kad će ti država to moći vratiti je drugi par čarapa, ali eto, bar nije nestalo.

3. male privatne banke (hrv.kapital) mame visokim kamatama, ali su kronično u problemu kapitalizacije i moje je mišljenje da će se kad-tad spojiti u veće. To je pitanje slaganja bankarskih ega. Veće - strane banke su sve više-manje u istoj situaciji, mada se talijanske i francuske doživljavaju rizičnijima zbog veće izloženosti kriznim državama. Ali sve su to toliko velike banke čiju propast države izgleda neće tolerirati već će ih spašavati i sanirati. Zato malu prednost u sigurnosti dajem većim i stranim, zato naše daju veće kamate jer su rizičnije.

ovo je ukratko!

dbald vidim da se razumiš u bankarsku tematiku pa bih imao jedno pitanje za tebe ukoliko imaš volje za odgovorit. Osnivanje ovih fondova za spas Grčke i stabilnost eurozone je pretpostavljam dobrim dijelom financirano iz zaliha velikih europskih banka koje su vlasnice naših banaka. Ako je to tako onda su banke-majke vjerojatno jako ispraznile svoje zalihe. Pošto u našim bankama već godinama raste štednja građana i može se reć da su "pune" novaca kolika je po tebi vjerojatnost da će banke-majke dobar dio te zalihe povući sa našeg tržišta u cilju popunjavanja svojih rupa? Uslijed toga, koliko je vjerojatno da će to imati snažan utjecaj na razinu kamatne stope na našem tržištu (povećanje na štednju, smanivanje na kredite)?

Samo za Gazdu, ljubitelja lastavica:

,sjajno bre...pa di si ovo iskopa???

ps-zahvaljivam TeBaldu!

imao je rakar dobru kolmnu u zadnjem obzoru.

a da idemo još dalje u krajnost, zapadna civilizacija može opstat onoliko koliko su financijaši maštoviti...paradoskalno je što se zbog maštovitosti i došlo di jesmo.

Khade (ko ti ime dade?),vrlo su mi intrigantne ove teme...zadnjih tjedana gutam svo štivo na temu bankarskog zla,a razmišljam i do čega sve to može dovesti.Projurio sam kroz 'Carstvo opsjena' Chrisa Hedgesa i svima tu knjigu preporučam za razumijevanje korijena ove nemani i tumora koji nagriza suvremno društvo,...koji dakako kreću iz američkog bankarskog sustava dok ista pravila naravno vrijede i globalno.
 
Pohlepa,pohlepa,pohlepa.
Bude li sve ok,eto mene na Wall Streetu za 10 dana pa ćete imati javljanja uživo!

Silno me zanima kako Amerika izgleda jeseni 2011. te vide li se te promjene nagore stvarno na svakom koraku,kako navode mediji.

Pohlepa je jedina prava riječ.