Ekonomija, gospodarstvo i statistika

123
...
505152
muggsy1
muggsy1
Potencijal za velika djela
Pristupio: 14.05.2019.
Poruka: 1.414
25. srpnja 2024. u 05:53

basketas je napisao/la:

ian wright je napisao/la:

iako sam za sebe nisam baš načisto zašto bi se uopće uvodio takav porez. Naplati se državo kod kupoprodaje nekretnina i gotovo. Tu digni porez, pa ćeš tu uhvatit one s hrpom nekretnina, a "sirotani" s nekim običnim normalnim nasljedstvom neće platit ništa

Vidi cijeli citat

Zato jer se s drzavog nivoa zeli obeshrabrit ulaganje u nekretnine.

Vidi cijeli citat

Mislim da je to potpuno krivo.

Rekao bih da je puno vise poanta da se investicijska aktivnost prepozna i oporezuje kao bilo koja druga aktivnost - bilo putem rente, aparmanskog iznajmljivanja, komercijalne zemlje, il iskljucivo "land bankinga" - kupovina nekretnine s ocekivanjem da ce cijena za 5-10-20 godina biti visestruko visa. 

Sa samim tim - ako kupujes ili nasljedjujes nekretnine za investicijsku aktivnost i generiranje prihoda, onda te i treba tretirati kao investitora, i proporcionalno i progresivno oporezivati. Velika je razlika ako ja rentam jedan stan od 30m2 u prigorju, ili ako imam 50 apartmana u Makarskoj.

Ovo je sasvim standardna praksa u vecini razvijenih zemalja koje imaju razvijeno i regulirano trziste. U teoriji, ovo bi trebalo transferirati vise poreza od onih koji imaju ionako previse i izbjegavali ga placati do sada - od onih kojima je glavni dohodak placa od rada, dakle u buducnosti bi mogao olaksati namete na placu.

Takodjer, u teoriji je ideja da mobiliziras nekoristene nekretnine i stavis ih na trziste, sto bi markoekonomski dovelo do nesto vise ponude - i kratko/srednjo rocne stagnacije ili blagog pada cijena.

U Hrvatskoj je oduvijek bio problem sto nedostje znanja na temu, plus se ovo pitanje promatra emocionalno iz povijesnih razloga, spominju se babe kojima je zimmer frei jedino cim mogu kupit kruh, i na kraju vrlo sebicno nitko ne zeli placati nista drzavi ako su toliko sretni pa da recimo i nasljede nekretninu ali je ne zele prodati jer je didovina, pa bolje nek stoji prazna, ali sta meni drzava ima naplacivat porez na to.... 

[uredio muggsy1 - 25. srpnja 2024. u 05:53]
basketas
basketas
Moderator
Pristupio: 28.08.2011.
Poruka: 22.513
07. kolovoza 2024. u 09:34

Ante je napisao/la:

Crven-bijeli-plavi sve se više krije

Muškarci nikad neće razumjeti žene, žene nikad neće razumjeti pravilo zaleđa (sve ga manje, doduše, uslijed svih ovih silnih naputaka i tumačenja, razumiju i muškarci), a ja osobno nikad neću razumjeti logiku nekih ljudi. Znamo svi kako izgledaju ulice američkih gradova kad se slavi Dan neovisnosti i kako Francuska diše kad se obilježava njihov nacionalni praznik, Dan pada Bastilje. Zastave vijore s prozora i balkona, ponos i nacionalni zanos mogu se nožem rezati. Barem taj jedan dan svi su ujedinjeni, a problemi se ostavljaju po strani. Za njih uvijek ima vremena, njima se može baviti 'običnim' danima.

Nažalost, takve prizore rijetko ćemo vidjeti u Hrvatskoj. Ne može se, naravno, generalizirati, puno je onih koji su istaknuli nacionalna obilježja za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, no sveukupno gledajući, sve je to nekako stidljivo, usiljeno i suzdržano. Jednostavno, nije to - to. I onda tako malo slušaš komentare i 'logiku' onih koji baš iz inata neće istaknuti zastavu, pa ti na pamet neminovno dođe onaj poznati stih, one tri riječi koje nas tako dobro kao narod opisuju. U kojima je na neki način sažeta cijela naša povijest. E, moj narode…

Kažu takvi 'logičari' kako neće izvjesiti zastavu zbog toga što je država opljačkana i osiromašena. Zbog toga što su na vlasti nesposobni lopovi. Neće, nastavljaju dalje, izvjesiti zastavu zbog tisuća i tisuća mladih koji su iselili iz zemlje. Zbog nezaposlenosti, korupcije, lošeg pravosuđa… Ukratko, zbog svih onih stvari koje se i inače papagajski ponavljaju kad se govori o problemima i lošoj strani hrvatske svakodnevice.

Da Hrvatska ima problema na svim razinama, to je svima jasno, to nitko ne može osporiti. Da ima puno prostora za napredak, i  to je činjenica. E sad, je li baš toliko loše kao što se često potencira? Ja mislim da nije, no to je samo moje mišljenje (znamo svi onu poslovicu o mišljenju) koje nije bitno za ovu priču. Recimo čak i da je stanje u Hrvatskoj zaista toliko loše kao što neki naglašavaju. Hoće li se ono promijeniti nabolje zašto što nismo izvjesili zastavu, jučer za 'Oluju', a sutra za neki drugi veliki državni praznik ili blagdan? Ja mislim da neće. Štoviše, može biti samo lošije, jer ovakvim stavom dodatno rastačemo nacionalni zanos i optimizam, a potenciramo apatiju. A ona, barem koliko ja znam, nikad nije bila zamašnjak promjena nabolje.

Zar u SAD-u  i Francuskoj nema problema, cvjetaju li tamo samo ruže? Naravno da nije tako, obje države suočavaju se s mnogim problemima, a i kao nacije imaju dosta epizoda iz prošlosti zbog kojih bi se proslave njihovih velikih pobjeda mogle dovesti u pitanje. No, oni ne daju na sebe, a posebno ne daju dirati u svoje svetinje. Zašto onda mi, koji možda nismo savršeni, ali imamo puno manje putra na glavi od njih, imamo takav stav? Kao da ne možemo punim plućima slaviti svoje pobjede, kao da se stidimo svoje prošlosti, bliže i dalje. Toliko, da se nekad  gotovo čak i ispričavamo zbog situacija u kojima se ispričavati treba nama.

Fascinantni smo ponekad mi Hrvati. Nekad, u puno težim vremenima od ovih današnjih, s ponosom smo isticali svoj identitet i vrijednosti. nekad čak i iz inata. Danas, pak, neki od nas baš iz inata neće izvjesiti zastavu za veliki državni praznik. Baš fascinantno. Hoćemo li otići korak dalje i, recimo, savjetovati sportašima da okrenu leđa zastavi na svojim natjecanjima? Da, recimo, odbiju pjevati himnu? Ili da kleknu dok se ista intonira? To će sigurno vratiti naše iseljene mlade, a političari će preko noći postati sposobni i pošteni.

Meni je jasno da u svakoj državi, pa tako i našoj, postoje oni koji ne gaje pretjerane osjećaje prema njoj, i potpuno ja razumljivo što takvi ljudi nemaju potrebu izvjesiti zastavu. Isto tako, jasno mi je da u svakoj državi postoje i oni kojima je ona odbojna (s njima pogotovo imamo iskustva) i koji, ne da nemaju potrebu izvjesiti njezinu zastavu, nego bi vrlo rado istaknuli  neku svoju. Kažem, takve ljude shvaćam i njihovi razlozi su mi jasni., oni samo koriste pravo koje im je ova država omogućila.

Međutim, nikad neću shvatiti ljude koji, kako oni kažu, iskreno vole Hrvatsku i ponose se njome, ali zbog nezadovoljstva stanjem u kojem ona je, ne žele izvjesiti  zastavu kad se obilježava veliki državni praznik ili blagdan. Mislim kako ću prije shvatiti što je kažnjiva ruka u šesnaestercu, a što nije, nego takve ljude. Koja je to logika, što se time želi postići, to će mi ostati vječna enigma. Smatram kako se iza takvog bunta kriju malo veći problemi i kako bi se takvi ljudi trebali malo preispitati. I ako je stanje u Hrvatskoj baš toliko loše kao što tvrde, za početak vidjeti čime oni konkretno mogu doprinijeti da se ono popravi, jer 'bojkotiranje' zastava za 'Oluju' i druge velike dane sigurno nije rješenje.

Ovo je samo moje mišljenje, možda sam u krivu, ali rekao bih da dio tih ljudi koji kao silno vole Hrvatsku, ali zbog razočaranja ne mogu izvjesiti zastavu, ipak nije (do kraja) iskren. Mislim da njihovi osjećaji prema ovoj državi nisu baš toliko jaki, i da su im svi ti problemi koje spominju samo dobra izlika za ne učiniti ono što i inače nemaju potrebu i želju učiniti. I prilika da patetičnim komentarima malo dignu rejting. Politički, društveni ili neki treći. No, kao što sam već rekao, to je samo moje mišljenje.

Vidi cijeli citat


@ante

 

Odgovorit ću vamo i nadovezat se. Jučer sam pročitao nešto na jednom drugom forumu, neću ga reklamirat, ali se upotpunosti slažem. Odnosi se na ove članke (koje isto valja procitat):

 

https://arhivanalitika.hr/blog/industrija-u-hrvatskoj-nismo-europska-crna-ovca-naprotiv-i/

 

https://arhivanalitika.hr/blog/industrija-u-hrvatskoj-nismo-europska-crna-ovca-naprotiv-ii/

 

https://arhivanalitika.hr/blog/industrija-u-hrvatskoj-nismo-europska-crna-ovca-naprotiv-iii/

 

 

Komentar je glasio, citirat ću ga jer nemam nešto pametnije za dodat, a odnosi se na boldano u tekstu:

 

"Postoje dojmovi i činjenice. Dojmovi su da smo prčija od države i da se ne smijemo tješiti, da smo u svemu najgori i da će biti sve gore. A činjenice su ovdje navedene, pa kome krivo kome drago...."

[uredio basketas - 07. kolovoza 2024. u 09:35]
Kad pitaju sto je srcu milo...sviraj ono ja te volim Slavonijo...
Bogomdani
Bogomdani
Dokazano ovisan
Pristupio: 30.07.2007.
Poruka: 11.692
29. rujna 2024. u 10:09
Samo vjera, nada i ljubav, a najveća od njih je ljubav. Merčep, Praljak, Prlić, Petković, Ćorić, Pušić, Stojić - velikani hrvatskog naroda
Stefan84
Stefan84
Dokazano ovisan
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 10.548
06. listopada 2024. u 21:43

 

Kad je riječ o prosječnim maržama trgovaca na malo, Agencija za tržišno natjecanje navodi da su prošle godine na meso iznosile 23,7 posto, na perad i jaja 24,1 posto, na pekarske proizvode 37,2 posto, na mlijeko i mliječne proizvode 21,4 posto te na voće 21,4 posto i povrća, a čak 31,7 posto za slatkiše Na ljestvici top 10 najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj nema promjena, ali ima promjena po regijama. Prema analizi Agencije za tržišno natjecanje, prvih 10 trgovaca u Republici Hrvatskoj u prošloj godini bili su Konzum Plus, Lidl, Plodine, Spar, Kaufland, Studenac, Tomi, KTC, Trgovina Krk i 1 NTL, javlja Danica.hr .

 

U prvih deset najkupovanijih namirnica u 2023. nema promjena. Prvih deset trgovaca zabilježilo je ukupni prihod od 6,7 milijardi eura, što je 16,5 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Najveći rast tržišnog udjela bilježe Studenac i Spar te Konzum. Hrvatska je prošle godine imala 5140 prodajnih mjesta, dok je prethodne 2022. godine bilo 4996 prodajnih mjesta. Promatrajući sve prodajne formate, u 2023. godini na raspolaganju su bila 144 prodajna mjesta više u odnosu na prethodnu godinu. Kad je riječ o prosječnim maržama trgovaca na malo, Agencija navodi da su prošle godine za meso iznosile 23,7 posto, za perad i jaja 24,1 posto, za pekarske proizvode 37,2 posto, za mlijeko i mliječne proizvode 21,4 posto te za voće 21,4 posto povrće, a na slatkiše čak 31,7 posto. Prosječna marža osnovnih prehrambenih proizvoda (brašno, šećer, riža, tjestenina, jestiva ulja i dr.) lani je iznosila 24 posto. U odnosu na prethodnu godinu blagi pad marže zabilježen je u četiri kategorije (meso i mesne prerađevine, meso i jaja peradi, mlijeko i mliječni proizvodi, osnovni prehrambeni proizvodi). U ostale četiri kategorije zabilježen je blagi rast prosječne trgovačke marže (voće i povrće, slastice, bezalkoholna pića i voda te pekarski proizvodi). No, treba naglasiti da su određeni prehrambeni proizvodi obuhvaćeni odlukom Vlade o ograničavanju cijena.

 

123
...
505152