već smo ih počeli šamarati,možda sve naše Vlade jednom spoznaju kolika je hrvatska pamet,mladih ljudi...
Piše: Iz Bruxellesa Tomislav Krasnec/VLM
Hrvati koji su prošli prvi krug testiranja na natječaju za posao administratora u institucijama Europske unije uspjeli su srušiti potpuno nekompetentno napisan test hrvatskog jezika koji ih je dočekao na prvoj stepenici u drugom krugu testiranja. Iako ne smiju javno otkrivati detalje testiranja, pa stoga ni ne žele komunicirati s novinarima, rasprava koju su vodili na mrežnoj stranici www.forum.hr dočarava pravu malu revoluciju koja se dogodila.
Ugodno iznenađeni
U mjesec dana – od 15. ožujka, kad su pisali test hrvatskog jezika, do 15. travnja, kad ih je Bruxelles obavijestio da su njihovi argumenti uvaženi a test poništen – Hrvati su pokazali da zaslužuju raditi u EU institucijama. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što su pametniji od onih koji ondje već rade, odnosno onih koji su test hrvatskog jezika sročili nestručno, netočno, nepismeno i nelogično. Hrvatski kandidati koji žele posao u EU institucijama pokazali su i da se znaju izboriti za svoj pravičan argument. Tko zna, da su ti isti ljudi pregovarali o članstvu Hrvatske u EU, možda danas ne bismo morali uklanjati natpise “prošek” i “teran” s boca tradicionalnih hrvatskih vina.
Natječaj za administratore u razini AD5 (sistematizacija radnih mjesta u institucijama EU koristi oznake od AD1 do AD16, a veći broj označava bolju poziciju i veću plaću) bio je najmasovniji od svih dosad raspisanih natječaja za Hrvate koji žele raditi u EU institucijama. Na taj je natječaj stiglo 4028 prijava, a prvi krug testiranja prošao je točno 341 kandidat. Na početku drugog kruga testiranja dočekao ih je test hrvatskog jezika. Bio je eliminacijski: tko ne prođe, otpada. A za prolazak je bilo potrebno točno odgovoriti na barem 8 od 10 pitanja. Na jednom drugom natječaju, onom za prevoditelje, za prolaz na istom takvom testu bilo je potrebno točno odgovoriti na 5 od 10 pitanja. Dakle, od stručnjaka koji će se baviti neprevoditeljskim poslovima tražilo se da bolje poznaju hrvatski jezik od prevoditelja. Ali, to je bila samo jedna od nelogičnosti. Ostalih nelogičnosti je bilo napretek i skrivale su se u samom tekstu koji je bio ponuđen kandidatima i u pitanjima s ponuđenim odgovorima među kojima je trebalo odabrati samo jedan točan. U puno slučajeva, naime, od četiri ponuđena odgovora više njih je bilo točno. Test je, ukratko, bio vrlo konfuzan. Kad su se vratili s testiranja, mnogi kandidati počeli su se žaliti na forumu. “Barem četiri pitanja su imala više točnih odgovora. Nije bilo lako odlučiti koji je točniji. Prilično sam siguran da ne idem u Bruxelles”, napisao je jedan kandidat. “Prevareni smo!”, zaključio je drugi.
"Najviše sam razočarana činjenicom da bi mi jedna takva glupost, šarlatanski složen test znanja hrvatskog jezika, mogla ugroziti daljnje sudjelovanje u natječaju. Posebno mi je muka što sam toliko truda uložila do sada u cijeli proces”, napisala je jedna kandidatkinja.
U roku od dan-dva, Hrvati koji su se osjećali prevarenima od strane EPSO-a (Ureda za odabir osoblja EU) krenuli su u organizirano pisanje žalbe. “Ništa se neće promijeniti ako netko ne prigovori”, napisao je netko. Bilo je, međutim, i onih koji nisu vjerovali da se žalbom išta može promijeniti. “Hrvatska će ući u Schengen i uvesti euro dok nam EPSO uspije razriješiti ovu zavrzlamicu”. No, mnogi su se odlučili žaliti. I 15. travnja iz EPSO-a im je svima stigla e-mail poruka koja ih obaviještava da je njihova žalba usvojena. “Ajde, konačno da smo i ovo doživjeli. Moram priznati da sam ugodno iznenađen”, priznaje jedan kandidat. Jedan drugi šaljivo uživa u trijumfu: “Izgleda da su Hrvati najefikasniji rušitelji EPSO-ovih testova…”
Spor s Grkom
Je li to točno? Jesu li Hrvati zaista najučinkovitiji rušitelji testova za posao u institucijama EU? Ne, čini se da je najučinkovitiji ipak bio jedan Grk, ali, opet, čini se da ranije nije bilo ovakvih presedana u kojima su kandidati argumentiranim žalbama uspjeli poništiti test. Ime spomenutog Grka je Dimitros Pachtitis i značajan je stoga što je tužio EPSO europskom sudu i dobio spor zbog EPSO-ovih pogrešaka u natječaju iz 2010. na kojem je sudjelovao.
– Svaki pojedinac ima pravo zbog nepravilnosti u natječaju otići na sud. Slučaj Pachtitis bio je određena škola za EPSO. Kad su dobili neobično puno žalbi od Hrvata koji su sudjelovali na spornom testu hrvatskog jezika, u EPSO-u su vjerojatno rekli: ok, ako se Hrvati toliko žale, bolje da sad poništimo taj test nego da čitav natječaj poslije bude srušen na sudu. To je moja pretpostavka. Vjerojatno su oprezniji nakon slučaja Pachtitis – kaže Andras Baneth, Mađar koji je nekad radio u Europskoj komisiji, a sada je konzultant i autor udžbenika pomoću kojih su se mnogi Hrvati pripremali za testiranje u EPSO-u.