edit evo ti drugi dio online link

https://www.filmovix.net/videos/the-lord-of-the-rings-the-two-towers-gospodar-prstenova-2-dve-kule-2002/

to je to, zahvaljujen umnoge 😀 pogleda već jesan ali nikad ne dosadi

Evo malo kratko o hrvatskoj kinematografiji, danas ponovno bio na hrt2 film, Tko pjeva zlo ne misli i po tko zna koji put me oduševio. Ne znaš jel je bolja radnja filma, fantastična gluma, pjesme i popevke ili pak taj romantični i nostalgični dio nekadašnjeg Zagreba i naše hrvatske regionalne prilike toga doba.

Ako bi već nešto morao izdvojiti, onda bi sigurno rekao gluma. Četvorka koja je iznjela film je zaista za skinuti kapu i naklon do poda.Toliko jednostavno, a opet toliko kvalitetno da te nasmiju i da se zabaviš gledajući ih. 

Ako bih uzeo 10-ak naših najkultnijih uopće likova iz svih serija i filmova, za Franju i Fulira bih sigurno našao mjesto...

Once upon a time in Hollywood

Daleko najbolji opis za ovaj film koji sam čuo je kako je ovo ljubavno pismo Hollywoodu i filmu. I u potpunosti bi se složio s tim. Međutim to pismo je izuzetno intimno i subjektivno pa onda moram gledati i u tome kontekstu. 

Tarantino je jedan od rijetkih redatelja koji može snimati filmove kako god on to želi i na koji god način je to zamislio. Ovaj film nije iznimka. Odudara od većina filmova koje izlaze u današnjem vremenu. Ostaje vjeran sebi i svojem potpisu kojeg koristi kroz cijelu svoju filmografiju. Što god mislili o njemu, ja ga apsolutno cijenim zbog toga. Pazi na detalje, dosljedan je, a iako je odao počast brojnim filmskim poveznicama s Hollywoodom, opet je uspio da film izgleda svježe i originalno. To je pravi dar i talent.

Meni je jasno kako se određenoj populaciji ovaj film neće skroz svidjeti. Traje duže od nekog očekivanog prosjeka, ima dosta dužih kadrova, ima dijelova gdje se "ne događa ništa", scena koje su sami sebi svrha, besmislenih i trivijalnih dijaloga (pa je li upravo ovo jedan od njegovih zaštitnih znakova?!). Međutim poanta je da se Tarantino uspio izvući sa svim ovima "manama" odnosno odudaranjima od očekivanja koje ima prosječni gledatelj kada želi pogledati neki film.

Meni osobno ovo nije najbolji Tarantinov film, ne znam je li mi i u top 5 njegovih filmova (to doduše govori i o njegovoj karijeri), ali ne mogu ne cijeniti kad bilo tko snimi u današnje vrijeme jedan ovakav film, pazeći na svaki detalj i kadar. Film vizualno izgleda kao da je sniman 1960-tih na izvornim lokacijama koliko vjerno izgleda. Najbolji dio filma mi je glavni duo Di Caprio i Pitt, kako je prikazano njihovo prijateljstvo i povezanost kroz filmski svijet. Malo me je film "izgubio" negdje u sredini jer nisam vidio smisao u radnji i nekim scenama, osobno su mi se učinile nepotrebne. Sami kraj, krešendo filma je napravljen u tipičnom Tarantinovom stilu i definitivno završava u zadovoljavajućem tonu. Baš kao što i svaka bajka završi, za razliku od stvarnog života.

Napisao sam već par puta da mi je to njegov najbolji film...iz svake scene izvire 30 godina iskustva, ali i one istinske ljubavi prema filmu.

Nekome predugo traje, meni prekratko, soundtrack, pa još one starinske reklame koje čuješ u pozadini na radiju...full paket.

***

Što se tiče posljednjeg filma kojeg sam gledao

Welcome to the Dollhouse.

Solondz je majstor neugodnih filmova😁.

Vrhunski

8/10

Kako ide vrijeme tako mi je Once upon a time in Hollywood sve bolji i bolji. Pršti od one izvorne, prave ljubavi koju Tarantino ima ne samo prema onim starijim vremenima, kad je "sve bilo bolje", već i prema filmu kao mediju. Uživanje od prve do zadnje sekunde.

Ja uvik nekako odgađan taj film za gledat netflixu, oću, neću, oću, neću. I tako već misecima. Moga bi ga sutra pogledat