Gospodarstvo Hrvatske za neznalice
Cho30 je napisao/la:
Kreditiranje građana kao i manji krediti za tvrtke ne smiju biti špekulativnog karaktera. Većina kredita treba biti u kunama, a valutna klauzula u eurima samo za veće kredite pravnim osobama. Problem je što to nije bilo zakonski dobro regulirano i bilo je siva zona a u takvim situacijama ko jači taj tlači. zanimljivo je da banke su ponudile samo kredite u CHF koji je rastao, a ne u USD, JPY, GBP koji su padali što znači da su znali nešto što klijenti nisu i to je klasična prijevara. Problem je i promjenjiva kamatna stopa jer je protuzakonito mijenjati ugovor jednostrano. problem je bilo u pogodovanje HNB-a i Vlade bankarskom lobiju i šutnja na ovaj problem. Banke će ubrzo povući kapital iz Hrvatske nakon što su obrale vrhnje nemaju više poslovni interes poslovati ovdje zbog krize i nedolstatka interesa za njihovim uslugama a pogotovo ove presude ako postane pravomoćna morale isplatiti milijarde kuna. Treba donijeti zakon da banke moraju zadržati većinu dobiti za ovakve situacije, a ne da izvuku svu dobit, a u ovakvim slučajevima ceh plaćaju građani i gospodarstvo.Vidi cijeli citat
Je, al da bi sve to funkcioniralo ti trebaš imati depozite u kunama. I krediti u kunama su špekulativnog karaktera zbog opasnosti od inflacije.
Da su banke znale da će tečaj rasti ne bi se zaj... sa kreditima nego bi kupile futurese, forwardse i ostalim derivatima stukla lovu. A svi zaboravljaju da promjena tečaja utječe i na pasivu (depoziti), ne samo na aktivu.
Kamatna stopa - tu se djelomično slažem - treba se utvrditi da se kamatna stopa mjenja na osnovu inflacije, ZIBOR-a, EURIBOR-a ili nečeg sličnog, nije ok da se može kamatna stopa mjenjati iz vedra neba. Ali povratak na fiksnu kamatnu stopu je samodestruktivo zbog ročne transformacije (depoziti kratkoročni, krediti dugoročni).
Banke kod nas drže dosta u rezervama - imamo stopu adekvatnosti kapitala oko 21% na razini bankarskog sektora što je među najvišim stopama (ako ne i najviša) u EU. (Prema Basel III zahtjevano je 12%).
A to da će se banke povući iz Hrvatske jer ne postoji interes za njihovim uslugama je jednostavno glupo za izjaviti...
"A winner is someone who recognizes his God-given talents, works his tail off to develop them into skills, and uses these skills to accomplish his goals." - Larry Bird
Cho30 je napisao/la:
džon vejn je napisao/la:
cho, kako je argentina rijesila gospodarsko sranje u kojem se nasla?Vidi cijeli citat
Bolji je primjer islanda koji je pustio banke da propadnu, ukinuo valutnu klauzulu, otpisao dio duga građanima, devalvirao vlastitu valutu i povećao izvoz. Argentina je isto prestala vraćati dugove mmf-u, devalvirala vlastitu valutu, a novac je namaknula uzimanjem štednje od građana na rok od 10 godina po kamati od 3-4% (nedavno vratili zadnju ratu duga). Šema sa zaduživanjem država je jednostavna. Plaćeni analitičari procjene da će rast bdp-a u nardenih xxx godina biti veći nego što je realno i onda korumpirani političari u skaldu s tome uizmu kredite (novac koji zapravo ne postoji) koje naravno ne mogu vratiti i onda države prodaju prirodna bogatstva i javnu infrastrukturu kreditorima što im je i bio cilj kada su posudili fiktivan novac. danas se vodi borba samo za poljoprivredno zemljište, pitku vodu, energente i rude a novac je tu nebitan. Primjer SR Hrvatske koja je 1990 imala državnu imovinu bez šuma i voda oko 160 milijardi dolara, vanjski dug oko 5 milijardi. danas je taj omjer skoro 1:1. Zakon fizike kaže da materija ne može nestati nego samo mijenja oblik (vlasnika) i sve što netko dobije to drugi mora izgubiti jer količina resursa je uvijek ista i samo je pitanje raspodjele.
Vidi cijeli citat
Najlakše je otpisati sve dugove i bok, neš ti mudrosti. A Island ti nije otpisao dug, upravo se uz pomoć MMF-a zadužio - istraži malo. Argentina ti je opet u banani, a uz to imaju dosta sreće jer su cijene soje i poljoprivrednih sirovina koje izvoze na rekordnim razinama, bez toga bi im bilo duplo gore.
Vanjski dug ti nije toliko bitan koliko javni, pošto vanjski dug se sastoji i od duga građana, poduzeća, banaka (velik udio u vanjskom dugu imaju banke)... Ali ne bi rekao da je to toliko namjerno koliko se radi o tome da su političari nesposobni i nisu stručni u svome poslu kada dođu na vlast.. a analitičari, sve procjene duže od 2-3 godine su vrlo nepouzdane, pogotovo jer svi ovise o svima.. Možeš ti prognozirat rast Hrvatskoj, al dogodi se kriza npr. u Aziji i sve ti prognoze u vodu padaju..
"A winner is someone who recognizes his God-given talents, works his tail off to develop them into skills, and uses these skills to accomplish his goals." - Larry Bird
markoli je napisao/la:
Cho30 je napisao/la:
Kreditiranje građana kao i manji krediti za tvrtke ne smiju biti špekulativnog karaktera. Većina kredita treba biti u kunama, a valutna klauzula u eurima samo za veće kredite pravnim osobama. Problem je što to nije bilo zakonski dobro regulirano i bilo je siva zona a u takvim situacijama ko jači taj tlači. zanimljivo je da banke su ponudile samo kredite u CHF koji je rastao, a ne u USD, JPY, GBP koji su padali što znači da su znali nešto što klijenti nisu i to je klasična prijevara. Problem je i promjenjiva kamatna stopa jer je protuzakonito mijenjati ugovor jednostrano. problem je bilo u pogodovanje HNB-a i Vlade bankarskom lobiju i šutnja na ovaj problem. Banke će ubrzo povući kapital iz Hrvatske nakon što su obrale vrhnje nemaju više poslovni interes poslovati ovdje zbog krize i nedolstatka interesa za njihovim uslugama a pogotovo ove presude ako postane pravomoćna morale isplatiti milijarde kuna. Treba donijeti zakon da banke moraju zadržati većinu dobiti za ovakve situacije, a ne da izvuku svu dobit, a u ovakvim slučajevima ceh plaćaju građani i gospodarstvo.Vidi cijeli citat
Je, al da bi sve to funkcioniralo ti trebaš imati depozite u kunama. I krediti u kunama su špekulativnog karaktera zbog opasnosti od inflacije.
Da su banke znale da će tečaj rasti ne bi se zaj... sa kreditima nego bi kupile futurese, forwardse i ostalim derivatima stukla lovu. A svi zaboravljaju da promjena tečaja utječe i na pasivu (depoziti), ne samo na aktivu.
Kamatna stopa - tu se djelomično slažem - treba se utvrditi da se kamatna stopa mjenja na osnovu inflacije, ZIBOR-a, EURIBOR-a ili nečeg sličnog, nije ok da se može kamatna stopa mjenjati iz vedra neba. Ali povratak na fiksnu kamatnu stopu je samodestruktivo zbog ročne transformacije (depoziti kratkoročni, krediti dugoročni).
Banke kod nas drže dosta u rezervama - imamo stopu adekvatnosti kapitala oko 21% na razini bankarskog sektora što je među najvišim stopama (ako ne i najviša) u EU. (Prema Basel III zahtjevano je 12%).
A to da će se banke povući iz Hrvatske jer ne postoji interes za njihovim uslugama je jednostavno glupo za izjaviti...
Vidi cijeli citat
Ako bi se ukinula ili djelomično ukinula valutna klauzula naravno da bi svi depoziti se pretvorili u kunske. Što se tiče povlačenja kapitala naravno da se neće skroz povući ali će povući dio kapitala jer kreditna aktivnost će sve više padati zbog gospodarskog pada, a tu je i sve više loših kredita tako da su i uvjeti za one koji se žele zadužiti puno stroži nego prije.
markoli je napisao/la:
Cho30 je napisao/la:
džon vejn je napisao/la:
cho, kako je argentina rijesila gospodarsko sranje u kojem se nasla?Vidi cijeli citat
Bolji je primjer islanda koji je pustio banke da propadnu, ukinuo valutnu klauzulu, otpisao dio duga građanima, devalvirao vlastitu valutu i povećao izvoz. Argentina je isto prestala vraćati dugove mmf-u, devalvirala vlastitu valutu, a novac je namaknula uzimanjem štednje od građana na rok od 10 godina po kamati od 3-4% (nedavno vratili zadnju ratu duga). Šema sa zaduživanjem država je jednostavna. Plaćeni analitičari procjene da će rast bdp-a u nardenih xxx godina biti veći nego što je realno i onda korumpirani političari u skaldu s tome uizmu kredite (novac koji zapravo ne postoji) koje naravno ne mogu vratiti i onda države prodaju prirodna bogatstva i javnu infrastrukturu kreditorima što im je i bio cilj kada su posudili fiktivan novac. danas se vodi borba samo za poljoprivredno zemljište, pitku vodu, energente i rude a novac je tu nebitan. Primjer SR Hrvatske koja je 1990 imala državnu imovinu bez šuma i voda oko 160 milijardi dolara, vanjski dug oko 5 milijardi. danas je taj omjer skoro 1:1. Zakon fizike kaže da materija ne može nestati nego samo mijenja oblik (vlasnika) i sve što netko dobije to drugi mora izgubiti jer količina resursa je uvijek ista i samo je pitanje raspodjele.
Vidi cijeli citat
Najlakše je otpisati sve dugove i bok, neš ti mudrosti. A Island ti nije otpisao dug, upravo se uz pomoć MMF-a zadužio - istraži malo. Argentina ti je opet u banani, a uz to imaju dosta sreće jer su cijene soje i poljoprivrednih sirovina koje izvoze na rekordnim razinama, bez toga bi im bilo duplo gore.
Vanjski dug ti nije toliko bitan koliko javni, pošto vanjski dug se sastoji i od duga građana, poduzeća, banaka (velik udio u vanjskom dugu imaju banke)... Ali ne bi rekao da je to toliko namjerno koliko se radi o tome da su političari nesposobni i nisu stručni u svome poslu kada dođu na vlast.. a analitičari, sve procjene duže od 2-3 godine su vrlo nepouzdane, pogotovo jer svi ovise o svima.. Možeš ti prognozirat rast Hrvatskoj, al dogodi se kriza npr. u Aziji i sve ti prognoze u vodu padaju..
Vidi cijeli citat
Dug same države je preko 20 milijardi eura što znači da smo se od 2000. zadužili puno više nego od 1945-1990 što kad usporediš što je napravljeno 1945-1990 u odnosu na sadašnje stanje neusporedivo. Najviše se zdužuje za mirovine jer se samo pola pokriva iz doprinosa, a pogotovo nakon gubitka 100 000+ radnih mjesta i duga za doprinose. A što se prognoza rasta tiče one se namjerno predviđaju više od realnih u idealnim uvjetima, a o možebitnim krizama nitko ne vodi računa naravno svijesno i namjerno. Bit svega je ovladavanje nad prirodnim resursima jer tu je ključ moći.
Cho30 je napisao/la:
Zanimljivo je da banke su ponudile samo kredite u CHF koji je rastao, a ne u USD, JPY, GBP koji su padali što znači da su znali nešto što klijenti nisu i to je klasična prijevara. Vidi cijeli citat
Ovo nije istina jer da su banke išta znale onda su mogle puno više zaraditi samo trgujući s CHF i to bez ikakvih dodatnih troškova.
CHF je bio ponuđen jer je bio povijesno stabilna valuta i jer su izvori u CHF bili povoljni. Valute koje ti spominješ su bile poznate po većim fluktuacijama.
I banke su se dijelom financirale na ino tržištu u CHFu, a dijelom su se hedgirale protiv CHF rizika.
Cho30 je napisao/la:
džon vejn je napisao/la:
cho, kako je argentina rijesila gospodarsko sranje u kojem se nasla?Vidi cijeli citat
Bolji je primjer islanda koji je pustio banke da propadnu, ukinuo valutnu klauzulu, otpisao dio duga građanima, devalvirao vlastitu valutu i povećao izvoz. Argentina je isto prestala vraćati dugove mmf-u, devalvirala vlastitu valutu, a novac je namaknula uzimanjem štednje od građana na rok od 10 godina po kamati od 3-4% (nedavno vratili zadnju ratu duga). Šema sa zaduživanjem država je jednostavna. Plaćeni analitičari procjene da će rast bdp-a u nardenih xxx godina biti veći nego što je realno i onda korumpirani političari u skaldu s tome uizmu kredite (novac koji zapravo ne postoji) koje naravno ne mogu vratiti i onda države prodaju prirodna bogatstva i javnu infrastrukturu kreditorima što im je i bio cilj kada su posudili fiktivan novac. danas se vodi borba samo za poljoprivredno zemljište, pitku vodu, energente i rude a novac je tu nebitan. Primjer SR Hrvatske koja je 1990 imala državnu imovinu bez šuma i voda oko 160 milijardi dolara, vanjski dug oko 5 milijardi. danas je taj omjer skoro 1:1. Zakon fizike kaže da materija ne može nestati nego samo mijenja oblik (vlasnika) i sve što netko dobije to drugi mora izgubiti jer količina resursa je uvijek ista i samo je pitanje raspodjele.
Vidi cijeli citat
Zakoni fizike ne vrijede za novac jer on nije materijalan. Novac je virtualna stvar - izmišljena radi lakše razmjene dobara.
SR Hrvatska je '90 pod svoje računala i zemlju mojih predaka koju su nacionalizirali, kombinate koji su mogli prodati proizvod samo u nesvrstanu zemlju i koji su prelaskom na otvoreno tržište bili osuđeni na propast i sl.
Ne tvrdim da se privatizacijom nisu izgubile mnoge vrijednosti, ali neke su bez značajnijih investicija sigurno bile osuđene na propast. Raspad postojećeg domaćeg tržišta (Juge) i rat koji je uslijedio još su dublje zakucali čavao u lijes takvim poduzećima.
I samo da dopunim priču o Islandu - danas prosječni Islanđanin ima manje i siromašniji je nego prije krize, ali je zato njihov gospodarski sustav na stabilnijim nogama.
Cho30 je napisao/la:
Dug same države je preko 20 milijardi eura što znači da smo se od 2000. zadužili puno više nego od 1945-1990 što kad usporediš što je napravljeno 1945-1990 u odnosu na sadašnje stanje neusporedivo.Vidi cijeli citat
Miješaš žabe i babe.
Od svjetskih odnosa do načina financiranja - sve je drugačije prije '90 i poslije '90te.
dbald je napisao/la:
Cho30 je napisao/la:
džon vejn je napisao/la:
cho, kako je argentina rijesila gospodarsko sranje u kojem se nasla?Vidi cijeli citat
Bolji je primjer islanda koji je pustio banke da propadnu, ukinuo valutnu klauzulu, otpisao dio duga građanima, devalvirao vlastitu valutu i povećao izvoz. Argentina je isto prestala vraćati dugove mmf-u, devalvirala vlastitu valutu, a novac je namaknula uzimanjem štednje od građana na rok od 10 godina po kamati od 3-4% (nedavno vratili zadnju ratu duga). Šema sa zaduživanjem država je jednostavna. Plaćeni analitičari procjene da će rast bdp-a u nardenih xxx godina biti veći nego što je realno i onda korumpirani političari u skaldu s tome uizmu kredite (novac koji zapravo ne postoji) koje naravno ne mogu vratiti i onda države prodaju prirodna bogatstva i javnu infrastrukturu kreditorima što im je i bio cilj kada su posudili fiktivan novac. danas se vodi borba samo za poljoprivredno zemljište, pitku vodu, energente i rude a novac je tu nebitan. Primjer SR Hrvatske koja je 1990 imala državnu imovinu bez šuma i voda oko 160 milijardi dolara, vanjski dug oko 5 milijardi. danas je taj omjer skoro 1:1. Zakon fizike kaže da materija ne može nestati nego samo mijenja oblik (vlasnika) i sve što netko dobije to drugi mora izgubiti jer količina resursa je uvijek ista i samo je pitanje raspodjele.
Vidi cijeli citat
Zakoni fizike ne vrijede za novac jer on nije materijalan. Novac je virtualna stvar - izmišljena radi lakše razmjene dobara.
SR Hrvatska je '90 pod svoje računala i zemlju mojih predaka koju su nacionalizirali, kombinate koji su mogli prodati proizvod samo u nesvrstanu zemlju i koji su prelaskom na otvoreno tržište bili osuđeni na propast i sl.
Ne tvrdim da se privatizacijom nisu izgubile mnoge vrijednosti, ali neke su bez značajnijih investicija sigurno bile osuđene na propast. Raspad postojećeg domaćeg tržišta (Juge) i rat koji je uslijedio još su dublje zakucali čavao u lijes takvim poduzećima.
I samo da dopunim priču o Islandu - danas prosječni Islanđanin ima manje i siromašniji je nego prije krize, ali je zato njihov gospodarski sustav na stabilnijim nogama.
Vidi cijeli citat
Primjer Slovenije koja je bez velike privatizacije održala većinu svojih poduzeća do dolaska Janše na vlast i uništavnja cijele ekonomije tajkunizacijom kao u Hrvatskoj devedesetih. Najbolji model ako se moralo ići u privatizaciju je trebao biti podjela dionica radnicima ili svim građanima jer su oni stvarali te firme i društvenu imovinu u cijelini. što se tiče islanda oni danas troše samo što imaju, a prije suj trošili ono što nemaju i s takvim načinom će se vratiti na prijašnju razinu ali na zdravim temeljima.
dbald je napisao/la:
Cho30 je napisao/la:
Zanimljivo je da banke su ponudile samo kredite u CHF koji je rastao, a ne u USD, JPY, GBP koji su padali što znači da su znali nešto što klijenti nisu i to je klasična prijevara. Vidi cijeli citat
Ovo nije istina jer da su banke išta znale onda su mogle puno više zaraditi samo trgujući s CHF i to bez ikakvih dodatnih troškova.
CHF je bio ponuđen jer je bio povijesno stabilna valuta i jer su izvori u CHF bili povoljni. Valute koje ti spominješ su bile poznate po većim fluktuacijama.
I banke su se dijelom financirale na ino tržištu u CHFu, a dijelom su se hedgirale protiv CHF rizika.
Vidi cijeli citat
Hrvatske banke su se zaduživale isključivo u eurima. Još 1997 MMF je spominjao da će franak rasti, a to je pogotovo bilo očito 2008. (masa kredita je onda dignuta) kada se znalo što slijedi jer u krizama rastu zlato i CHF i nemoguće je da to bankarski profesionalci nisu znali. Općenito valutna klauzula je za većinu kredita protuustavna jer mi 20 godina imamo jako nisku inflaciju tako da su banke mogle staviti valutnu klauzulu samo na veće kredite pravnim osobama.
1.
Slovenija je bila za dva koplja ispred Hrvatske, a još više ispred ostatka Juge u kvaliteti proizvoda pa je imala i bolju šansu na tržištu.
2.
Slovenija nije imala (ozbiljan) rat.
3.
Slovenija je primjer i za to da se bez svježeg kapitala ne može održati konkurentnost. Značajniji svježi kapital imaju oni koji ga ostvaruju na veliko, a ne mali dioničari. Poduzeća su bila privatizirana i nastavljala su posao, ali su ubrzo rast/konkurentnost počela ostvarivati isključivo na temelju duga, a ne na temelju svježeg kapitala u poduzećima (mali dioničari ili nisu imali interes ili nisu imali pare uložiti). Takva struktura čini gospodarstvo znatno osjetljivijim i sada kad je balon pukao, Slovenija je u banani isto kao i mi.
U tržišnoj ekonomiji nema savršenog recepta, nego non-stop rješavanje problema. Pitanje je samo kad počinješ rješavati određeni problem. Ako prepoznaš problem u začetku i odmah radiš na korigiranju svaka je šansa da ćeš uspjeti, ako te boli tuki dok ti voda ne dođe do grla, onda sorry.
Slovenija je bila za dva koplja ispred Hrvatske, a još više ispred ostatka Juge u kvaliteti proizvoda pa je imala i bolju šansu na tržištu.
2.
Slovenija nije imala (ozbiljan) rat.
3.
Slovenija je primjer i za to da se bez svježeg kapitala ne može održati konkurentnost. Značajniji svježi kapital imaju oni koji ga ostvaruju na veliko, a ne mali dioničari. Poduzeća su bila privatizirana i nastavljala su posao, ali su ubrzo rast/konkurentnost počela ostvarivati isključivo na temelju duga, a ne na temelju svježeg kapitala u poduzećima (mali dioničari ili nisu imali interes ili nisu imali pare uložiti). Takva struktura čini gospodarstvo znatno osjetljivijim i sada kad je balon pukao, Slovenija je u banani isto kao i mi.
U tržišnoj ekonomiji nema savršenog recepta, nego non-stop rješavanje problema. Pitanje je samo kad počinješ rješavati određeni problem. Ako prepoznaš problem u začetku i odmah radiš na korigiranju svaka je šansa da ćeš uspjeti, ako te boli tuki dok ti voda ne dođe do grla, onda sorry.
- Najnovije
- Najčitanije
Kovačević: 'Ne bojimo se nikoga, no cijenimo i poštujemo svakoga'
4 min•Nogomet
Brighton privremeno može skočiti na drugo mjesto, a protivnik ne može biti 'lakši'
29 min•Nogomet
Najbolji igrač Varteksa u prvom dijelu sezone: 'Nije to bitno, nego da ekipa igra dobro'
1 sat•Nogomet
Varaždin želi prekinuti niz bez pobjede, a Šibenik doći do novog slavlja
1 sat•Nogomet
Braniteljice naslova uspješno krenule u novo Europsko prvenstvo
1 sat•Rukomet
U odličnom dvoboju braće Ivišić kao pobjednik izašao Tomislav
2 sata•Košarka
Hezonja odličan, Real slavio nakon dva produžetka u El Clasicu
9 sati•Košarka
Goričanin osvojio SuperJackpot od 1.4 milijuna eura
15 sati•Ostali sportovi
Težak incident: Zagreb suspendirao dvojicu ključnih igrača zbog fizičkog sukoba u svlačionici
16 sati•Rukomet
Ivan Durdov zabio za pobjedu Olimpije, bivši igrač Hajduka poentirao u porazu Pafosa
9 sati•Nogomet
Manchester United do prve pobjede pod novim trenerom, preokret Fenerbahčea, sjajna utakmica u Londonu
9 sati•Nogomet
U odličnom dvoboju braće Ivišić kao pobjednik izašao Tomislav
2 sata•Košarka
Brighton privremeno može skočiti na drugo mjesto, a protivnik ne može biti 'lakši'
29 min•Nogomet
Pjaca: 'Želimo pokazati navijačima da nam je domaće prvenstvo najbitnije, jako želimo tu pobjedu'
22 sata•Nogomet
Real Sociedad treba pobjedu protiv Ajaxa u borbi za nokaut fazu Europske lige
17 sati•Nogomet