Hoće li se itko ispričati hrvatskim građanima zbog anketnog dezinformiranja? 

31.12.2014. 18:23, Koliko su vjerodostojna istraživanja javnog mnijenja? Zakidaju li namjerno HDZ?
Rezultati predizbornog ispitivanja javnog mnijenja koje svakomjesečno objavljuju svi veliki hrvatski mediji predstavljaju se kao najvažnija i najrelevantnija vijest toga dana (a ponekad i više dana). Zbog toga, a i zbog velikog utjecaja na javnost koju te ankete imaju, izuzetno je važno da rezultati budu objektivni, točni i da predstavljaju stvarno političko raspoloženja Hrvata. Koliko god se neki trudili objašnjavati da predizborne ankete ne predviđaju izborni rezultat, činjenica je da su ispitivanja javnog mnijenja znanstveni koncept kojim se želi predvidjeti izborno ponašanje birača i to je njihova glavna funkcija.
Stoga čude razmišljanja pojedinih analitičara koji su rezultate izbora proglašavali inferiornim rezultatima anketa (pogotovo nakon izbora za Europski parlament) kao da je uzorak od tisuću ljudi relevantniji od onog koji broji 950 000 glasača. Pamtim tu izjavu jednog visokopozicioniranog profesora s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu izrečenu u jednoj radijskoj emisiji HRT-a koja je zapravo pokazala svo njegovo nerazumijevanje izbornog procesa, ali i nedopustivu pristranost u tumačenju rezultata. Tada je niska izlaznost od jedva preko 20% bila argument za 'nepriznavanje' rezultata izbora i potvrđivanje rezultata anketa stvarnim otiskom političkih preferencija u Hrvatskoj.
No, onda su došli i predsjednički izbori i izlaznost od gotovo 50%, a ankete su se pokazale jednako nevjerodostojnima u komparaciji sa stvarnim izbornim rezultatima. Cijeli predsjednički mandat agencije sugeriraju kako je Ivo Josipović najpozitivniji političar s podrškom od nevjerojatnih 81% građana. Prije godinu dana obavljena je i konkretna anketa s pitanjem zaslužuje li aktualni predsjednik još jedan mandat i, pogađate, rezultati su pokazali da čak 63% Hrvata smatra da zaslužuje, a 30% je bilo za promjene. U mjesecima koji su uslijedili Josipovićeva podrška je bila konstantna, u svim istraživanjima za koga bi građani glasali da su tada predsjednički izbori SDP-ov kandidat za predsjednika je redovito dobivao iznad 50% što bi značilo pobjedu odmah u prvom krugu. Do samih izbora, pa i u zadnjim anketama objavljenim sredinom prosinca, Josipović je dobivao 12%-tnu prednost nad drugoplasiranom kandidatkinjom Kolindom Grabar-Kitarović.  Rezultati su na kraju pokazali da je Josipović osvojio tek oko 8500 glasova više od Grabar-Kitarović ili 0,48%.