Na današnji dan, 22. lipnja 1941., osnovan je prvi partizanski odred ne samo u Hrvatskoj, nego i na čitavom području tadašnje okupirane Jugoslavije.

Zašto se čekalo 2 i pol mjeseca na ustanak protiv nacista?

Zanimljivo je pitanje zašto se toliko čekalo na pokretanje organizirane antifašističke borbe, ako znamo da je njemački napad na Jugoslaviju započeo još 6. travnja te godine, dakle dva i pol mjeseca prije. Razlog je bio pakt između Staljina i Hitlera, tzv. pakt Molotov-Ribbentrop. To je bio vojni i politički pakt o nenapadanju između dva socijalistička režima: nacional socijalističkog Hitlerovog i internacional socijalističkog Staljinovog. Taj pakt je uključivao i podlu podjelu interesnih sfera ova dva diktatora, što je osjetila Poljska koji su ova dva zločinca „bratski podijelili“, ali i Finska, Estonija, Latvija, Litva i Rumunjska koje su „dogovorene“ u istom paktu.

Početak partizanske borbe

KPJ se zbog toga nije htjela otvoreno suprotstaviti njemačkim okupatorima dok god su oni bili u savezništvu sa Staljinom. Tek kad je Hitler prekršio pakt napadom na SSSR na današnji dan, mogla je početi otvorena komunistička borba protiv nacista. Na sam dan Hitlerovog napada na SSSR („operacija Barbarossa“), petnaestak hrvatskih komunista iz Siska, ne čekajući instrukcije iz Beograda, sastalo se u obližnjoj šumi Brezovica i osnovalo Sisački partizanski odred. Zapovjednici tog odreda postali su Vladimir Janjić – Capo i Marijan Cvetković, a imao je ukupno 77 boraca.