Moje pitanje glasi,koliko ih je dobilo otkaze ili svojevoljno napustilo državne i lokalsamoupravne službe i firme u njihovom vlasništvu.

Valjda postoji neka statistika za to,period 01.03.-30.09.2020?

Tu  bi mogli ubrojati i privatnike koji odrade više od 30%  svojih poslova s državom i lokalnom samoupravom.

Ovo je razina spin komunikacije u rangu Mamića i Plenkovića. Skoro sve što sam napisao si uspio iskrenuti na neku svoju stranu.

1. Naravno da HŠ imaju svoje podružnice i da u Zagrebu rade i šumari i ljudi na terenu. Ja sam govorio o administraciji koja radi u sjedištu u Zagrebu. Isto to sjedište bi se moglo premjestiti u Gospić, a da u Zagrebu ostane podružnica. Ovdje ne govorimo o najvećem problemu, broju uhljeba, nego o premještanju radnih mjesta. Također, nigdje nisam spomenuo to da u Gospiću nema uhljeba, ne znam zašto to pokušavaš istaknuti. Znači ako već zapošljavaju 200 ljudi u administraciji, zašto moraju biti u Zagrebu?

2. Ja ću uložiti novac i pokušati iskoristiti potencijal i predispozicije Banovine, baš kao što sam i napisao u prošloj poruci. Ne očekujem da ti dođeš, ali smatram kako bi bilo dobro i poželjno da država svojim djelovanjem utječe na to da se tebi kao potencijalnom investitoru više isplati otvoriti poduzeće u Banovini, Lici ili Slavoniji, nego u Zagrebu.

Trenutno u mojoj općini ljudi rade: na pilani, u trgovini, u birtiji, u općini/policiji/komunalcu. Možda 5 ljudi u općini ima plaću veću od 10.000 kn, a od tih 5 vjerojatno 4 radi izvan općine. Od koga točno očekuješ da će uložiti i pokrenuti novi posao? Ljudi koji ostaju živjeti su mahom nisko obrazovani i niskih primanja.

Čini mi se da dociraš ovim o "zločestom Zagrebu" i "državi koja treba doći s gotovim projektom". Ako si me razumio u prošloj poruci i ako si me uopće htio razumjeti, nisam govorio o tome. Govorim samo o tome da bi država mogla svojim strategijama razvoja utjecati na to da jednom investitoru bude lakše uložiti novce u Banovinu ili Liku, nego u Zagreb.

3. Granica se brani vojskom i policijom, ok. Ipak, migranti ne idu kroz Kostajnicu ili Dubicu, nego kroz sela oko Dvora u kojima žive po 3 babe. Slučajnost?

Naravno da nije moguće odjednom naseliti to pogranično područje, ali kako se nije odjednom ni smanjio, nego kroz zadnjih 25 godina (ako uzmemo samo period nakon rata), tako se može kroz sljedećih 25 povećati broj stanovnika.

4. Kažeš da sve što sam nabrojao manje-više postoji i onda navedeš jednu jedinu stvar, i to onu koju uopće nisam spomenuo. Stopa prireza je u Kostajnici 6%, a u Zagrebu 18%. Uzmimo čovjeka bez obitelji koji ima bruto plaću 10.000 kn. U Zagrebu on neto dobije 6.867,20 kn. Prirez mu je 172,80 kn. U Hrvatskoj Kostajnici dobije neto 6.982,40 kn. Prirez mu je 57,60 kn. Razlika je 115,20 kn u korist ovoga iz Kostajnice, što je prema mom mišljenju nikakav poticaj za ostanak u Kostajnici. Dodajmo tome i činjenicu da stope prireza određuju općine same za sebe, a ne država.

Kad bi postojala odlična infrastruktura, kad bih ja mogao autocestom doći do Zagreba za sat i pol ili vlakom za sat vremena (ako se moglo prije rata, sad bi definitivno moglo), imao bih motiva ostati i putovati na posao u Zagreb. Da se sredi problem čestica, da se riješe vlasništva čestica, bilo bi lakše poljoprivrednicima doći do potrebne zemlje za masovnu proizvodnju, u konačnici i za jeftinije proizvode. Da se motivira npr. jedno poduzeće za proizvodnju keramičkih pločica da otvori pogon u Glini, a ne u Zaprešiću ili Rugvici, to bi dovelo do ostanka na Banovini. Više ljudi, više djece u školama, više radnih mjesta, više obrazovanih ljudi, više potencijalnih novih investitora.

Ne bavim se proučavanjem drugih modela i ne znam ti iz glave dati primjer. Ali samim time što se nešto radi u Americi, Australiji, Njemačkoj ili Francuskoj, ne mora značiti da je to jedini ispravan put.

Ako se ne varam - Austrija je u jednom periodu razvijala državu ciljano regiju po regiju.

Ideja o ravnoj Zemlji i ideja o 5G cjepivu su mile majke za ideje o ravnomjernom razvoju Hrvatske...

USA

Turska

Australija

Kanada

Belgija

Indija

Novi Zeland

 Brazil

Govno se malo prepalo rekao bih.

Nije toliko više jačanje Zagreba kao njega samoga koliko se širi konglomeracija gradova oko Zagreba i mladih ljudi koji žive u nastanjuju se u njima. Velika Gorica na gradskom području ima oko 64 000 stanovika, Samobor oko 37 000, Zaprešić oko 28 000, Dugo Selo oko 19 000....Ta naselja oko Zagreba i u blizini imaju oko 150 000 stanovnika s tim da nisam spomenuo ni Sesvete kao dio grada Zagreba sa nešto manje od 100 000 stanovika, najmlađeg u gradu Zagrebu koje je prije bilo ako se ne varam van sastava grada ( davno prije 70-ih).

Teško ćeš ti jačati manja sela diljem Slavonije, Baranje ili Moslavine...Nekad kad je poljoprivreda bila glavna grana ekonomije i kada se 80%+ ljudi bavilo njome, svatko je imao kuću i oranicu na kojoj su nešto sadili naravno da je bilo tamo i stanovništva. Danas ti je dovoljno od 1 do 4% lpoljoprivrednika da vode agronomsku politiku države. Jednako kao što je Dalmatinska Zagora imala zaselke za vrijeme prodora Turaka...Danas su skoro svi gotovo pusti, posebice nakon još dva zadnja rata. 

Pametnije je ukidanje županija i stvaranje nekoliko regija te jačanje samih centralnih regionalnih gradova, a samim time će ti prostori regija biti osnaženi rastom tih gradova. Treba jačati Osijek, Rijeku i Split kao sjedište regija, te manjih gradova od 20 000+ stanovnika. Manja mjesta su nažalost predodređena za nestajanje, ali bolje je da onda imaš jak regionalni grad nego da čitava županija izumire.

Osnažiti te gradove kao jaka edukacijska mjesta da studenti privučeni obrazovanjem ostaju te naravno na nivou države stvoriti pozitivnu klimu ulaganja jer jedino to može dovesti do rasta mjesta, smanjenja birokracije, poreza i sličnog. Realno, naselja u unutrašnjosti od 2500 pa na manje koja nemaju turizam kao na moru će se srozati na 100 do 200 stanovika u idućih 15-ak godina. To je realnost, pa je bolje da preusmjeriš ljudi u najbliži veći grad nego da odu prema Zg-u ili prema van...

Nešto što mediji ne prenose ili prenose nedovoljno: https://www.youtube.com/watch?v=hxmtQdo7g6g

Pogledati video jer nije dug i poslušati argumente gospođe Benčić, inače pravnice i članice ljevičarske opcije Možemo/RF. Preporučujem da se poslušaju i drugi zastupnici iz konzervativnih i desnih opcija MOST-a i DP-a. Svi su jako složni. Složan je sa njihovim tumačenjem Ustava i nagrađivani pravnik predsjednik Milanović koji je danas izjavio:

-''Molim Boga da sve bude mirno, nećemo preživjeti novi lockdown. Jučer vozim i slušam vijesti o 350 oboljelih. To nisu oboljeli, nego ljudi koji su nositelji virusa. To nam mora biti jasno. Zove me čovjek čiji je punac od 75 godina ugradio stent. Dva dana su ga držali na promatranju da vide da nema koronu, potjerali su ga doma jer im je ušla korona u bolnicu. Koliko takvih slučajeva ima? Od nedijagnosticiranih karcinoma, teških bolesti... Pa dosta više, hajmo početi normalnije. Vladi sam pružao podršku u mnogo stvari. Ne u hajdučiji i kršenju Ustava oko donošenja mjera.''