Hrvatska politička scena
nadje se na indexu..i nesto dobro procitat 

KADA JE Vlada u srpnju prošle godine uvela krizni namet kao antirecesijsku mjeru, građani, ekonomisti, oporba, pa čak i predsjednik Mesić upozoravali su da se time možda čini jedna od najvećih pogrešaka za hrvatsko gospodarstvo. Bilo je to jasno svima osim Vladi Jadranke Kosor. Uzalud su tulili stručnjaci da će harač namaknuti veći novčani priljev u proračun tek u prva dva ili tri mjeseca od njegova uvođenja, nakon čega će isti samo prouzrokovati još i veće proračunske rupe. No, tko još u Hrvatskoj sluša riječi stručnjaka?
Sedam mjeseci kasnije, druga priča. Čak relativno dugo čekali smo da Vlada prizna još jednu u nizu svojih pogrešaka. Zakon o pušenju, umjetnoj oplodnji, neradnoj nedjelji samo su neki od Vladinih gafova koji hrvatsko gospodarstvo na ovaj ili onaj način koštaju milijune. Sindrom pokušaja i pogrešaka ozbiljno je zahvatio hrvatsku vrhušku, a sankcije ne trpe oni, već samo narod. Možete li se sjetiti ijednog ozbiljnog poduzetnika koji bi opstao nakon toliko krivih poteza u svojoj firmi?
S ministrom o terminologiji
No, s premijerkinim ministrima o toj se temi zapravo i ne može ozbiljno razgovarati. Upotrijebite li u upitnoj konstrukciji riječ "harač", ministar financija Ivan Šuker odmah će se uhvatiti za to i razgovor će proteći u diskusiji o terminologiji, a ne konkretnim problemima. Tako nam je i ovoga puta spočitnuo kako ne govorimo o haraču već o kriznom nametu, ali na pravo pitanje nije odgovorio. "Sve je već kazala predsjednica Vlade", kaže ministar uz "laku noć i doviđenja".
Iz HUP-a su zadovoljni djelomičnim ukidanjem harača. Nazivaju to "odlučnim Vladinim potezom". I pozdravljaju ga. Gotovo im dođe kao nenadana uskrsnica. Nema veze što se taj potez zapravo nikad nije trebao ni dogoditi. Kosorici zapravo treba reći hvala. Dok se s druge strane bojimo i pomisliti što je to što će nam Jadranka skuhati sljedeće. Bude li to ukidanje nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove i slično kao kompenzacija za ukinuti harač, loše nam se piše. Jer, naravno, stručnjaci upozoravaju - treba učiniti upravo suprotno. Ali, tko to njih još uopće sluša?
Novotny: Vlada ne zna što se doista događa u gospodarstvu
"Ovo je jasno iznuđena mjera i potez Vlade koja je pod pritiskom
javnosti. A i sama je uvidjela da se ovom mjerom ništa ne postiže.
Vlada nema jasnu sliku o tome što se događa u gospodarstvu, stoga su
ovi potezi posljedica nerazumijevanja. Jer kada bi doista znali što se
događa, ukinuli bi krizni porez", mišljenja je ekonomski analitičar
Damir Novotny. On drži da niti je ova mjera bila antirecesijska niti je
njezino ukidanje. "Ovo je samo kontrola štete što oni rade, ovdje ja ne
vidim signal da Vlada ima namjere napraviti proaktivnu ekonomsku
politiku koja bi trebala dati poleta gospodarstvu", kaže Novotny koji
smatra da treba napraviti program ozbiljne proračunske sheme gdje bi se
uštedjelo 10-ak milijardi kuna. Novotny ističe kako Vlada mora sniziti
PDV na prehrambene proizvode, kao i na neke usluge koje spašavaju
lokalna radna mjesta.
Jurčić: Čitav Vladin pristup rješavanja problema je pogrešan
I ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić pita se zašto je harač uopće uveden.
"Iskustvo kaže da povećanje nameta u ovakvoj situaciji smanjuje
potrošnju, a time i porezni prihod", kaže Jurčić i dodaje: "Hrvatska
Vlada se uči na vlastitom iskustvu o nečemu što je već dugo poznato.
Zalažemo se za društvo znanja, a učimo na metodi pokušaja i pogrešaka".
Porez se ukida 1. srpnja, jer tada će se u državnu blagajnu početi
slijevati prihodi od turističke sezone, objašnjava Jurčić. Po njemu,
čitav Vladin pristup rješavanja problema je pogrešan, treba napraviti
sustav koji se bazira na radu i potrošnji, a to neće biti moguće dok se
sustav bazira na jeftinijem uvozu.
Kajin: Nema boga koji Vladi može ovaj put pomoći
IDS-ovu Damiru Kajinu nije jasno kako to Vlada misli povećati potrošnju
ukidanjem harača ljudima koji imaju plaću 3 - 6 tisuća kuna. "Pa makar
vraćeni im novac pomnožili i sa 12 mjeseci, to javnu potrošnju neće
pomaknuti", kaže Kajin, dodajući i da to nemogućim čini činjenica da
svaki utorak poskupljuje benzin, a poskupjet će uskoro i struja te
plin. "To će biti borba za golo uzdržavanje. Nemojmo se zavaravati,
ništa se drastično neće dogoditi, mi ćemo i dalje padati", kaže Kajin.
"Ja pozdravljam ukidanje harača, ali meni sve više to sliči na pripremu
za prijevremene izbore koje ćemo imati koncem ove godine. A i neka, čim
prije to bolje. Oni će se za te izbore dobro pripremiti, ali ja mislim
da nema boga koji im ovaj put može pomoći", kaže Kajin.
Linić: Kosor je postala svjesna svojih gluposti i pogrešaka
"Kosor je postala svjesna da je uvođenjem harača otjerala 70.000 ljudi
na burzu i napravila nove rupe u proračunu. Svjesna gluposti i
pogrešaka koje je učinila, kao i pritisaka poljoprivrednika , odlučila
je ukinuti prvu stopu, što je opet glupo i neracionalno i suprotno
njenim odlukama", kaže Linić i objašnjava da oni koji imaju plaću 3, 4
ili 5 tisuća kuna, ne mogu povećati potrošnju.
POVIJEST SE PONAVLJA Nakon 65 godina ‘uskrsnuli’ hrvatski pravoslavci
| Veliki je broj pravoslavaca koji ne žele da ih se poistovjećuje sa Srbima, tvrdi iguman i najavljuje natječaj za buduće svećenike koji će se školovati u Rusiji |
| Piše lada kalmeta/epeha, saša horvat Snimio jure mišković/cropix |
| Predsjednik hrvatske pravoslavne zajednice je iguman jelisej |
Postat ćemo crkva
- Naš primarni cilj je obnova i oživljavanje Hrvatske pravoslavne crkve. Veliki je broj pravoslavaca u Hrvatskoj koji ne žele da ih se poistovjećuje sa Srbima.
Oni su Hrvati i mi im moramo omogućiti slobodu vjere, a njihovoj djeci nesmetano pohađanje pravoslavnog vjeronauka.
Glavni cilj je da naša udruga preraste u vjersku zajednicu, Hrvatsku pravoslavnu crkvu, kakva je i postojala – rekao je iguman Jelisej.
Inicijativa je krenula još prošle godine, preko internetske stranice wwww.hrvatskipravoslavci.com, a sada je u tijeku osnivanje odbora HPZ-a u Benkovcu, Obrovcu, Vukovaru, Ogulinu, Kistanjama, Smokoviću, Gračacu i Kninu, kao i odbora u Kanadi.
Slijedi raspisivanje natječaja za buduće svećenike koji će se školovati u Rusiji. Istaknuto je i da će se posebna komisija baviti pitanjem julijanskog i gregorijanskog kalendara radi prelaska na jedan kalendar.
- Slobodne episkopije u Hrvatskoj datiraju od 9. stoljeća, djelovale su stoljećima potpuno neovisno i samostalno. Pravoslavlje je u Hrvatskoj doživjelo vrhunac 1942. godine, kada je formirana Hrvatska pravoslavna crkva u Zagrebu, koja je djelovala do kraja Drugog svjetskog rata.
A onda je SPC (Srpska pravoslavna crkva) iz Beograda činila sve da zavlada pravoslavljem u Hrvatskoj – objašnjavao je iguman Jelisej povijesne činjenice zbog kojih udruga HPZ, koja ima 430 registriranih članova, neće morati čekati proceduru od pet godina da bi iz udruge prerasli u vjersku zajednicu.
Neovisni od Beograda
- Mi ne osnivamo novu vjersku zajednicu, mi je obnavljamo i zato će ona biti uspostavljena već za godinu dana, kada će Hrvatska pravoslavna crkva biti potpuno neovisna od Beograda i od bilo koga drugoga, i proglašena za primarnu i glavnu pravoslavnu crkvu u državi Hrvatskoj. Nespojivo je s hrvatskim suverenitetom da ingerencije nad Pravoslavnom crkvom u Hrvatskoj ima neka druga država – zaključio je iguman Jelisej.
Matanović: Povijesni dan12. ožujka 2010., povijesni je datum u Hrvatskoj jer označava obnovu Hrvatske autokefalne crkve nakon 65 godina. Hrvati pravoslavci doživljavaju Hrvatsku kao svoj dom. U Zadarskoj županiji ima 17.000 pravoslavnih Hrvata, a koliko im je djece na vjeronauku? Želimo vratiti djecu na vjeronauk u pravoslavne crkve. Hrvati katolici ili pravoslavci, svejedno, kršćani smo. Sakramenti su isti. Nećemo se naslanjati ni na Rim ni na Moskvu, bit ćemo samostalni, čak i svoje odore imamo – rekao je Ivo Matanović, jedan od inicijatora osnivanja HPZ-a. |
Jelisej: Kome ne odgovara, neka ide iz HrvatskeIguman Jelisej očekuje da će “SPC praviti probleme”, posebice u vezi s vjerskim objektima u Hrvatskoj. - Svi sakralni i vjerski objekti u Hrvatskoj su kulturna baština RH i njima ne može raspolagati Srpska pravoslavna crkva, ona je samo korisnik, osim u onima koje je sama izgradila. Na otpore smo spremni, episkopi i političari već su upućivali protestna pisma Vladi, ali dobili su odgovor da nema zapreka da se u Hrvatskoj obnovi Hrvatska pravoslavna crkva. Još gore napade očekujemo od srpskih političara u Hrvatskoj, no ljudi trebaju shvatiti da žive u Hrvatskoj i da su tu dobrodošli, a tko želi drugu vjeru i ideologiju, neka ide iz Hrvatske – poručio je iguman Jelisej. |
Matanović: Hitler je bio spasiteljKada u Zadru u prosincu nije održana sveta misa u počast prosinačkim žrtvama iz 1918., koju je najavio Ivo Matanović u ime Hrvatskog obrednog društva bojovnika Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata Zadarske županije (HODB), kazao je da su ih domobrani napustili i 1943., pa ih tako napuštaju i danas. - Svi koji su poslije 1943. pristupili domobranima više naginju partizanima nego ustašama – ustvrdio je Matanović, no naglasio je da se HODB-u posljednjih dana masovno priključuju mladi ljudi. U intervjuu za Regional, kao predsjednik Zdruga udruge hrvatskih političkih uznika RH i inozemstva, na upit kako gleda na progone Srba, Židova i Roma tijekom NDH, kazao je: - Kad Cigani nisu proganjani! I sad su proganjani jer neće raditi i kradu! Čitav narod skupa s Muslimanima je jedva dočekao Hitlera. Za nas je on bio spasitelj jer smo se riješili goreg zla. Nama su govorili da ćemo biti nezavisni kad završi rat. Dogodilo se da je naš mesija izgubio rat. Nama se tada dogodila još žešća okupacija. Naših ljudi je poslije 1945. poginulo više nego i u jednom ratu. Na pitanje o njegovim tvrdnjama kako su svi Srbi isti, te kako može sve ljude iste nacionalnosti stavljati u isti koš, Matanović odgovara: - Moji krvni neprijatelji su komunisti, bez obzira na nacionalnost. Da vam pravo kažem, cijenim njihove radikale. Kad bismo mi Hrvati bili nacionalno svjesni kao oni, ne bismo imali ni 1941. ni 1991. Imam puno Srba prijatelja, a imam ih i u članstvu svoje udruge. Da se razumijemo, ja sam kronični antikomunist, tako mi piše i u jednoj sudskoj presudi, a ne antisrbin. - Objedinit ćemo sve hrvatske ustaše, bojovnike i domobrane. Odavde smo potaknuli osnivanje podružnica u brojnim hrvatskim gradovima - izjavio je nakon osnivanja udruge Hrvatsko obredno društvo bojovnika Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata Zadarske županije (HODB) Ivo Matanović. |
Tvrtko Jakovina: Bizarno
- Ova inicijativa mi se čini prilično bizarnom i nepotrebnom. Što se tiče njihove uloge u NDH, u trenutku kada se vidjelo da samo teror neće riješiti srpsko pitanje, onda se pokušalo stvoriti metode kojima bi se Srbi u Hrvatskoj mogli više vezati uz ustaški režim. Inače, u vrijeme NDH imali su ruskog svećenika na čelu. U trenutku kada je nestalo NDH, nestalo je i njih. Osobno ne mislim da se Hrvati i Srbi okupljaju preko vjerskih zajednica i ne mislim da je to osnovna točka okupljanja u 21. stoljeću. Mislim da je vjerojatno riječ o samo o politčki motiviranim nastojanjima. To sigurno neće pomoći nikome, te mislim da se o njima više neće čuti - kazao nam je prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Episkop Fotije: Tragom NDH
Kada
je u medijima izišla namjera HPZ-a, pismom predsjednici Vlade Jadranki
Kosor reagirali su episkop gornjokarlovački Gerasim i Episkop
dalmatinski Fotije:
- Ukazujemo na činjenicu koja otkriva i
pokazuje povijesno porijeklo ovog udruženja u osnivanju, a to je da se
ono vezuje za fašističku i ustašku tvorevinu NDH. Ako bi ovo udruženje
bilo nositelj i zagovornik ideologije iz tog vremena i tog «aveta iz
prošlosti» onda je jasno da za mnoge ljude u Hrvatskoj uskoro neće biti
mira.
Dubrović: Ništa sporno
“Nakon pisma vladika Fotija i Gerasima premijerki, provjerio sam njihovu internet prezentaciju i utvrdio da nema ništa sporno, osim svojatanja manastira Gomirje i lika Nikole Tesle”, rekao je Franjo Dubrović, tajnik državne Komisije za vjerske zajednice.
Šarmeraj na zemlji
Piše: Viktor Ivančić
Photomontage: e-Novine
Prvu ženu na vlasti otkad je samostalne Hrvatske, masovni su mediji sposobni opisivati i promovirati uglavnom u elementima njezine stvarne ili zamišljene ženskosti. Vanjskopolitička očekivanja postaju sve uzbudljivija: Koga će naša ženska na sljedećem bilateralnom susretu oboriti s nogu?
Tko pasionirano prati domaće masovne medije, a to nije naročito zdravo,
imat će dojam da se kompletna hrvatska vanjska politika sastoji od
zavodničkih sposobnosti predsjednice Vlade Jadranke Kosor. Broj moćnih
muškaraca inozemnog porijekla koje je gospođa u ovo kratko vrijeme
uspjela "šarmirati" sada je već doista respektabilan. A i novinske
stranice koje inače vrve protokolarno-frazerskom dosadom postale su
pitke i zabavne, poput herc-romana s decentnim ali jasnim erotskim
nabojem.
Photo: Leo Nikolić
Citat prvi: "Atmosfera na razgovoru hrvatske premijerke Jadranke Kosor i ruskog šefa Vlade Vladimira Putina bila je izuzetna i opuštena, a već dugo, rekli su ruski dužnosnici, nisu vidjeli svog premijera tako dobro raspoloženog tijekom nekih međudržavnih razgovora. Putin je tako, poput Pahora, također 'pao'. Očito je hrvatska premijerka, osim dobrog posla, šarmirala još jednog europskog državnika, pa će se Putin s njom susresti još dva puta ove godine."
Citat drugi: "Iako se o prijateljskim susretima premijerke Kosor i slovenskog joj kolege Boruta Pahora već pisalo, čini se da je Kosor ovaj put uspjela šarmirati i srbijanskog predsjednika Tadića. Naime, trojac je nakon davanja izjava imao još jednu priliku za fotografiranje, a kad su fotografi odradili snimanje, Tadić je zatražio i da ga slikaju nasamo s premijerkom Kosor, bez Pahora. Također, tijekom davanja izjava, Tadić je htio pustiti da Kosor govori prije njega, no ona je to odbila poručivši: 'Dama se dobro osjeća i mogu ja i zadnja govoriti.'"
Gornji citati (iz jednoga dnevnog lista i s jednoga portala) izabrani su nasumično, jer izvještaji o značajnim međunarodnim uspjesima, uz široki izbor pikanterija, svugdje imaju istu dramaturgiju: fatalna hrvatska premijerka ruši strane političke mužjake kao čunjeve, koji onda pred njom plaze, sline, dašću i dijele političke ustupke. Publika je naprosto oduševljena i traži još. Obuzima je takmičarski duh i onaj divni osjećaj nacionalnog ponosa s kakvim su se pratili nastupi Janice Kostelić u slalomu.
Prvu ženu na vlasti otkad je samostalne Hrvatske, masovni su mediji sposobni opisivati i promovirati uglavnom u elementima njezine stvarne ili zamišljene ženskosti. Vanjskopolitička očekivanja postaju sve uzbudljivija: Koga će naša ženska na sljedećem bilateralnom susretu oboriti s nogu? Koja će nova muška žrtva pretrpjeti udar testosterona i pokleknuti pred njenim čarima?
Ako je suditi po medijskoj euforiji, stječe se dojam da Hrvatska, sita ignorancije i nedostatka pažnje, ali ipak svjesna vlastitih manjkavosti, u Jadranku Kosor ulaže onu vrstu nade kakva prati studenticu koja u atraktivnoj mini suknji odlazi na ispit. "Položila je!" - javljaju sretni izvjestitelji. Profesor ostaje dugo sjediti u kabinetu, sa zaluđenim pogledom i isplaženim jezikom. Moguće je da provincijalna želja za priznanjem nameće specifičnu strategiju: izabrati političkoga vođu kojeg ćemo moći uspješno podvoditi.
Jedna pametno smišljena turneja gospođe Kosor možda bi Hrvatsku pretvorila u međunarodnu velesilu, jer bi raspamećeni državnici "padali" jedan za drugim, širom otvarali vrata elitnih integracija, preusmjerili investicije, nudili beskamatne kredite, poklanjali teritorij, kao što će Boris Tadić, kako procjenjuju hrvatski novinski analitičari, uskoro povući tužbu za genocid kako bi se "dama dobro osjećala".
Stvar je još sočnija utoliko što se čini da lokalni mačistički spektakl glavnoj junakinji ni malo ne smeta. Naprotiv, nastup Jadranke Kosor takav je kao da i sama njeguje muške fantazije o sebi kao ženi, pa ističe svojstva, atribute i poruke koje su prilagođene hormonski definiranoj kulturi, doživljavajući se nekom vrstom nacionalno odgovorne sponzoruše: tepa samoj sebi da je "dama", svakodnevno mijenja skupe kapute kao muške čarape, podsjeća da će vladati "čvrstom ženskom rukom", udvara se kavalirima sladunjavim metaforama o crvenkapici, korpici ili krumpir-salati, arsenalom strogo namjenskih broševa daje do znanja da je njen simbolički jezik važniji od onoga što govori, jer kada govori uglavnom prosipa ispraznosti i potrošene klišeje.
Zanimljiva je i njezina sposobnost hitrog adaptiranja u ulogu koja joj je prstom sudbine poklonjena, brzopotezna preobrazba iz bogobojazne sobarice (koja je, uz škrtu kostimografiju, skrušeno služila Tuđmanu i Sanaderu) u raskošnu i poduzetnu zavodnicu, ali uvijek uz jasan respekt prema tipično muškome doživljaju ženskosti, koje se kreće u dijapazonu od pokornosti do koketerije. (Uzgred, praktični priručnik pod naslovom "Od sluškinje do gazdarice u svega par mjeseci" od gospođe Kosor bi sasvim sigurno stvorio spisateljsku zvijezdu, a projekt bi mogao ići u zajedničkom izdanju Glorije i Hrvatskog politološkog društva.)
Ne radi se, dakle, tek o tome da se visoka politika prilagođava
kriterijima političkih tabloida (a tabloid je žanrovski najčistiji
proizvod mačizma), nego još više vrijedi obratno: politički tabloidi
servilno se prostiru pred zahtjevima službene politike. Šireći legendu
o tome kako svojim šarmom obara čovječanstvo s nogu, oni ne samo što se
udvaraju Jadranki Kosor, nego je podupiru na način koji njoj najviše
odgovara. A odgovara joj zbog više nego očitog razloga: njezina je
politika lišena bilo kakvog smislenog sadržaja i jedino zavodljive
vanjske manifestacije mogu kompenzirati tu beskrajnu unutrašnju
prazninu.
Ilustracija: NIK TITANIK
Elem, koliko je Jadranka Kosor zaista neodoljiva, toliko je otprilike vjerodostojna hrvatska politika i njena medijska prezentacija. Tu valja podsjetiti da je sličnim mitotvorstvom štampa opsluživala i gospođina prethodnika, Ivu Sanadera, kojeg su pratile parole da je "persona po mjeri svijeta", neponovljivi udvarač, Stoibereliminator, nacionalni žigolo najviše klase, osposobljen da se sporazumijeva na više jezika i europsku političku elitu zavrti oko malog prsta. Poznat je slučaj uglednoga društvenog kroničara koji se doslovno raspao od Sanaderova nastupa na jednom međunarodnom skupu i bio toliko impresioniran njegovom figurom, izgledom i šarmom da je izvijestio kako se, možda prvi put u svome životu, "osjeća ponosnim zato što je Hrvat", a zatim još tjednima ejakulirao laude dragome vođi.
Uloga šarma u hrvatskoj demokratskoj emancipaciji uvijek je skopčana s istim šibicarskim pitanjem: Koga smo ovaj put uspjeli kvalitetno blefirati? Kriterij je u igri kada je u toku operacija prodaje muda za bubrege, a ova praktički ne prestaje, jer se tzv. službena hrvatska politika, naročito ona vanjska, uglavnom sastoji od predanog pakiranja praznine. Kada nemamo ništa drugo, ostaje nam šarm. Kada nemamo ni šarma, ostaje nam medijska fikcija o njemu.
Ima neke pravde u tome što je koncept omanuo baš u tvrđavi tradicionalnog balkanskog mačizma, Crnoj Gori. Premijerka Jadranka Kosor pomno je odabrala garderobu, broš i osmijeh, prije putovanja svladala tečaj trbušnoga plesa, pojavila se u svojem najizazovnijem izdanju i tamošnjeg klipana na vlasti suočila s obilnom količinom šarma i ženskih draži, na što je ovaj hladno upitao: A đe su jamstva?
Čitajte http://generalposlijebitke.blogspot.com/BŽV!
Dinamo saznao protivnika u play-offu Europske lige, na Maksimir dolaze Belgijci!
Donna Vekić bez izgubljenog seta do finala Challengera
Ždrijeb Lige prvaka ponovno spojio Benficu i Real, Leko ide na Simeonea, a Kovač na Pašalića
Vukmir: 'Da nam je netko ponudio četvrtfinale s Armenijom, to bismo itekako prihvatili'
http://www.jutarnji.hr/-mesicevi-savjetnici-ne-zele-otici-s-pantovcaka/637251/
Uhljebila se dikobrazova svita na račun poreznih obveznika pa ne žele van... sad bi i pušili ovima koji su došli samo da ostanu što dovoljno govori o njima i bivšem presedniku.
Uhljebila se dikobrazova svita na račun poreznih obveznika pa ne žele van... sad bi i pušili ovima koji su došli samo da ostanu što dovoljno govori o njima i bivšem presedniku.
- Najnovije
- Najčitanije


Klub i službeno potvrdio: Dominik Livaković vratio se u Dinamo
34 min•Nogomet

Nakon teškog pada Lindsey Vonn, prekinut i otkazan spust u Crans Montani
1 sat•Zimski sportovi

Sigurdssonov istup pokrenuo neke stvari, EHF odlučio poraditi na rasporedu
1 sat•Rukomet

Leon Goretzka potvrdio odlazak iz Bayerna: 'Pravo je vrijeme da otvorim novo poglavlje'
1 sat•Nogomet

Dinamo saznao protivnika u play-offu Europske lige, na Maksimir dolaze Belgijci!
2 sata•Nogomet

Ždrijeb Lige prvaka ponovno spojio Benficu i Real, Leko ide na Simeonea, a Kovač na Pašalića
3 sata•Nogomet

Vukmir: 'Da nam je netko ponudio četvrtfinale s Armenijom, to bismo itekako prihvatili'
3 sata•Nogomet

Dinamo saznao protivnika u play-offu Europske lige, na Maksimir dolaze Belgijci!
2 sata•Nogomet

Odgovor EHF-a: 'Na prošlom SP-u, Hrvatska je bila smještena u Karlovcu pa putovala u Zagreb na utakmice'
21 sat•Rukomet

Najduže polufinale u povijesti Australian Opena: Zverev propustio servis za meč, Alcaraz do finala
5 sati•Tenis

Bitka za finale, Njemačka stoji na suprotnoj strani
8 sati•Rukomet

Ždrijeb Lige prvaka ponovno spojio Benficu i Real, Leko ide na Simeonea, a Kovač na Pašalića
3 sata•Nogomet

Köln i Wolfsburg ponudili su već jedan spektakl, večeras bi mogli i drugi
4 sata•Nogomet

Klub i službeno potvrdio: Dominik Livaković vratio se u Dinamo
34 min•Nogomet

Izbornik Sigurdsson odlučio bojkotirati EHF zbog sramotnog tretmana hrvatske reprezentacije
23 sata•Rukomet










