Premda ministar financija Slavko Linić planira uvesti porez na imovinu već iduće godine, još nisu poznati njegovi prijedlozi svih poreznih stopa. U javnost su zasad "iscurile" samo tri – od 2 posto (vikendice), 0,2 posto (stanovanje) i 0,4 posto (najam) – i sve tri tretiraju samo kuće i stanove. Stoga smo Ministarstvo financija upitali hoće li se i po kojim stopama oporezivati poslovni i gospodarski objekti, proizvodni pogoni, poljoprivredno zemljište...

– Uskoro će ministar financija Slavko Linić imati javnu prezentaciju prvog nacrta zakona o porezu na imovinu – bilo je sve što su nam rekli u ministarstvu.

Bez odgovora smo ostali i na pitanje hoće li jedinice lokalne samouprave same određivati osnovicu na temelju koje će vlasnici nekretnina plaćati porez ili će im u procjeni vrijednosti nekretnina pomoći i Porezna uprava. Naime, i gradonačelnici koji su za uvođenje poreza kao i protivnici uvođenja novog poreza rekli su nam da još ne znaju kako će procjenjivati nekretnine te da im nitko iz Ministarstva financija još nije dao nikakve smjernice o tome. Stoga se boje da će biti vrlo teško pravedno procijeniti tisuće nekretnina u vrlo kratku vremenskom razdoblju.

Određivanje osnovice, odnosno procjenu vrijednosti nekretnina, mnogi stručnjaci smatraju najvažnijim poslom u procesu pripreme i uvođenja novog poreza.

– Za potrebe određivanja osnovice poreza na nekretnine najčešće se provodi takozvana masovna procjena vrijednosti. Taj proces podrazumijeva da se ne procjenjuje vrijednost svake nekretnine zasebno jer bi to bilo preskupo i predugotrajno, nego se pribjegava pojednostavljenju primjenom odgovarajućih modela. Ti se modeli temelje na procjeni vrijednosti nekretnine u ovisnosti o određenom broju varijabli (veličini, namjeni, starosti, lokaciji, kvaliteti...). Nakon sto se dođe do preliminarnih procjena osnovice oporezivanja, vlasnicima nekretnina o tome se dostavlja obavijest te im se ostavlja određeno razdoblje za žalbu – kaže Sandra Švaljek iz Ekonomskog instituta.

Neće više biti važna samo lokacija stana

Građani već dugo kroz komunalnu naknadu plaćaju činjenicu da su vlasnici stana ili kuće. Taj će paraporez nestati nakon što se uvede porez na imovinu. Iako je novi porez na imovinu trebao samo zamijeniti komunalnu naknadu, stvari će se dramatično izmijeniti. Naime, komunalna naknada ne plaća se na temelju stvarne vrijednosti stana ili kuće ili na temelju toga koristite li svoju nekretninu za stanovanje, najam ili vam "zjapi" prazna – ona se plaća samo na osnovi veličine i lokacije na kojoj se nalazi. Tako su gradovi podijeljeni na nekoliko zona – od središta prema periferiji – a cijena naknade fiksna je i plaća se to manje što je nekretnina u nižem razredu, odnosno što je udaljenija od središta grada. Novi bi porez trebao ispraviti tu nepravdu jer mnogi plaćaju više samo zato što žive u središtu grada, bez obzira na stvarnu vrijednost svog stana. No, "kvaka" je u tome što će građani, prema predviđenim stopama, novi porez u prosjeku plaćati čak tri do pet puta više. Iako bi posljedica novog poreza bila i znatno veći prihod u gradskim proračunima, Slavko Kojić, zagrebački pročelnik za financije, velik je protivnik novog poreza jer smatra da je naš porezni kapacitet iscrpljen.

Vikendica će postati luksuz. Porez veći i 20 puta

Već i prve, k tomu još i neslužbene, informacije da će se posjedovanje vikendica "kažnjavati" stopom od dva posto od njihove tržišne vrijednosti izazvale su veliko negodovanje. Naime, građani i danas plaćaju godišnji porez na vikendice koji, ovisno o tome gdje se kuća za odmor nalazi, iznosi od najmanje pet do najviše 15 kuna po četvornom metru. Ubuduće ćemo posjedovanje vikendice godišnje, umjesto tisuću ili nešto više kuna, morati plaćati čak deset do dvadeset puta više! S tako drastičnim povećanjem poreznog opterećenja ne slažu se čak ni gradonačelnici primorskih gradova koji bi znatno profitirali od novog poreza jer na području njihovih gradova mnogi građani imaju kuće za odmor. Jedan od njih je i gradonačelnik Novog Vinodolskog Oleg Butković (HDZ) koji samo od poreza na vikendice (kojih je na području grada oko tisuću) godišnje ubere oko 1,8 milijuna kuna. Prema prijedlogu novog poreza, ta bi se svota povećala na čak pet do šest milijuna kuna, a kako je proračun grada 30 milijuna kuna, jasno je da bi mu posao bio neusporedivo lakši.

– Bez obzira na veće prihode, nisam za uvođenje poreza jer bi to bio prevelik udar na građane – kaže Butković.

Kazne za zemljišta koja nisu obrađena

Velika je nepoznanica što Ministarstvo financija planira učiniti kada su u pitanju poljoprivredne površine. Naime, vlasnici poljoprivrednih parcela sada ne plaćaju nikakve ekstra namete, a propala je, odnosno nikada nije zaživjela ideja da se vlasnici neobrađenih poljoprivrednim površina stimuliraju "kažnjeničkim" porezom na neobrađena poljoprivredna zemljišta. Osim što će biti vrlo teško utvrditi stvarnu, tržišnu vrijednost velikog dijela poljoprivrednih površina, velik je problem i mnoštvo nelegalnih objekata koji su sagrađeni u poljoprivredne svrhe. Prije eventualnog uvođenja poreza na poljoprivredno zemljište, mnogi proizvođači najprije bi trebali legalizirati sve ilegalno sagrađene gospodarske zgrade na svojim imanjima. U Ministarstvu financija nisu nam odgovorili planiraju li uopće oporezivati poljoprivredne površine, pa nije poznato hoće li praviti razliku između obrađenih i neobrađenih parcela.

Hoće li rasteretiti privredu?

Koliko će iznositi stopa poreza na nekretnine kada je riječ o poslovnim prostorima, gospodarskim zgradama i industrijskim pogonima, zasad nije poznato. Međutim, sigurno je tek da će njihove stope biti znatno drukčije od sadašnjih stopa, odnosno visina komunalnih naknada. Naime, bez obzira na grad i bez obzira na gradsku zonu, komunalne naknade za poslovnih prostora neusporedivo su veće od naknada koje plaćaju vlasnici kuća ili stanova. Uspoređujući visine doprinosa u svim većim hrvatskim gradovima, bez obzira na njihove poprilične oscilacije, one su svuda desetak puta veće od komunalnih naknada za kućanstva.

Stoga stručnjaci upozoravaju da bi vlasnike poslovnih i gospodarskih zgrada, a posebno proizvodnih pogona, trebalo oporezivati znatno nižim stopama nego dosad.

>> Dvostruko veći porez i za stan od 70 m2 u kojem živite