Već u utorak ministar financija Slavko Linić trebao bi saborskim zastupnicima predstaviti proračun za 2013, za koji priznaje da mu je njegova izrada bila teži posao od poreza na nekretnine i rebalansa proračuna.

'Ministri žele reforme, žele promjene, a reforma košta. U isto vrijeme trošak kamata se približava deset milijardi kuna, ne smijemo dopustiti da deficit bude puno veći od deset milijardi, a to u konačnici znači da nema sredstva za reforme, da treba rezati troškove plaća. Sastaviti proračun u kojem za pet milijardi kuna rastu rashodi na koje se ne može utjecati, u kojem morate ipak uložiti dio novca u reforme i smanjivati troškove plaća jest najgore što se može dogoditi. To je proračun kojim nitko nije zadovoljan. Ni načinom na koji smo ga radili, ni brojkama koje imamo. Nije ugodno raditi dokument koji će svima skinuti osmijeh s lica', priznao je u intervjuu Novom listu ministar financija Slavko Linić.

Sastavljanje proračuna, kaže Linić, bilo bi lakše da su krenule investicije i zapošljavanje, no očito je, priznaje, da je Vlada 'precijenila svoje mogućnosti'. Pri tome muku vladajućima stvaraju pojedina javna poduzeća.

'U pregovorima sa sindikatima državnih i javnih službi stalno nam prigovaraju da smo, kada su oni u pitanju, efikasni, da ih pritišćemo, a da u javnim tvrtkama i agencijama ništa ne činimo. Očito je da ta dva sustava ne žive jednako. Imam upite iz tih tvrtki koje dobro posluju zašto oni ne bi isplatili božićnicu. Kao da ne shvaćaju da su u jedinstvenom državnom sustavu u kojem ne možemo negdje isplatiti božićnicu, a negdje ne. Ne shvaćaju da njihovo financijsko stanje nije rezultat njihova boljeg poslovanja, nego činjenice da nisu dovoljno investirali. Imamo 340 tisuća ljudi na burzi, privatni sektor je već puno toga pretrpio. Svi koji su pod kapom Vlade ne mogu živjeti u svom svijetu i mirno gledati kako se drugima smanjuju prava. Ni mi u Vladi ne možemo razumjeti takvo ponašanje. Ti ljudi su dio Vladine politike, politika ih je postavila, ali oni očito tako ne razmišljaju', kazao je Linić.

Stoga nije ni čudo da se ostavlja dojam da Vlada još uvijek nije uspjela uspostaviti vlast kako treba. 'Prije će biti da je glavno pitanje jesu li svi koji obnašaju vlast počeli participirati u Vladinoj politici. Evo imamo slučajeve da po javnim poduzećima ili ustanovama kupuju skupa vozila, oni kao da namjerno izazivaju ili su politički nepismeni, pa se Vlada ili ministri moraju time baviti i gubiti vrijeme na to. Moramo shvatiti da smo siromašna zemlja u krizi, svatko će razumjeti da smo siromašna zemlja i da je dio štednje svaka sitnica', poručio je Linić.


Među onima od kojih puno očekuje je i privatni sektor. 'Vlada uporno insistira na Zakonu o financijskom poslovanju koji nam omogućava da zajedno s bankama povećamo kapital, ali i da umjesto neuspješnih u posao dovedemo nove ljude, nove partnere i da ne gubimo vrijeme na stečajeve jer nemamo nekoliko godina. Vlada je pripremila dovoljno ljudi da provedu taj zakon, ali je pitanje hoćemo li u tome imati sudjelovanje privatnog sektora koji mora priznati svoje neuspjehe, ako želimo spašavati radna mjesta', rekao je Linić, dodavši da nije 'cijeli privatni sektor neuspješan, ali da se treba liječiti oboljeli dio'.

Pritom, nadodaje, to se 'bolesno tkivo ne može samo presjeći jer ga ima previše'.

Zamoljen za ocjenu prve godine mandata Vlade, Linić je priznao da je moglo biti bolje. 'Ostvarili smo ozbiljne uštede, odgovornije se odnosimo prema imovini i u tom djelu je dobra godina iza nas. U dijelu promjena stanja u gospodarstvu, nije to bila najbolja godina. Očekivao sam radove, dizalice, buldoždere, završetak projekata, početak investicija u energetici. Jesam, očekivao sam više', zaključio je Linić.