– Hrvatsku i Njemačku veže snažno prijateljstvo. A ovako se ne postupa prema prijateljima – komentirao je danas predsjednik odbora za europska pitanja njemačkog Bundestaga Gunther Krichbaum poteze hrvatskih vlasti, posebice donošenje tzv. Lex Perković.

Rezultat, a ne isprike

Onako kako taj zastupnik CDU-a, stranke kancelarke Angele Merkel, vidi situaciju s izmjenom zakona po kojem europski uhidbeni nalog vrijedi samo za zločine počinjenje nakon 7. kolovoza 2002. može se svesti u tri riječi iako ih on – diplomatski – nije izrekao: Izigrali ste nas.

– Njemačka je posljednja ratificirala hrvatski pristupni sporazum jer smo željeli da se Hrvatska do samog kraja ne opusti i ne uspori s reformama. Stoga taj pritisak. I onda, kad ratificiramo, nekoliko tjedana poslije Vlada predlaže, a Sabor potvrđuje zakon koji, po meni, krši preuzete obveze. Da je Hrvatska ovaj zakon donijela prije nego što je Njemačka ratificirala, vjerujte da bi stvari u Njemačkoj bile drukčije – govori.

Potpisano se mora provoditi, kaže Krichbaum. Izmjenu zakona izravno veže uz Josipa Perkovića. Na pitanje znači li to da ne vjeruje objašnjenima hrvatskog ministra pravosuđa Orsata Miljenića te premijera Zorana Milanovića da se zakon donosi zbog poplave uhidbenih naloga koji se očekuju, ali i zbog zaštite branitelja, kaže:

– Pametan čovjek mi je jednom rekao: Nisu važne isprike, već rezultat. Objašnjenja su i te kako potrebna, želio bih da me se uvjeri da griješim, no smatram da je zakon imao samo jednu svrhu – zaštititi Perkovića. Donesen je na brzinu, i to nakon što je hrvatska strana dobila informaciju o uhidbenom nalogu – govori te napominje kako – za razliku od Hrvatske – u Njemačkoj ubojstvo ne zastarijeva, ali i da Njemačka a priori ne tvrdi da je Perković kriv. Unatoč tomu, Njemačka ne namjerava inicirati nikakve poteze prema EK.

– Sada ste članica EU. Nije posao Njemačke nadzirati kako provodite preuzete obveze. EU ima mehanizme i uvjeren sam da će reagirati i donijeti pravu odluku. Imam puno povjerenje u EK – kaže te napominje da nije neuobičajeno da EK reagira kad smatra da država “iskoči” iz europskih zakona. Tako je lani predsjednik EK Barroso pozvao bugarskog premijera Victora Pontu, a i Njemačka je bila pod udarom zbog Volkswagena, no Krichbaum smatra da će u ovom slučaju “biti dovoljna potpredsjednica Viviane Reding”.

A. Merkel čuvala sebe?

Na pitanje jesu li promjene Ustava po kojima politička ubojstva ne zastarijevaju bila dovoljna da Njemačka prepusti Perkovića, kaže:

– Hrvatska je suverena država, smije činiti što želi, ali ako se to ne kosi s europskim zakonima. Ipak, nije htio komentirati informacije iz diplomatskih krugova da je kancelarka Merkel izostala s proslave u Zagrebu zbog toga jer nije željela “otvarati bokove” za kritike u predizborno vrijeme, a i za vrijeme nezadovoljstva proširenjem i bailoutima, na što se lijepo nadovezao i slučaj Perković koji je u njemačkim medijima b

– Ne želimo li objaviti bankrot države, a to nam ne pada na pamet, svoje imovinske resurse moramo staviti u funkciju smanjenja javnog duga. To ljudi moraju shvatiti – to je upravljanje državom – imamo imovinu i trebamo je staviti u funkciju i s druge strane uprihoditi da smanjimo dug – riječi su ministra financija Slavka Linića kojima je pokušao objasniti zašto Vlada daje autoceste u koncesiju.

Potrošili više

Do kraja lipnja potrošen je sav ovogodišnji deficit, pa nas u razmaku od pola godine čeka drugi rebalans proračuna za 2013.! Probijanje budžeta ministar pravda obvezama prema zdravstvu, no problemi su puno veći i država ih neće moći premostiti bez jedne krupne privatizacije. Ekonomist Željko Lovrinčević predviđa da će do kraja godine javni dug doći na 70 posto BDP-a, i to nakon što se, zbog promijenjene metodologije, korektno prikažu sve obveze države te u javni dug uključe zaduženja HBOR-a, HAC-a i AZR-a.

– Stanje je dramatičnije nego što se u Vladi predstavlja jer su eksplodirali i deficit i javni dug – kaže Lovrinčević. Njegova je procjena da će se do kraja godine manjak u državnoj blagajni popeti na približno 14 milijardi kuna, zbog čega će Hrvatska biti jedna od rijetkih članica EU sa znatnim rastom deficita, i to u vrijeme kad se deficit trebao smanjiti za jedan postotni bod BDP-a godišnje. Kako sadašnji Zakon o proračunu kaže da javni dug ne smije prijeći 60 posto BDP-a, Sabor zapravo ne bi ni smio izglasati proračun za 2014. godinu, što zapravo znači da hrvatska Vlada već u prvoj godini članstva svoje javne financije predaje u ruke Bruxellesa. Očekuje se da će država ove godine u proračun prikupiti 1,5 do 2 milijarde kuna manje od planiranih 113 milijardi kuna. Posljedica je to pada zaposlenosti, proizvodnje i pada BDP-a. K tome, ulazak u EU donio je Vladi obvezu da u zajednički proračun uplati 1,7 milijardi kuna polugodišnje članarine, smanjuju se prihodi od carina jer prostor EU postaje unutarnje tržište, a 75 posto carina naplaćenih od uvoza iz trećih zemalja odlazi u Bruxelles.

Dok su prihodi, kaže Linić, ‘par postotaka’ ispod plana, rashodi su veći približno 4 posto, tako da Vlada i njezin ministar financija nemaju kontrolu ni nad čime pa se kao spasonosno rješenje nameće davanje autocesta u koncesiju, od čega Linić očekuje najmanje tri milijarde eura. Ili to ili bankrot države.

Novo zaduženje

Hrvatska se po cijeni rizika i zaduženja smješta uz bok s Mađarskom, Srbijom i Slovenijom – državama koje se na međunarodnom tržištu zadužuju neznatno ispod 6 posto. U pripremi je plasman dviju državnih obveznica na domaćem tržištu od 7 milijardi kuna za koje ministar očekuje kamatu nešto veću od 5 posto, dok financijski krugovi procjenjuju da će cijena zaduženja biti od 5,2 do 5,8 posto, ovisno o tome je li dug u kunama ili eurima. Samo za dosadašnji deficit i refinanciranje dospjelih obveza Vlada se ove godine morala zadužiti oko 30 milijardi kuna. Ovo ljeto polako nastupa kraj ere jeftinog novca, kamate na svjetskim tržištima počinju rasti, što znači da će i cijena hrvatskog zaduženja premašiti 6%, što je za državu s visokim javnim dugom situacija neproglašenog bankrota.

– Nakon što je Sabor usvojio strategiju, mi smo dobili mogućnost uređenja zakonodavnog okvira kako bismo povećali efikasnost upravljanja državnom imovinom. Ovo je prvi zakon koji najizravnije regulira sustav koji bi trebao provoditi utvrđenu strategiju. Brojni su problemi u upravljanju državnom imovinom, a ovaj zakon otvara put da se što brže uspostavi zajednički registar državne imovine koja je rasuta po različitim resorima pa se ne zna ukupna vrijednost imovine kojom raspolažemo. Ovaj zakon ima namjeru protresti sustav i osigurati da bude efikasniji od postojećeg – pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić koji smatra da bi Zakon o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom trebao provoditi usvojenu strategiju 2013. – 2017.

Nove funkcije za DUUDI

– Želimo drukčije urediti sustav, protresti ga i osigurati njegovu efikasnost. DUUDI će dobiti nove funkcije. Središnje tijelo za upravljanje državnom imovinom, tj. Agencija za upravljanje državnom imovinom potpuno će se restrukturirati i podijeliti na dva dijela – najavio je Grčić.

– Ovo je jedan od onih zakona koji će izazvati komentare. Ovo je idealno mjesto za one koji galame da galame. Možda smo mogli i prije to učiniti ali, evo, sada to činimo –  kazao je premijer Zoran Milanović.  – Sve se na kraju svodi na optužbe da se nešto želi rasprodati i nekome pogodovati – rekao je premijer i istaknuo kako Vlada „nije ničija privatna firmica“.

– Najveći su problem Vlade visoki dugovi. Dobar dio ove imovine treba rasprodati i privatizirati. Nama privatizacijski prihodi mogu biti jedini koji će smanjivati goleme dugove – komentirao je ministar financija Slavko Linić. 

– Restrukturiranje nije samo otpuštanje ljudi, ono znači i preuzimanje dugova i ulaganje u tehnologiju. Mi u proračunu prostora za vraćanje dugova nećemo naći. Sustav koji će biti brz i efikasan itekako je potreban – istaknuo je Linić.

Naplata poreznog duga

– Ukupno je podneseno 16.559 zahtjeva za reprogramiranje. Odobreno je 9643 zahtjeva za porezni dug u iznosu od 4,676.405,025 kuna – kazao je ministar Linić prezentirajući Nacrt prijedloga zakona o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom. Dodao je i kako Vlada želi pomoći u gospodarskoj krizi i stoga predlaže reprogram poreznog duga nastalog do 31. 1. 2013.  s rokom do 36 mjeseci i s povoljnijom kamatnom stopom.

– Reprogramima i otpisom pomažemo gospodarskim subjektima u poteškoćama. Dovoljno je šansi – od rujna kreću kontrole, nema gledanja kroz prste – oštar je bio ministar financija.

Prihvaćen model monetizacije autocesta

Vlada je donijela odluku kojim se daje suglasnost prihvaćanja modela monetizacije autocesta prema prijedlogu savjetnika. On je predlažio da se autoceste daju u koncesiju strateškom ulagaču koji će naplaćivati cestarine i održavati autoceste 30 do 50 godina. Resorni ministar Siniša Hajdaš-Dončić kazao je da ovisno o duljini koncesije ovisi i cijena koju će Vlada dobiti za autoceste, a njegova je procjena je da će se prodati za 2,4 do 3, 2 milijarde eura.

- Iduće godine na naplatu dolazi 6,6 milijardi kuna kredita, a ukoliko ne bi monetizirali autoceste, taj bi trošak pao na leđa građana - kazao je Dončić pa i napomenuo da je ukupni dug za autoceste oko 4 milijarde eura. Podsjetimo, konzorciji Erste banke i Deloitta odlučio je između pet mogućih modela monetizacije autocesta među kojima je opcija bila i privatizacija. Minsitar financija Slavko Linić prije nekoliko dana rekao je da Vlada neće prodati autoceste ispod 3 milijarde eura.

Pream podatcima iz bilanci cestarskih tvrtki odnosno autoceste Rijeke-Zagreb, Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta ukupna dugovanja iznose oko 38 milijardi kuna. Nakon sjednice Vlade ministar Dončić održat će konferenciju za tisak na kojoj će iznijeti više podataka.

Promjene i oglašavanju duhanskih proizvoda

– Pušenje i uporaba duhana prošli su u proteklih deset godina put od prihvatljivog ponašanja do svijesti o posljedicama i smrtnosti. Godišnje u RH umre od posljedica pušenja 10.000 ljudi, odnosno grad veličine Makarske. Uređujemo indirektan i direktan utjecaj promidžbe na naše mlade. Obaveza nam je zaštiti mlade od utjecaja duhanske industrije te ukloniti automate iz prodaje – kazao je ministar Rajko Ostojić nakon čega je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda usvojen.

Na današnjoj sjednici Vlade naći će se 40 točaka, a među njima i dva značajna prijedloga odluke o državnoj imovini. Prvim bi se Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture omogućilo raspisivanje javnog natječaja za davanje u koncesiju autocesta kako bi se pokrio javni dug vezan uz tvrtke Hrvatske autoceste i Autocestu Rijeka-Zagreb.

Uz zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu države, ministri će raspravljati i o pooštravanju zakona o ograničavanju duhanskih proizvoda, njihovoj promidžbi te zabrani prodaje duhanskih proizvoda iz automata.

Vlada će, između ostalog, raspravljati i o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, o željeznici, prijedlogu novog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.