Stajalište Vrhovnog suda prema kojemu se Josipa Perkovića može izručiti Njemačkoj iako je u Hrvatskoj nastupila zastara u Vladi je izazvalo zgražanje. Visoki Vladin dužnosnik kaže da je Vrhovni sud postupio nezakonito, da je svjesno prekršio izričitu zakonsku zabranu izručenja u slučaju zastare te zlurado donio odluku kojom se krši zakon i prava naših građana.

Presedan za Perkovića

I dvoje istaknutih pravnih stručnjaka, predstojnici katedri kaznenog procesnog i materijalnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zlata Đurđević i Davor Derenčinović, tu odluku smatraju pogrešnom.

Sporna odluka odnosi se na slučaj K. Č.-a za kojim je Slovenija izdala europski uhidbeni nalog (EUN) zbog prijevare. U Hrvatskoj je nastupila zastara pa ga je Županijski sud u Vukovaru odbio izručiti. No, suci Vrhovnog suda Lidija Grubić Radaković, Marin Mrčela i Zdenko Konjić tu su odluku poništili. Pozivaju se na to da se pri primjeni EUN-a za određena kaznena djela isključuje provjera dvostruke kažnjivosti pa i zastare po našim propisima. Smatraju da je mjerodavno to što se K.Č.-u može za prijevaru suditi u Sloveniji.

Vladi, proizlazi iz razgovora s njezinim visokim dužnosnikom, dodatno je šaka u oko to što je u kreaciji odluke kojom se utire put da se Perkovića unatoč zastari izruči Njemačkoj kao zapisničarka sudjelovala i Melanija Grgić. To je sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici koja je gotovo desetljeće provela u Ministarstvu pravosuđa i bila šefica radne grupe za “lex Perković”. Upravo joj je zbog zakona koji prate mnoge kontroverze ministar pravosuđa Orsat Miljenić dao otkaz u Ministarstvu. No, Državno sudbeno vijeće ju je 16. rujna uputilo na rad u Vrhovni sud, gdje je već za dva tjedna radila na slučaju na koji se primjenjuje zakon koji je potpisala.

M. Grgić je slučajnost

Vrhovni sud je bez komentara na spornu odluku. Kaže da su suci sve rekli u svojoj odluci. Za angažman M. Grgić kažu da je puka slučajnost i vjerojatno posljedica toga da je odmah dobila sve spise koji u tom času nisu bili raspoređeni.

– Spomenuta odluka Vrhovnog suda potpuno je pogrešna, protivna je prethodnoj praksi Vrhovnog suda kao i Zakonu o pravosudnoj suradnji. Pokazuje nepoznavanje temeljnih pojmova prava o međunarodnoj pravnoj pomoći i prava EU. Posebna je njezina opasnost u tome što daje pogrešne upute prvostupanjskim sudovima – kaže Z. Đurđević i dodaje da se u spornoj odluci pojam obostrane kažnjivosti tumači na laički, a ne pravni način. Neprovjeravanje obostrane kažnjivosti odnosi se na identitet norme.

– Naravno da je ta odluka pogrešna i protivna prijašnjoj praksi Vrhovnog suda. Tom se odlukom suspendiraju sve odredbe nacionalnog zakonodavstva. Koji je smisao postojanja tih odredbi nakon te odluke!? – čudi se Derenčinović. I u Okvirnoj odluci o EUN-u, među ostalim, piše da predaja osobe dolazi u obzir pod uvjetom da se radi o kaznenom djelu po pravu države koja ima jurisdikciju nad tom osobom, ali ako je nastupila zastara, onda nemamo kaznenu vlast nad tom osobom i nemamo je pravo predati – kaže Derenčinović.