Na današnji dan prije dvadeset i četiri godine Hrvatska je dobila svoj prvi Ustav kao samostalna država, koji je dobio naziv božićni Ustav jer je donesen 22. prosinca 1990.godine...

Nakon što su u travnju i svibnju 1990. održani prvi višestranački parlamentarni izbori, a krajem svibnja i konstituiran Sabor, tadašnje Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske je 18. srpnja odlučilo Saboru predložiti donošenje Ustava koji će odraziti volju građana izraženu na izborima i težnje hrvatskog naroda za neovisnosti.

Tu odluku su na svojim sjednicama 25. i 26. srpnja podržala sva tri tadašnja vijeća u Saboru - Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće - čijim se amandmanima na važeći Ustav Hrvatska već tada odrekla naziva "socijalistička" i crvene zvijezde na svojoj zastavi.

Po izglasavanju amandmana, zastupnici tog prvog saziva Sabora su, predvođeni tadašnjim predsjednikom Sabora Žarkom Domljanom, na Markovu trgu simbolično nazočili spuštanju zastave SFRJ te podizanju hrvatskog stijega s povijesnim grbom. Kao ciljevi Ustava tada su zacrtani određenje Hrvatske kao suverene države hrvatskoga naroda i pripadnika drugih naroda i manjina, države parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišnog gospodarstva, dok su politička polazišta za izradu Ustava sadržavala načelo po kojem vlast pripada narodu.

Na izradi Ustava radila je Ustavotvorna komisija u kojoj su bili istaknuti predstavnici političkog i akademskog života, koji su u to ljeto 1990., koje je obilježila tzv. balvan revolucija u Kninu, prionuli izradi kratkog i jasnog Ustava kao trajne vrijednosti i jedinstvenog pravnog dokumenta hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske. Na zajedničkoj sjednici triju svojih vijeća Sabor je 22. prosinca 1990. donio Odluku o proglašenju Ustava Republike Hrvatske. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je u prigodi proglašenja Ustava sa saborske govornice poručio kako je donošenje Ustava RH bez ikakvih dvojbi izniman povijesni čin.

"I to iz dva razloga. Prvo stoga što ovaj Ustav označuje konačan raskid s komunističkim, tzv. socijalističko-samoupravnim jednostranačkim sustavom, zasnovanim na društvenom vlasništvu i plansko-dogovornoj privredi. I drugo, radi toga što on čini temeljnicu u izgradnji pune nacionalno-državne suverenosti Hrvatske; ono tvarno i duhovno stanište, u državnotvorno-političkom smislu, na kojemu će hrvatski narod moći nadograđivati i do kraja dovršiti svoj dom slobode i neovisnosti, na području unutarnjih i međunarodnih odnošaja", istaknuo je predsjednik Tuđman.

Božićnim Ustavom Hrvatska je određena kao jedinstvena, nedjeljiva demokratska i socijalna, suverena država u kojoj su zajamčena prava čovjeka, pravo vlasništva i vladavina prava. Ustavnim je odredbama suverenitet Republike određen kao "neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv", te utvrđeno da "saveze s drugim državama Republika Hrvatska sklapa zadržavajući suvereno pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa".

Ustav je zajamčio slobodu osnivanja političkih stranaka, slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovjesti, kao i slobodu poduzetništva i tržišta kao temelje gospodarstva, a odredio je službenu uporabu hrvatskog jezika te ravnopravnost svih naroda i manjina kao državljana RH. Ustavom je utvrđen dvodomni parlament, odnosno Sabor sastavljen od Zastupničkog i Županijskog doma. Božićni Ustav do sada je mijenjan četiri puta, a posljednji put u lipnju ove godine.