dbald je napisao/la:
Cantera je napisao/la:
Recimo, konkretan primjer, što misliš koliko je Irska priča o uspjehu na zdravim nogama? Ono što sam čitao, dosta se temelji na niskoj kamatnoj stopi od nekih 1% i da nije riješenje za duže staze. Što će se dogoditi ako se poljulja taj temelj? Najviše zbog svih naših ljudi koji su otišli u Irsku "trbuhom za kruhom". A Irska mi se čini kao najriskantnija destinacija.
Vidi cijeli citat
Kamatne stope u EU zoni su pod utjecajem ECBa pa su tako približno jednaki uvjeti kreditiranja, čak možda i blago nepovoljniji u Irskoj nego u ostatku EU zone. Irska ima rast od 7% a ostale članice uglavnom tek preko 1,5%-2%. Razlika je efekt irske politike pogodovanja investitorima u tehnološki najnaprednijim industrijama tipa farmaceutska ili IT i nešto manje osnove za izračun rasta. Poanta bilo kakve industrije koja je povlaštena određeno vrijeme je da dovodi ljude tj. stvara potražnju za dodatnim uslugama pa se na nju nakaleme i povećanja obujma postojećih industrija - trgovina, ugostiteljstvo, usluge,... Takva politika je neovisna o kamatnoj stopi. Zahvaljujući takvom tempu rasta i istovremenoj kontroli državnih rashoda te povoljnoj politici ECBa, irska država je smanjila omjer dug/BDP s 120% na 98% u 3 godine
S druge strane, rast ostatka Europe je puno upitniji. Sadašnje stope rasta nisu takve da smanjuju omjer duga i BDP u dugom opterećenim zemljama: Italiji je dodatno porastao, Portugal ga je tek uspio stabilizirati isto kao i Španjolska. Čak i u uvjetima rekordno niske nafte koja pogoduje europskim gospodarstvima koja su veliki uvoznici, BDP ne raste ni približno dovoljno da konačno počne smanjivati dugove samo na račun rasta. U tom kontekstu ECB se nalazi u teškoj poziciji - cilj im je programom kvantitativnog popuštanja postići ciljanu stopu inflacije ali moraju paziti da ne pretjeraju jer bi onda povećane kamate opet povećale pritisak na države koje su rizičnije i zaduženije.
Vidi cijeli citat
Oprostite na skretanju s teme Pauletić i H(YU)TV!
Čitao sam
ovaj članak o Irskoj, zato to pitanje, jer izgleda da su brojevi napuhani, iako, za sada nisu loši. Ima li mogućnosti da se sličan model primjeni na Hrvatsku!? Naravno, uzimajući u obzir činjenicu kako je potrebno pronaći neku drugu industriju na koju se može staviti naglasak. Domaći "bazen" stručnjaka u poljima tehnoloških i prirodnih znanosti nije bogzna koliki, no to je smjer u kojem većina naprednih zemalja ide. Koliko bi se tu dalo napraviti prostora podizanjem poduzetničke klime i drugim poticajima (npr. smanjenje administracije za pokrenuti posao, smanjenje poreza itd)? Jel bi to privuklo obrazovanu radnu snagu iz susjednih zemalja? Sigurno je to lako za napisati, a ne tako jednostavno za izvesti, no nije li to, u ovoj situaciji, jedini put? Ne postoje više masovni poslodavci, osim države i Todorića

(poput negdašnjih PIKova ili velikih tvornica) koji mogu zaposliti na tisuće ljudi odjednom. Sad je mali i srednji biznis u stvari jedini izlaz. Ali kako ih osnažiti!?