troškovi mog školovanja:

osnovna...ništa

srednja...20 kuna (upisnina u školsku knjižnicu)

fakultet

troškovi promocije i tiskanja diplome = 400 kuna
upisnina za svaki semestar 100 kuna......100 x 10= 1000 kuna
kupnja indeksa prilikom upisa = 150 kuna
prijava na upise = 200 kuna
____________________________________________________

1770kuna


i to nije dobro!

bez obzira što sam ja izvukao korist iz toga.

kako 0 kuna? A knjige, biljeznice, olovke,drvene bojice, plastelin, vodene bojice, kolaz, flomasteri, tempere, skolska torba, pernica, mapa za likovni, glinamol, pilice, smirgl-papir, opcenito onaj set za tehnicki, sestari, trokuti, ravnala i sto slicnih pizdarija kao da sam buduci geodet itd.... sjecam se i da su nama uvalili nekakve modele kvadra, piramide, valjka i slicno, koji su stajali neke strahovite novce, a upotrijebili smo ih jednom

osnovno skolstvo bas nikad nije potpuno besplatno

njbolje da me država hranila, kupovala mi odjeću i obuću i svaki dan davala 10 kuna za sokić i sladoled.
čak su mi u osnovnoj jedno vrijeme i udžbenici bili besplatni, neka populistička mjera.

zapravo, udžbenici i danas mogu biti besplatni, al bi vladajući konačno trebali shvatiti da postoje osobna računala, tableti i nešto što se zove pdf.

problem je što danas, u odnosu na Jugoslaviju, imamo puno nepovoljniji omjer onih koji doprinose proračunu od onih koji su samo korisnici proračuna.
bez ikakve želje da omalovažim taj rad, jer je on stvarno u mnogim stvarima ključan, ali činjenica je da sve državne i javne službe (od zdravstva, školstva pa do uprave) žive od onoga što u proračun donese ostalo (privatno) gospodarstvo.
Nekada, u ex-Yu je odnos zaposlenih u tim djelatnostima u odnosu na ostale djelatnosti bio puno povoljniji.

čak i u HR je interesantno gledati podatke:

recimo usporedba 2000 i 2015:

broj zaposlenih

1313824

1319310

broj zaposlenih u djelatnostima uprave, zdravstva i obrazovanja

272532

297375

od čega je zaposlenih u upravi 17k manje nego 2000.
u zdravstvu 30k više
u obrazovanju 12k više

naravno da nisu svi u zdravstvu i obrazovanju javni sektor jer tu ima i privatnih ustanova, ali je načelno interesantno da se u demografskoj situaciji smanjenja broja djece i broja stanovnika konstantno povećavaju zaposleni u zdravstvu i obrazovanju. Za zdravsvto čak donekle ima logike zbog starenja stanovništva.
Da ne ispadne da bi ih bilo dobro micati, prvenstveno bi bilo nužno povećati zaposlenost u drugim djelatnostima kako bi se postigao pozitivan efekt na proračun i opet popravio odnos onih koji stvaraju za proračun u odnosu na one koji se koriste njime.

još nešto upravo izišlo na dzs.hr:

prosječne neto plaće prema područjima djelatnosti u HR:
1. Rudarstvo i vađenje - preko 8k
2. Opskrba el.energijom, plinom, parom i klimatizacija - preko 7.5k
3. Financijske usluge - preko 7.5k
4. Informacije i komunikacije - preko 7k
5. Zdravstvo i socijalna skrb -preko 6.5k
6. Javna uprava - preko 6.5k
7. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti - preko 6k
8. Obrazovanje - preko 6k
... još 11 kategorija djelatnosti poslije...

prosječna plaća je 5646kn za siječanj
medijan plaće je 5077kn.

Izgleda da Šešelju nije dokazana krivnja.

Jebem ja mater i njemu, i njegovim Srbima, i kompletnom haskom sudu, i svima onima koji taj sud uzimaju za neki pojam pravde. Ukratko.

To nikad i nije bija sud pravde, već politički sud. Dobro mu danas još nisu uručili Nobelovu nagradu za mir.