AUTOR:
Sandra Veljković

U procesima za ratne zločine mora se izbjeći sukob nadležnosti između država. Srbija mora potpuno surađivati s Haaškim sudom te provoditi sve njegove odluke i presude, dok u tretmanu manjina Beograd mora poštivati domaće i međunarodne obveze.

Tako, doznaje Večernji list, glasi dogovoreno rješenje i jezične formulacije oko tri ključne točke na kojima je Zagreb inzistirao kako bi Srbiji dao zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23.

Iako je riječ o diplomatskim formulacijama, one vrlo jasno kažu da je Hrvatska uspjela u namjeri da ukloni neprihvatljiva rješenja u susjednoj državi. Prva točka prijepora bila je srbijansko polaganje prava na tzv. regionalnu jurisdikciju, odnosno na procesuiranje zločina počinjenih na teritoriju bivše Jugoslavije.

Riječ je o hibridu univerzalne jurisdikcije, koju međunarodno pravo poznaje, ali i  politički motiviranog ograničavanja nadležnosti samo na prostor bivše države. Srbija je prema spornom Zakonu o ratnim zločinima polagala pravo na procesuiranje hrvatskih državljana za zločine na hrvatskom teritoriju, iako se postupak protiv njih – kao u slučaju Veljka Marića – vodio i u Hrvatskoj.

Tekst odluke, doznajemo, kaže kako EU naglašava regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose pri procesuiranju ratnih zločina, što uključuje i cilj da se izbjegne konflikt jurisdikcije te se poziva da se ratni zločini procesuiraju bez diskriminacije. Izbjegavanje sukoba jurisdikcije, što ističe EU, de facto znači  da Srbija mora odustati i da odustaje od regionalne nadležnosti. Druga točka, suradnja s Haaškim sudom, u tekstu je apostrofirana kao ključna, što uključuje i potpuno priznavanje i izvršenje odluka i presuda Suda. Time je Srbiji poslana poruka da se, između ostalog, ne tolerira posljednji eksces – odbijanje izručenja troje dužnosnika Srpske radikalne stranke.

Treća pak točka – zaštita hrvatske manjine i inzistiranje na provedbi Sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina koje je Srbija potpisala s Hrvatskom o zastupljenosti u predstavničkim i državnim tijelima – u tekstu je pak adresirana formulacijom koja kaže da EU naglašava važnost poštivanja i pune zaštite prava manjina u skladu s kriterijima iz Kopenhagena (uvjeti za članstvo u EU, op. a.). EU uzima u obzir pravni i institucionalni okvir te traži efikasnu primjenu srbijanskih domaćih i međunarodnih obveza, kaže se u tekstu o kojem će države članice raspravljati sljedećeg tjedna.