ARIZIN je napisao/la:
ian wright je napisao/la:
zašto manjinci ne bi glasali o vladi i proračunu?
uvele bi se (bar) dvije klase zastupnika? Jedni ne mogu glasat o jednom, drugi o drugom, treći o trećem... ludilo od ideje

to samo Markićka može smislit
- dobar dan, jel naporno u Saboru?
- ma nije. Evo tu sam zato da dignem ručicu ako se u 4 godine mandata pojavi neki zakon koji se tiče ekologije. Inače o drugim temama nemam pravo glasa
Vidi cijeli citat
Možda zato da nam sabor ne bude lakrdija kao danas ! Oni imaju zagarantirana mjesta u saboru da se prvenstveno bore za prava manjina, a ne da kao što se radi o njima ovisi sastav vlade pa se na temelju toga povećavaju izdaci za nacionalne manjine i sve što je njima po volji, o tome kako se uhljebjuju po raznim ministarstvima da ne govorim.
Što više dobije iz proračuna to je odaniji i manje prigovara, što manje dobije to ga više svrbi...
Jel tko nacionalnim manjinama brani da se kandidiraju na listama ostalih stranaka i kao takvi uđu u sabor ? Ulazak u sabor na temelju 1000 glasova gdje si pobjedio kandidata koji dobije 250 i onda uvjetovanje da se čitava Vlada pokorava tebi je pišanje po demokraciji i onima koji sakupe na desetke tisuća glasova, no ne uđu u sabor radi izbornog sustava.
Vidi cijeli citat
Pa već imamo dvije klase zastupnika. Jedne koji imaju opći politički mandat, i druge koji ga nemaju i po zakonu ne trebaju imati(!).
Večina europskih država i to pretežno stare tzv konsolidirane demokracije nemaju predstavnike nacionalnih manjina jer se temelje na princpu političke , a ne etničke nacije (tj za njih bi svi građani hrvatske bili politički Hrvati, a svoj etnicitet ostvaruju u okvirima društva, ne države). tako Republika Italija u svom Ustavu (čl 67) ima upisano da "svaki zastupnik predstavlja Naciju".
Zakon kao naš ima jedino Slovenija, ali ona priznaje samo dvije povijesne etničke skupine Mađare i Talijane, dok ostale (koji su većina) ne priznaje.
Etničke manjine u svoj parlament biraju još Cipar, Rumunjska i Mađarska, ali sve one za tradicionalne manjine (na Cipru i vjerske). Prema mađarskom zakonu (Orsaggyules) predstavnici manjina koji ne uspiju dobiti preko 10% glasova od ukupnog broja birača na svojim manjinskim listama, a dobiju najviše glasova na listi, ipak ulaze u parlament ali ne kao zastupnici već u statusu Zagovornika koji imaju pravo učestvovati u raspravama, ali ne mogu glasovati. Trenutno je u mađarskom parlamentu 198 zastupnika i 13 nacionalnih zagovornika.
A kakvo je po pitanju reprezentativnosti stanje kod nas?
Za izbor tri zastupnika srpske manjine od 138.539 upisanih birača glasovalo je 19.534 ili 14,10%.
Talijani 11.440 b glasovalo 2.338
Česi 6.763 b - 1.590 g
Ostale ne Yu manjine 14.757 b - 3.832 g
Ostale Yu manjine 29.777 b - 5.396 g.
Još je gore ako se pogleda koliko su glasova dobivali pojedini zastupnici tih nacionalnih manjina, da ne davim sa brojkama ispalo bi da jedini srpski zastupnik koji je dobio više od 10 posto glasova u tako skromnoj izlaznosti na svojoj listi jest - Milorad Pupovac (16.166 glasova) odnosno preko deset posto svih glasača na izbornoj listi, čime bi ušao po mađarskom modelu jedini u parlament kao zastupnik, a ne zagovornik. Ova druga dvojica na srpskoj listi Horvat i Milošević dobila su bitno manje (iako je svaki birač imao pravo zaokružiti tri kandidata), dok u ostalih zastupnika osim Radina, Kajtazija i Jankovicza koji su dobili jedva preko 2 tisuće glasova, ostali su debelo ispod.
Dakle kakvu demokratsku legitimaciju da odlučuju o nama imaju svi ti zastupnici?