Boldrik je napisao/la:
Treba sve biti posloženo da bi mogli pričati o plaćanju visokog školovanja.
To kod nas nema smisla!
U teoriji,besplatno školovanje povećava konkurenciju mozgova,a skupo školovanje eliminira one koji su inteligentniji ali lošijeg imovinskog statusa.
Mi već i imamo u neku ruku ovo drugo,ima svakakvih profesora i svakakvih ispita.
Vani mladi dižu kredite za školovanje,kod nas banke o tome ni ne razmišljaju
Isto tako,zašto da svaki porezni obveznik plaća gomilu profesora i fakulteta koji će besplatno školovati ljude koji će po završetku studija otići "van"?
Ako netko tko ima 10.000 kn plaće u deficitarnom zanimanju,sigurno mu neće bit takva plaća kad se to zanimanje počne štancat,i kad ponuda radne snage premaši potražnju za njom.
Vidi cijeli citat
Sve ovisi o tržištu. Ja da proizvedem bilo šta - imam veliki problem to izvest, a i prodat "doma".
Oni ak valjaju javljaju se na natječaje po cijelom svijetu s par klikova, a kad stekneš reputaciju ne moraš ni klikat, javljaju se tebi.
Naravno da se to tržište kao i sva druga mogu (pre)zasitit, ali smo miljama daleko od toga. Pa i u ovoj koroni, najviše su se pozapošljavali informatičari koji su diljem svijeta organizirali razne sustave online naručivanja dostave i sl.
Infobip osnovan 2006. ima 800 zaposlenih, danas vrijedi milijardu dolara.
Tko u bilo kojoj industriji može napravit, ne nešto slično, nego da mu firma u 10-tak godina vrijedi tipa 100-200 milijuna dolara?
Uredu oni su vrh, al evo firma iz Osijeka (necu imenovat), osnovana prije 15tak godina, 70 zaposlenih, vrijedi cca. 85.000.000 kn.
Da ne spominjem još popratne efekte, kako su te firme ekstra likvidne, plaćaju dobro i na vrijeme, ne muče muku s naplatom, sklone su investiranju itd.
P.S ovo zadnje s firmama mislim u kontekstu Hrvatske
[uredio basketas - 21. listopada 2020. u 11:33]