Smanjit upisne kvote na suficitnim fakultetima humanističkih smjerova na minimum, a debelo povećati kvote fakulteta STEM područja, nije to znanstvena fantastika, ka tome se već odavna trebalo ići, a ne da imamo tisuće i tisuće nezaposlenih "filozofa" koji samo gledaju kako bi se prikrpali na državne jasle, u neku državnu službu.

Treba sve biti posloženo da bi mogli pričati o plaćanju  visokog školovanja.

To kod nas nema smisla!

U teoriji,besplatno školovanje povećava konkurenciju mozgova,a skupo školovanje eliminira one koji su inteligentniji ali lošijeg imovinskog statusa.

Mi već  i imamo u neku ruku ovo drugo,ima svakakvih profesora i svakakvih ispita.

Vani mladi dižu kredite za školovanje,kod nas banke o tome ni ne razmišljaju

Isto tako,zašto da svaki porezni obveznik plaća gomilu profesora  i fakulteta koji će besplatno školovati ljude koji će po završetku studija otići "van"?

Ako netko tko ima 10.000 kn plaće u deficitarnom zanimanju,sigurno mu neće bit takva plaća kad se to zanimanje počne štancat,i kad ponuda radne snage premaši potražnju za njom.

@basketas

Ja mislim da je u RH fakultetsko obrazovanje vrlo dobro, nije savršeno, ali nije ni loše. Napisao sam ti da ne smatram da godina fakulteta treba bit 10000€, ali smatram da treba postojat sustav u kojem ti država omogući jednostavno financiranje tvog obrazovanja koje bi godišnje iznosilo između 10 i 20 tisuća kuna minimalno. siguran sam da bi to utjecalo na studente koji bi pozornije pratili nastavu, učili više i bolje jer bi se borili za stipendije od nekih poduzeća ili stipendija za izvrsnost u kojima bi se dalje razvijali. Jednako tako tada ne bi imao "problem" da se ljudi školuju u RH i onda prvog dana odu iz HR koja im je dala to obrazovanje mukte. Ovako su platili pa neka onda slobodno idu na tržište rada. Što se tiće profesora siugran sam da i oni bi boljei predanije radili, a ako ne bi radili dobro i predano studentima bi stalo jer oni plaćaju svoje obrazovanje. Također smatram da bi nekome tko je završio fakultetsko obrazovanje posljedićno tome bila veća plaća jer bi se ipak prema mom mišljenju velika večina ljudi koji su završila faks izašla sa 30-40% više znanja nego prije. Osim toga zamisli kad bi Ericsson slao upite profesorima ili se raspitivali koga će stipendirat sa FER-a par godina ili Laboriatoriji za kemičare, Banke za ekonomiste, odvjetnička društva za pravnike. Napominjem da državi i državnim poduzećima je zabranjeno stipendiranje.

U najgoru ruku rezultat toga bi bio da državnim poduzećima ostaju najgori zaposlenici, a ovi kvalitetni ne bi plakali kako im nije pružena prilika jer nisu imali iskaznicu.

Jednako tako sam siguran i da u zdravstvu postoji participacija od 50-80kn za pregled bi dovela do toga da bi se barem prepolovili redovi nepotrebnih pretraga. 

Daleko od toga da sam za kapitalizam američke vrste, ali sam za to da se nezloupotrebljava socijalni dio koji nam država pruža.

koji kua će vam miljoni informatičara s plaćom 10 000 kuna, kad to isto napravi Indijac sa savršenim engleskim iz home officea u Hyderabadu za 2000 kuna

u mojoj firmi sve prebacuju u Indiju: jeftini, pouzdani, savršen engleski, motivirani. Zbog vremenske razlike sve stignu napravit prije nego što Veliki Bijeli Šef u Frankfurtu sjedne za stol u 09:00

Ako je lik Dobar u poslu,ni deset 'iljada ojra nije malo,,,,

zašto plaćati indijca,i manje po potrebi,bolje dobrog " domaćeg" zaposliti

globalisti ,,,,🤮

Ma s nečim se slažem, ali ne bi naplaćivao školstvo i zdravstvo ni u kojem slučaju (i ovo plaćanje što imamo bi reducirao), posebno u ovom našem.

Ovo se može primjenit na gotovo sve (da uvijek ima netko ko će to napravit jeftinije).

To je isto kao da pitaš koji će ti vrag auto od 250.000 kn ili 300.000 kn kad dobar možeš uzet i za 80.000, al eto masa ljudi se odluči za ove prve.

Ja nisam informatičar, ali sam s bratićem dobar i pričamo često, posla ima na tone. A vjerojatno bi netko kom je to baš struka znao i navest prednosti (razloge) zašto netko uzme Hrvata za 10.000 umjesto Indijca za 2.000.

Sve ovisi o tržištu. Ja da proizvedem bilo šta - imam veliki problem to izvest, a i prodat "doma".

Oni ak valjaju javljaju se na natječaje po cijelom svijetu s par klikova, a kad stekneš reputaciju ne moraš ni klikat, javljaju se tebi.

Naravno da se to tržište kao i sva druga mogu (pre)zasitit, ali smo miljama daleko od toga. Pa i u ovoj koroni, najviše su se pozapošljavali informatičari koji su diljem svijeta organizirali razne sustave online naručivanja dostave i sl. 

Infobip osnovan 2006. ima 800 zaposlenih, danas vrijedi milijardu dolara.

Tko u bilo kojoj industriji može napravit, ne nešto slično, nego da mu firma u 10-tak godina vrijedi tipa 100-200 milijuna dolara?

Uredu oni su vrh, al evo firma iz Osijeka (necu imenovat), osnovana prije 15tak godina, 70 zaposlenih, vrijedi cca. 85.000.000 kn.

Da ne spominjem još popratne efekte, kako su te firme ekstra likvidne, plaćaju dobro i na vrijeme, ne muče muku s naplatom, sklone su investiranju itd.

P.S ovo zadnje s firmama mislim u kontekstu Hrvatske

Ti si ono Hrvat koji radi u Njemačkoj..? 🧐