U ocima zakona da. Samo zakone pisu kriminalci koji njihov kriminal cine legalnim, a ljude porobljuju.

Uvedu ljudima zamp. Ljudi plate.

Uvedu meni milijun nameta za obrt brodom - šta ću moram platiti, jer kad me zaustavi pomorska, gotov sam.

Uvedu ljudima porez na svoju drugu kucu, ljudi plate.

Jbte da uvedu sutra ljudima tehnički pregled kuce, je li statika u redu, itd - ljudi bi slegnuli ramenima i platili.

Pa se pitam tko je tu lihvar i lopov? 

Da ne kazem koliko mi plaće godišnje uzme drzava...

To je lažni moral. Većina ljudi glasuje za vođu grupe Borg gospodina Plenkovića (novi Sanader) i za Tomaševića kojem su ''legalno'' institucije ove države godinama isplaćivale ogromne svote na račun za projekte poput ovoga sa nazivom citiram ''studije utjecaja krivolova na floru i faunu''. To kao nije izvlačenje novca i Tomek je pošten tip koji će riješiti Bandićevu koruptivnu hobotnicu. LOL. U lokalnim sredinama također većina glasa za lokalne šerife za koje cijelo selo zna da su obični mufljuzi. Tu se izvlače milijuni i to se masovno podržava.

E ali kada neki postolar zamrači 100 kuna dižu se moralisti, ''kako ga samo nije sram'', ''lopov obični''. Kada netko pozove na prosvjed da se sruši lopovska vlast i da krenemo čistiti ribu od glave onda se opet svi sprdaju sa takvom idejom i naravno ne izlaze na prosvjed, ne čine ništa da društvo bude bolje, ne bave se aktivizmom, ništa. Nego udri po šljakeru koji je ''zamračio'' račun od 100 kuna a ovamo hvale gospodina Plenkovića, gospodina Marića i cijelu vlast koja nas ipak vodi prema boljem životu i prosperitetu. Oni očekuju da sirotinja radi sve po zakonu a za vlast podrazumijevaju da je takva kakva jest. ''Što je dopušteno Jupiteru nije volu'' je za njih sasvim prihvatljiv način razmišljanja i življenja. Ja uvijek tvrdim da je hrvatsko društvo zbog povijesnih okolnosti mentalitetom ostalo u kmetsko-feudalnom razdoblju, sa puno više kmetova nego feudalaca, naravno.

rijetko gadljiva slika

@basketas (puno sam citirao, koso, tak da nema puno za čitanje) 
Gle, to je sve lijepo na papiru i slažem se da puno stvari ovisi o nama samima i privatnim ulaganjima. S druge strane, Hrvatska je specifična po dosta pitanja i velik upliv nažalost i u biznis koliko god željeli ili ne komentirati ima politika, birokracija i nameti...Ja prvi sam uvijek branio Hrvatsku i onaj stav da je vani sve zlato, a kod nas sam krš i lom. U potpunosti se sa tobom slažem po tom pitanju, ovdje zaista ima hrpa prilika na svim poljima, imamo lijepu zemlju, pametne ljude, sigurna smo zemlja što je ogroman plus i svi stranci to izuzetno hvale i daleko od toga da je loše, može se lijepo živjeti...No, nije ni birokracija prema svima jednaka i na nekim područjima je teško upasti, a onda te konkurencija može uništiti preko lokalne politike izdavanjem dozvola i inspekcijama koje ti vise dan za danom i traže bilo kakvu sitnicu jer su sa nekim u talu...Ovo ti znam iz vlastitog iskustva.

Ako analiziramo članak...

...." Hrvatska je od 80-e do 90-ih godina prošloga stoljeća s proizvodnjom od 17 do 18 tisuća tona bila najjači proizvođač slatkovodne ribe u Europi. Sada imamo tri tisuće, što znači šestinu proizvodnje, a uz iste kapacitete od 12,5 do 13 tisuća hektara."

 Znači bilo je daleko bolje po ovom pitanju, to sam naveo u ranijem postu gdje sam rekao kako potencijal nije iskorišten ni približno kako može biti. S tim da ovdje se govori o 80-ih, a danas  trebaš više nego duplo manje radnika, bolja je tehnologija i hrana je jeftinija je ima više umjetne od koje ribe brže dobivaju na mesu...Znači po nekoj logici nama je proizvodnja trebala od tada još i rasti jer se i tržište na koje možemo izaći dodatno proširilo. Dobro poznam područje gdje su vagoni dolazili po slatkovodnu ribu u Končanicu, poznato mjesto barem tada. 

Dalje iz teksta.

"Naime, preko ljeta bila je stvarno velika potražnja za ribom, tako da su neki naši ribnjaci, pod pritiskom tržišta i komercijale, izlovili u srpnju i kolovozu, kada je zapravo najbolji prirast ribe. S tehnološke strane to nije za pozdraviti, jer riba, čim prijeđe 1,20 kilograma težine, odlazi u prodaju. Da ima mogućnosti, u ta dva mjeseca prirasta, brzo bi dosegla dvostruku, pa čak i trostruku težinu. Zapravo, riba zbog velike potražnje ne dočeka ni dvije pune sezone u ribnjaku, i to je danas postala karakteristika naše proizvodnje " 

"Ne ulaže se ni u struku ni u kadrove, a loše se provodi i ribarska praksa, odnosno tehnologija u ribarskoj praksi. Zato što je sve podređeno tržištu, pumpa se proizvodnja i žuri se, a to u jednoj takvoj proizvodnji ne ide"

Jedna stvar je potražnja na tržištu, kao i kada govorimo o nedostatku brašna, pa kažu da na tržištu fali...Što misliš od lanca u nizu, znači osobe koja sadi pšenicu(poljoprivrednika), mlina i trgovca koji najčešće nastrada, a kojim redom se najbolje zarađuje ? Dok ti poljoprivrednik kupi ono što će saditi, par puta špricanje, pa onda gnojivo, ureja, gorivo, kombajniranje, prijevoz sa polja što sada ide daleko brže i onda mu ostane u slučaju dobre godine solidan iznos. No, dodaj da nije svaka godina ista, dođe suša, tuča, nekad moraš prskati nekoliko puta i svejedno ti nametnici bilo od bilja ili životinja unište dio proizvodnje i vrlo lako završiš u minusu. Mlin kao otkupljivač već ima daleko bolji račun i veću zaradu, dok na kraju i vrhu lanca dolaze dućani sa robom. U možda tri godine imaš jednu dobru i dvije gdje lako možeš završiti u minusu. 

Ti da bi uložio u ribnjake trebaš jako velik kapital, a onda tek trebaš jedan period baš kao što piše i u tekstu da riba naraste. Ako hoćeš raditi kako spada moraš imati dobru tehnologiju, moraš platiti i tih 20ak radnika, moraš plaćati hranu ribama, ostalu potrenu opremu za izlov, razne preparate za uništavanje trava  i valjda taj period od nekud moraš i živiti...Tko god bi išao obnovu starih postrojenja kao u Končanici mora raskrčiti sve ono što je zaraslo sa bagerima, porušiti i napuniti vodom. Da ne govorim da postoje obveze prema državi i inspekcijama. Ti trebaš uložiti popriličan kapital i onda čekati par godina da bi napokon krenuo ostvarivati dobit.

Evo iz jednog drugog članka ove godine, taj Ribnjak posluje u pozitivi...

"Hladno vrijeme 'pokosilo' je šarane i ispraznilo ribarnice. Nestašicu ove slatkovodne ribe uzrokovali su hladni travanj i svibanj, zbog čega nije mogla jesti pa nije dovoljno dobila na težini za prodaju"

"Cijena u maloprodaji kretala se od 25 do 29, a u veleprodaji između 14 i 16 kuna po kilogramu. Prosječna cijena šarana na europskom tržištu iznosi dva eura, a diktiraju je Česi, kao najveći proizvođači, koji ga prodaju po cijeni između 1,75 i 2,2 eura, navedeno je nedavno u Glasu Slavonije.

Uvjeti proizvodnje su otežani, posebice u posljednje četiri godine, ističe Bošnjak za tportal, jer su imali dvije suše koje su znatno otežale i smanjile proizvodnju zbog nedostatka vode."

I onda ono najvažnije, ovisiš u poljoprivredi jako puno o vremenu. Sva tvoja ulaganja se mogu prepoloviti i lako završiš u gubitku, osobito ako se zaletiš sa velikim kreditima. Puno poljoprivrednika je tako potonulo na taj način jer su dizali vlike kredite i krenuli na veliko....Opet na malo nemaš dovoljnu zaradu i teško možeš konkurirati na tržištu

A što se tiče tih subvencija za ribnjake, evo iz mjesta gdje potječem  tamo 2011 se napravilo oko 6 ili 7 ribnjaka. Priča ti je išla ovako, nama je došao čovjek iz susjedstva i da se čitava ulica pokreće, kao ajmo napraviti ribnjak za naše mjesto(ulicu) da imamo se gdje okupiti, pa preko ljeta malo okrenuti janjca itd. Radi se od donacija i tako ti je netko dao cigle za peku, netko javni wc, pa su stolove napravili od kolutova gdje HEP drži namotanu žicu...Znaš koliko puta su svi tamo otišli, samo jednom. Za Ribnjak je u dva navrata iz fondova povučeno oko 800 000 kn i taj novac je podjelio taj lik i načelnik te možda još netko. Nakon 2 godine je bio skroz zapušten...Iste godine je načelnik otvorio svoj kao i još nekoliko baja u selu. Eto to ti je novac za seoski turizam i poticaj uzgajanja slatkovodne ribe, milijuni bačeni na jednom običnom selu za par ljudi. Slučajno je ministar turizma tada bio Bajs, do tada dugogodišnji župan i eto naš načelnik iz HSS-a tj, Bajsove stranke. Nikakve inspekcije, nikog nije zanimalo gdje je nestao taj novac...

Kada pokušaš napraviti pravi posao i nešto stvoriti onda te zezaju kao ovu obitelj...

https://www.agroklub.com/ribarstvo/mala-riba-u-moru-velikih-zakona-opg-abramovic/12209/ 

Ribnjaci Abramović“. Da bi uzgajali slatkovodnu ribu, trebaju pokrenuti i proceduru ishođenja Prava na korištenje voda za uzgoj slatkovodne ribe i drugih organizama. 

Nitko ništa ne zna, a nikoga nije ni briga - gorka istina o stručnim službama

Dugi niz godina bori se sa birokracijom te nestručnošću, nezainteresiranošću i neznanjem ljudi u državnim institucijama, od razine Županije pa do stručnih službi u Ministarstvu poljoprivrede. Najveći problem je i dalje nedostatak stručne literature o slatkovodnom ribarstvu te još uvijek nedorađeni i nepotpuni zakoni. 

"Na žalost, kada sam prvi puta bila u Ministarstvu poljoprivrede, tamo još 1997.-98. i kada sam molila da mi kažu što trebam da pokrenem ribnjačarstvo, dobila sam ovakav dgovor: “Pa gospođo, šta komplicirate, šta vam to treba, radite na crno!“ na što sam, zaprepaštena odgovorom djelatnika ministarstva, odgovorila: “No krasno mi savjetujete, a kad bi vas poslušala, natovarili bi mi na leđa inspekcije i kazne tolike da bih morala otići kod susjeda da mi posudi uže da si skratim muke!“

Sad je sitacija nešto bolja sa zakonima, no ne možeš u taj posao uploviti i očekivati zaradu. Uz velika ulaganja moraš čekati godinama da bi došao do nekog profita, inače bi se već postojeći vlasnici proširili svoj biznis, no nitko ne želi ući u pohlpan pothvat koji može rezultirati bankrotom. Njačešće oni pošteni s vrate razočarani...I da, ja stvarno mislim da imamo potencijala i mnogi ljudi su isplivali, no kad pričaš sa onima koji su uspijeli bez veza sa politikom većinom kažu da su imali veliku borbu za birokracijom na početku. A poljoprivreda bez obzira radi li se o ribnjacima ili uzgajanju stoke, žitarica je uvijek riskantan posao, kako kod nas tako i vani. 

Da, imam rodbinu na otoku i tek kad im je otok postao mjesto prebivalista na osobnoj, dobili su besplatnu brodsku kartu za grad. U gradu ne zive, kuca je prazna 360 dana u godini, ali porez uredno placaju na tu nekretninu.

Jos jedan primjer bezobraznosti. Kad odem loviti, imam dozvolu za lov, naravno, ali nisam ima pojma da to ne ukljucuje lov ostima. Tu srecom nisam dobija kaznu. Za lov ostima moram novu dozvolu nabaviti. Pa posebna dozvola za lov umjetnom rasvjetom, itd. Sve se placa dodatno.

Nevjerojatni paraziti sta rade. Zato svaki namet koji mogu, za koji sam siguran da me ne mogu uhvatiti ne placam. I to sa ponosom kazem. 

Za izlete brodom, bolje da ne pisem sto sve moram platiti. Da idem sve platiti, uz troskove broda, odrzavanja, nema sanse da bih opstao. 

Hoćeš reći da bi bilo u redu da ti ribu iz mora uzimaš besplatno kao da je tvoja i riba i more?