Dokazano ovisan
Pristupio: 05.11.2005.
Poruka: 14.023
Veliki ratni spektakl hrvatskog redatelja Veljka Bulajiæa iz 1969. godine -
>Bitka na Neretvi<, bez ikakve je sumnje i dan danas najuspje¹niji hrvatski
film svih vremena. U prilog tome najbolje govori impozantna brojka od 350
milijuna gledatelja koliko ih se diljem svijeta, prema Bulajiæevoj tvrdnji,
nakupilo
svih ovih godina, te èinjenica da je to jedini hrvatski dugometra¾ni film
nominiran za >stranog< Oscara.
U rasko¹noj produkciji sudjelovalo je stotine ljudi, a sam je film obilovao
svjetski poznatim glumaèkim zvijezdama poput Curta Jürgensa, Franca Nera,
Hardy Krügera, Orsona Wellesa, Yula Brynnera i Sergeja Bondarèuka, kao i
tada¹njom glumaèkom kremom jugoslovenskog filma - Fabijanom ©ovagoviæem, ©pelom
Rozin, Pavlom Vujisiæem, Milenom Draviæ i drugima. Bulajiæ, tada 41-godi¹nji
redatelj, iza sebe je imao veæ niz filmova i dva velika hita - >Vlak bez voznog
reda< i >Kozara<.
Iako je ekranizacija jedne od najpoznatijih i najdramatiènijih bitaka
Drugog svjetskog rata bila strahovit izazov, Bulajiæ je pohvatao sve konce i
nadahnuto
re¾irao film. Kolika je vrijednost ovog filmskog evergreena dobro pokazuje
podatak da je pro¹le godine, kad je ponovo pripu¹ten u distribuciju u nekoliko
hrvatskih gradova u manjima kinima, >Bitka na Neretvi< zaradila 44 tisuæe kuna
- praktièki nedosti¾an iznos za dana¹nje domaæe filmove. A kako je sve izgledalo
te davne 1969. godine, zapitali smo, naravno, glavnog i odgovornog - Veljka
Bulajiæa.
Bitka za ranjenike
- >Bitka na Neretvi< je u SAD-u prikazana uz velike proteste i poku¹aje èetnika
imigranata da je onemoguæe. U Chicagu su razbijene dvije kino dvorane, a
onda je na zahtjev amerièkog distributera Samuela Arkova intervenirala policija
i omoguæila daljnje prikazivanje. Problem je bio u tome ¹to je >Neretva<
bio prvi film koji je, pomoæu znanih èinjenica, raskrinkao kolaboraciju èetnika
s Nijemcima i Talijanima.
U SAD-u je film, inaèe, imao velikog uspjeha. Bitka na Neretvi znaèajna je
po tome ¹to je oznaèila definitivni poraz èetnièkih snaga. Koordinacija
talijanskih
i njemaèkih snaga uz koje je sudjelovalo vi¹e od ¹est tisuæa èetnika bila je
pripremana nekoliko mjeseci s ciljem definitivnog uni¹tenja svih partizanskih
snaga. Poslije te bitke vi¹e se nikada Dra¾a Mihailoviæ sa svojom vojskom nije
mogao ozbiljnije oduprijeti partizanima.
Ta je bitka, meðutim, znaèajna i po toj humanoj dimenziji, kao bitka za
ranjenike, u kojoj su se zdravi ¾rtvovali da bi spasili ranjene i bolesne.
Mislim
da je takav moj pristup cijeloj prièi stvorio bitnu razliku izmeðu ovog filma i
drugih tada¹njih ratnih filmova koji su se uglavnom zasnivali na principu
>sukob dviju vojski, pa tko æe koga<.
Jedno od glavnih pitanja nakon prvih projekcija filma zasigurno je bilo
za¹to nema Titovog lika?
- Da, mnogi su pretpostavili da bi on, koji je tu bitku dobio s tom svojom
genijalnom idejom ru¹enja mosta, logièno trebao biti u filmu. Bilo je to
zaista osjetljivo pitanje i mnogi su me >animirali< da u filmu bude Titov lik,
no ja sam sa svojim suradnicima - Ratkom Ðuroviæem, Stevanom Bulaiæem i
Ugom Pirrom - napisao scenarij u kojem se Tito ni u jednom trenutku ne
pojavljuje.
Scenarij sam dao Titu na èitanje jer se podrazumijevalo da æe ga on
proèitati. Na razgovoru koji je uslijedio raèunao sam da æe biti postavljeno i
to
pitanje i bio sam pomalo zabrinut hoæe li Tito, kad mu ka¾em svoj stav, i dalje
davati podr¹ku filmu. Rekao sam mu, naime, da bi pojava njegova lika smetala
filmu kao umjetnièkom djelu, da bi se u tom sluèaju mislilo da se >Bitka na
Neretvi< snima samo zbog njega. On se s time slo¾io i rekao da mi i dalje daje
podr¹ku, kako je i bilo.
(snimi ga kako se kesi):
) :
