josip broz tito

123
...
214215216
...
564565566
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 24.08.2006.
Poruka: 83
24. kolovoza 2006. u 02:48
 
00
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 22.04.2003.
Poruka: 16.281
24. kolovoza 2006. u 02:48

X, kakve to ima veze s temom?? Malo si se zanija...

00
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 24.08.2006.
Poruka: 83
24. kolovoza 2006. u 02:49
vreme je za penziju!
 
00
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 24.08.2006.
Poruka: 83
24. kolovoza 2006. u 02:50
tito omladinac
 
00
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 08.12.2005.
Poruka: 11.625
24. kolovoza 2006. u 08:09


Mr X, naje.baces kad te Und vidi! 
00
Popara
Popara
Potencijal za velika djela
Pristupio: 29.11.2005.
Poruka: 3.095
24. kolovoza 2006. u 08:41

 Pa zar na ovoj zadnjoj slici nije Tito?  

 

Eh kako bi radi ovoga prije 30-tak godina završio na doživotnoj... j**o kapitalizam, vratite nam Titovu demokraciju.

[uredio Popara]
00
undying
undying
Dokazano ovisan
Pristupio: 05.11.2005.
Poruka: 14.023
24. kolovoza 2006. u 15:33

 boranija nema potrebe da covjek najebe kad je stavio vise nego zanimljive slike

m-x svaka cast na slikamai ja tita zamisljam kao vuka!!!nije tito nikad mala maca bio

popara da si rekao prije 50pa hajde,ali prije30 to je vec bilo li-la,sjeti se samo balkanskog spijuna koji direktno ismijava komuniste..kao sto davno rekoh on je daleko bio od komuniste i kapitaliste,tito je bio svoj+ali u svakom slucaju je bolje zavrsiti u zatvoru nego kao mnogi koji su samo zato sto su cigani,srbi,jevreji i nepodobni hrvati zavrsavali u koncentracionim logorima .

 

 

   
[uredio undying]
00
undying
undying
Dokazano ovisan
Pristupio: 05.11.2005.
Poruka: 14.023
27. kolovoza 2006. u 18:32
mile i nyc je napisao/la:
 

Prošlo je gotovo 62 godine otkako je Adolf Hitler povjerio generalu Lotharu Rendulicu, komandantu 2. oklopne njemačke armije, desant na Drvar s ciljem likvidiranja Josipa Broza Tita, tadašnjeg vrhovnog komandanta Jugoslovenske armije. Bio je to pokušaj slamanja otpora jedne od najhrabrijih i za Nijemce najopasnijih oslobodilačkih vojski u Drugom svjetskom ratu.

LOV NA MARŠALA

Te 1944. godine, tadašnji Titov Drvar bio je centar oslobođene teritorije, a bio je i sjedište Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije, AVNOJ-a, Nacionalnog komiteta, Vrhovnog štaba i savezničkih vojnih misija. Okolinu Drvara branili su 1. proleterski, 5. bosanski, 8. dalmatinski korpus i Oficirska škola Jugoslovenske vojske.

Uz Vrhovni štab nalazio se prateći bataljon od tri pješadijske čete, jedna protivavionska četa, eskadron konjice i tenkovski vod.

Rendulic je pripremio višestruki napad iz smjerova Sarajevo, Jajce, Banja Luka, Prijedor, Bihać i Knin. General je kao špicu napada odlučio da upotrijebi 500. SS lovački bataljon. To je bila eksperimentalna jedinica - jedina vazdušnodesantna SS trupa. Bataljon je brojao 900 ljudi, od kojih su većina bili kažnjenici.

Dok su se Drvar i okolina budili tog sudbonosnog dana, 25. maja 1944. godine, dana koji se kasnije obilježavao kao Dan mladosti, kao i Titov rođendan, iako je on službeno rođen 7. maja 1892. godine, ništa ne sluteći, na zagrebačkom i banjalučkom aerodromu počeli su urlati avioni s ukrcanim 500. SS bataljonom i lovačko-bombarderskom prethodnicom...

Desant na Drvar je počeo.

Malo poslije 6 sati ujutro Drvar su nadletjela dva izviđačka aviona. Samo nekoliko minuta kasnije započelo je bombardovanje. Oko sedam časova otvorili su se prvi padobrani i već za 15 minuta su bili na zemlji. Tek nakon što su zauzeli sve ciljeve, Nijemci su shvatili da su pogriješili Titovu lokaciju i počeli su napadati tamo gdje je pružan najveći otpor, Titovu pećinu. O epilogu tog napada manje-više sve znamo. Tita su odbranile 3. dalmatinska i 6. lička brigada, a nakon novog naleta padobranaca Tito je iskoristio trenutak i zajedno sa saradnicima pobjegao iz pećine i iz Drvara. To je ujedno bio i jedini neuspjeli desant u II svjetskom ratu

.................................................

Pet hiljada gostiju sjetilo se bitke za ranjenike Ispi¹i E-mail
Utorak, 13 Maj 2003 (Èitano 419 puta)
 

SlikaJABLANICA - Polaganjem vijenaca na spomenik borcima Narodnooslobodilaèkog rata i bacanjem cvijeæa u Neretvu, u subotu je u Jablanici sveèano obiljezena 60-ta godisnjica Bitke na Neretvi, poznatije i kao bitka za ranjenike.

Sveèanosti je uèestvovalo oko 5.000 posjetilaca iz cijele BiH.

Jedan od rijetkih jo¹ ¾ivih boraca je i Spliæanin Milan Zulim (81), borac Druge Dalmatinske brigade, koji je sa svojom jedinicom prvi pre¹ao rijeku Neretvu marta 1943. godine. “Sjeæam se ¹ta sam veèerao one noæi, ali sada da se prisjetim svih detalja oko one velike bitke bojim se da æe mi nesto promaknuti. Dan uoèi odluæujuæe bitke potjerali smo oko 200 èetnika iz Jablanice, onda smo se spustili na Neretvu, niko nije mogao ni pomisliti da æemo preæi nabujalu rijeku”, prisjeæa se Milan.


Bitka za ranjenike ostala je upamæena kao najhumanija bitka u istoriji ratovanja. Vrhovni komandant Josip Broz Tito naredio je ru¹enje mosta preko rijeke Neretve i tako skrenuo trag neprijateljskoj vojsci.

Ova je bitka ostala upamæena kao nenadmasna ratna varka Josipa Broza Tita, ali iznad svega kao bitka koja je u mraku ratne pusto¹i i razaranja, krvi, gladi i bolesti, predstavljala istinski bljesak covjekoljublja i humanosti.

Ofanziva je krenula u januaru 1943.godine, a u njoj su sudjelovale njemaèke i italijanske snage, potpomognute cetnickim i ustaskim jedinicama. Neprijateljske snage brojale su oko 100.000 vojnika, uz podr¹ku sna¾ne artiljerije i tenkova, te 150 ratnih aviona.

S druge strane stajala je znatno manja, ali i odluènija vojska, partizani, koji su imali zadatak da brinu o 4.500 ranjenika, te o 40.000 staraca, ¾ena i djece koji su se na¹li u zbjegovima

 

 

 

Vidi cijeli citat
 

mile i nyc ja vas stvarno ne kontam stavili ste bitku za ranjenike i desant na drvar a niste stavili sutjeskusad ja moram ispravljati vase pogreske

sutjeska:

..Međutim, Hitler je odmah pripremio plan Vajs II ili operaciju Švarc. Angažovao je 120.000 Nemaca, Italijana i Bugara. Prethodno je razoružao četnike po Crnoj Gori, jer u njih više nije imao poverenje. Partizani su se nalazili na pasivnom području, sa 4.000 ranjenih i nekoliko hiljada izbeglih. Vrhovni štab je raspolagao sa 20.000 hiljada boraca. Fašisti su uspeli da naprave tri obruča oko partizanskih jedinica. I pored neprestanog bombardovanja, partizani su pružali žestok otpor. Treća divizija s partizanskom bolnicom je pokušala da se probije, ali nije uspela. U jurišu je izginula većina boraca V proleterke crnogorske brigade. Poginuo je i njen komandant Sava Kovačević. Dalmatinske brigade su prosto desetkovane. U to vreme se pri Vrhovnom štabu se nalazila i prva engleska misija. Prilikom bombardovanja jedan član misije je poginuo, a sam Tito je lakše renjen. Prvi obruč je probijen na Sutjesci, drugi na Zelengori i treći, na putu Kalinovik-Foča. U bitci na Sutjesci partizani su imali 8.500 hiljada poginulih i nestalih. Posle bitke, četnici, koji su ponovo naoružani, pomagali su Nemcima u pretraživanju terena, ubijajući partizanske borce. Tako su četnici našli i zaklali poznatog hrvatskog pesnika Ivana Gorana Kovačića koji je napisao poemu Jamu u kojoj su prikazana zverstva *** nad srpskim narodom.

00
undying
undying
Dokazano ovisan
Pristupio: 05.11.2005.
Poruka: 14.023
29. kolovoza 2006. u 15:26
 img301/8982/jugo5000dinariw9.jpg
00
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 08.12.2005.
Poruka: 11.625
29. kolovoza 2006. u 15:50
Prelijep grad na poledjini ove novcanice

Plivini vodopad, tvrdjava, toranj Sv. Luke, muzej Avnoja...
00
123
...
214215216
...
564565566
  • Najnovije
  • Najčitanije

Pravila korištenja