a ne pratis izbore u drzavi koju najvise mrzis?

On zna da cete propasti sooner or later...nije vazno sa kim na celu.

 

pa sport je vec propao...slijedeca je drzava

 

Ne pratim! TO je tak svejedno koji ce silovatelj pobijediti! Jedan voli u guzu, a drugi u macu! Manijak je manijak, kako god okrenes!

 

ne mogu shvatiti ljude koji jos pokusavaju opravdati komunisticke(titove) zlocine i jos uvijek nalaze izgovore i opravdanja za njih,tesko im je priznati da je titova vlast bila diktatorska i zlocinacka(ubojstva) te da je kao takav tito bio diktator i ubojica i kao takav ne moze biti pozitivna povijesna licnost ,nego tiktator i ubojica i tocka ..  

U zatočenju u Krašiću kardinal Stepinac je neočekivano počeo pobolijevati. Radilo se o gotovo neobjašnjivim i različitim zdravstvenim komplikacijama. Diskretno su se pojavila neka stručna mišljenja da je moguće da je u zatvoru bio trovan. To se slagalo s komunističkom žarkom željom da Stepinac nikada ne zasjedne ponovno na nadbiskupsku stolicu u Zagrebu, kao i sa činjenicom da su u tim vremenima dva hrvatska biskupa bila ubijena, a jedan od njih upravo trovanjem. Bili su to križevacki grkokatolički biskup dr. Janko Šimrak i dubrovački biskup dr. Josip Carić. Stepincu je preporučano liječenje u inozemstvu, ali kako mu vlasti nisu htjele garantirati da će se moći slobodno vratiti u svoju zemlju, odbio je. Unatoč liječničkim zauzimanjima s raznih strana svijeta, trajno je obolio od polycithimije (pretjeranog umnožavanja crvenih krvnih zrnaca) i tu mu se nije moglo puno pomoći. Opraštajući svima koji su mu nanijeli zlo i moleći za svoje progonitelje, pri punoj svijesti i potpuno miran dočekao je smrt 10. veljače 1960. godine.  

Vrijeme za istinu: Gdje je pokopan Andrija Hebrang? Ubojstvo po narudžbi Tito je odlučio to na svoju ruku, svjedočio je poslije 30 godina Đilas.

Ovo su imena ubijenih fratara Hercegovačke franjevačke provincije 1945., njihove službe i mjesta gdje su ubijeni.

I. Mostarski gradac 6. veljače 1945. (Strijeljani, tu ukopani, a 1971. ekshumirani i ukopani u širokobriješkoj bazilici):

1. fra Krešimir dr. Pandžić, (1892.), profesor na gimnaziji, bivši direktor gimnazije i bivši provincijal,
2. fra Augustin Zubac (1890.), profesor fizike i matematike,
3. fra Roland Zlopaša (1912.), profesor fizike i matematike,
4. fra Zvonko Grubišić (1915.), kapelan u Mostarskom Gracu,
5. fra Rudo Jurić (1925.), bogoslov
6. fra Kornelije Sušac (1925.), bogoslov.

II. Široki Brijeg 7. veljače 1945. (upucani samokresom, ubačeni u ratno sklonište u vrtu samostana, tu spaljeni i zatrpani. Ekshumirani 1971. i ukopani u širokobriješkoj bazilici):

7. fra Marko Barbarić – Lesko (1865.), bivši župnik,
8. fra Stanko Kraljević (1871.), bivši župnik i gvardijan,
9. fra Ivo Slišković (1877.), bivši župnik i gvardijan,
10. fra Krsto Kraljević (1895.), bivši profesor i župnik,
11. fra Arkanđeo Nuić (1896.), profesor klasika,
12. fra Dobroslav Šimović (1907.), profesor i meštar đaka,
13. fra Tadija Kožul (1909.), profesor klasika i odgajatelj u konviktu,
14. fra Borislav Pandžić (1910.), profesor i prefekt đaka,
15. fra Žarko Leventić (1919.), kapelan,
16. fra Viktor Kosir (1924.), bogoslov,
17. fra Stjepan Majić (1925.), bogoslov,
18. fra Ludovik Radoš (1925.), bogoslov.

III. Široki Brijeg, 8. veljače 1945. odvedeni u smjeru Splita (zbog granatiranja samostana sklonili se s đacima, bogoslovima i narodom u fratarsku hidrocentralu, odatle uzeti svi koji su bili u habitu, odvedeni u smjeru Splita, te pobijeni –najvjerojatnije – u Zagvozdu. Istraživanje je u tijeku. Do danas im se za grobove ne zna.)

19. fra Andrija Jelčić (1904.), gvardijan,
20. fra Bonifacije Majić (1883.) dugogodišnji prefekt i graditelj konvikta i gimnazije i profesor,
21. fra Rade Vukšić (1894.), direktor gimnazije, profesor fizike i matematike,
22. fra Fabijan Paponja (1897.) direktor konvikta i profesor povijesti i zemljopisa,
23. fra Leonardo Rupčić (1907.), profesor francuskog,
24. fra Miljenko Ivanković (1924.), bogoslov,
25. fra Melhior Prlić (1912.), stolar, časni brat laik,
26. fra Fabijan Kordić (1890.), vrtlar i sakristan, časni brat laik,
27. fra Mariofil Sivrić (1913.), vikar samostana, najvjerojatnije izdvojen iz ove grupe i odveden kasnije – 10. 2. 1945.).

IV. Mostar, 14. veljače 1945. (Uhićeni u samostanu u Mostaru, odvedeni i najvjerojatnije svezani žicom ili ubijeni pa bačeni, ili živi bačeni u Neretvu. Do danas im se za grobove ne zna.)

28. fra Leo Petrović (1883.) provincijal,
29. fra Grgo Vasilj (1886.) gvardijan,
30. fra Jozo Bancun (1896.), bivši župnik,
31. fra Bernardin Smoljan (1884.) župnik na Humcu,
32. fra Kažimir Bebek (1901.) župnik u Pločama,
33. fra Rafo Prusina (1884.), bivši župnik,
34. fra Nenad Venacije Pehar (1910.) profesor na gimnaziji.

V. Ljubuški (od 10. do 13. 1945. veljače pobijeni u ili oko Ljubuškog. Do danas im se za grobove ne zna.)

35. fra Julijan Kožul (1906.) župnik u Veljacima, ubijen 10. veljače,
36. fra Paško Martinac (1882.) župnik u mirovini, ubijen 10. veljače,
37. fra Martin Sopta (1891.) profesor filozofije, ubijen 11. ili 12. veljače,
38. fra Zdenko Zubac (1911.) župnik u Ružićima, ubijen 13. veljače,
39. fra Slobodan Lončar (1915.) kapelan u Drinovcima, ubijen 13. veljače.


VI. Vrgorac 28. siječnja 1945. (ubijen, tu ukopan. Do danas mu se za grob ne zna)

40. fra Maksimilijan Jurčić (1913.), kapelan na Humcu i 2. meštar novaka.

VII. Čapljina 1. veljače 1945. (odveden od župnog stana i ubijen. Do danas mu se zagrob ne zna.)

41. fra Petar Sesar (1895.) župnik u Čapljini.

VIII. Međugorje 30. listopada 1944. (Smaknut ručnom bombom u župnom stanu. Ukopan na groblju Kovačica.)

42. fra Križan Galić (1870.), župnik u mirovini.

IX. Čitluk 6. i 9. 1945. veljače strijeljani i ukopani u groblju Podadvor u Čitluku.

43. fra Filip Gašpar (1893.) župnik u Gradnićima, ubijen 6. 2. 1945.,
44. fra Ćiril Ivanković (1877.) župnik i gvardijan u mirovini, ubijen 6. 2. 1945.,
45. fra Jakov Križić (1893.) župnik u Čitluku, ubijen 9. veljače 1945.

X. Izbično 11. veljače 1945. odvedeni od oltara i ubijeni na nepoznatom mjestu. Do danas im se za grobove ne zna.

46. fra Marko Dragićević (1902.), profesor klasika,
47. fra Nevinko Mandić (1908.) vjeroučitelj u Mostaru,
48. fra Bono Andačić (1903.) krojač, časni brat laik.

XI. Kočerin 20. svibnja 1945. krvoločno smaknuti u župnom uredu. Ukopani u mjesnom groblju.)

49. fra Valentin Zovko (1889.) župnik u Kočerinu,
50. fra Andrija Topić (1919.) kapelan.

XII. Rilić – Kupres 24. svibnja 1942. od četnika ubijen i njegov brat Marjan (muž bake Penavuše – Sofija Naletilić - Penavuša) i Matiša Penavić, brijač na Lištici. Do danas mu grob nepoznat.

51. fra Stjepan Naletilić (1906.) župnik u Kongori.

XIII. Velika Groica 3. svibnja 1945.(?) na Križnom putu. Grob mu nepoznat.

52. fra Bono Jelavić (1898.) župnik u Vitini.

XIV. Zagreb 27. svibnja 1945. Nakon što se predao partizanskim vlastima kao član ministarstva Bogoštovlja partizani su ga objesili. Grob mu je do danas nepoznat.

53. fra Radoslav Glavaš (1909.) načelnik ministarstva bogoštovlja u Zagrebu.

XV. Krapina 4. na 5. lipnja pobijeni u Maceljskoj šumi na lokalitetu Leba Bukva, ekshumirani 1992. kosti nestručno obrađene, bile sve do 2005. u Šalati na patologiji, pa vraćene i ukopane u temelje novoosnovane crkve Muke Isusove. Ukopani, dakle, u zajedničku grobnicu 22. 10 2005.

54. fra Metod Puljić (1912.) župnik u Izbičnu,
55. fra Darinko Mikulić (1919.) mladomisnik,
56. fra Julijan Petrović (1923) bogoslov.

XVI. Pobijeni na Bleiburgu i Križnom putu uglavnom u drugoj polovici mjeseca svibnja ili čak kasnije 1945.

57. fra Bruno Adamčik (1908.) profesor na gimnaziji
58. fra Anđelko Nuić (1908.) pomoćnik,
59. fra Branko Šušak (1912.) župnik u Blizancima,
60. fra Jenko Vasilj (1914.) vjeroučitelj u Konjicu,
61. fra Emil Stipić (1912.) župnik u Gorancima,
62. fra Dane Čolak (1916.) kapelan u Drinovcima,
63. fra Tihomir Zubac ((1918.) kapelan u Grudama,
64. fra Lujo Milićević (1919.) mladomisnik,
65. fra Svetislav Markotić (1921.) mladomisnik,
66. fra Ante Majić (1922.) bogoslov.

Fra Ante Marić, OFM

Pokoj vječni daruj im Gospodine!