U tekstu se podsjeća na Titov sprovod, 'najveći koji je svijet ikad doživio', na kojem su se našli i Margaret Thatcher i Helmut Schmidt, kao i Erich Honecker, Kim Il-sung i Sadam Husein. 

'Istok, Zapad i Jug su se klanjali pred grobom jednog od najvećih masovnih ubojica 20. stoljeća', navode ove novine te podsjećaju da je 'mit o Titu nadživio kraj Hladnog rata i krvavi raspad Jugoslavije'. 

Povod za analizu FAZ-a odnos je nove hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović prema Titu. Autor Karl-Peter Schwarz podsjeća da je hrvatska predsjednica uklonila Titovo poprsje iz svoga ureda jer odbacuje identifikaciju 'komunističkog diktatora s hrvatskim antifašizmom', navodeći da je na to oštro reagirala hrvatska ljevica, primjerice bivši predsjednik Ivo Josipović i predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović, prenosi Deutsche Welle.

Autor članka podsjeća da je hrvatska predsjednica posjetila područje bivšega 'hrvatskoga koncentracijskog logora Jasenovca u kojem su ubijene tisuće Židova i Srba', da se pod njezinim pokroviteljstvom održava službena proslava završetka Drugog svjetskog rata, ali i da će 16. svibnja otići u Bleiburg 'gdje će se podsjetiti na Hrvate koje su britanske okupacijske vlasti izručile jugoslavenskim partizanima radi likvidacije'. 'Vrijeme je, smatra predsjednica, da se prekine s političkom instrumentalizacijom prošlosti', prenosi FAZ.

Eksperiment radničkog samoupravljanja

'Dugo su previđali vezu između Titovog socijalizma i borbi između centara moći bivših republika za svoj dio kolača, koje su se pretvorile u nacionalne sukobe kad je prestao pristizati novac iz inozemstva. Eksperiment radničkog samoupravljanja - u kojemu su poduzeća stalno bila u minusu - preživio je samo zahvaljujući zapadnim kreditima i isporukama sirovina iz Istočnog bloka. Titovi nasljednici našli su se pred brdom dugova koji su od 1971. do 1983. narasli s četiri na više od 20 milijardi dolara.'

Opisavši život u bivšoj Jugoslaviji koji je, zahvaljujući zaduživanju, bio bolji nego u nekom drugom komunističkom režimu, autor piše da 'diktator rođen u Kumrovcu u svojoj hrvatskoj domovini uživa posebno velik ugled'.

Velikosrpski nacionalisti su se u konstrukciji svoje slike povijesti mogli pozvati na Dražu Mihailovića, velikog protivnika Tita, dok su Hrvatima bile na raspolaganju dvije podjednako neatraktivne tradicije: ona fašističke ustaške države koja je bila u savezu s Hitlerom i uništila desetke tisuća Židova i Srba te ona Titovih partizana koji su likvidirali desetke tisuća stvarnih ili potencijalnih antikomunista, piše list.

'Politička kultura zemlje ljevicu i danas identificira s komunistima, a desnicu s ustašama', navodi autor i dodaje kako 'Hrvatska i Slovenija više ne žele slaviti herojskog vođu'.

U članku se podsjeća da je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović maknula iz službene vile na Pantovčaku Titovu bistu zato što, kako je rekla, odbija identificirati komunističkog diktatora s hrvatskim antifašizmom.