Dugovi prema drogerijama rastu od 10-30 milijuna mjesečno. Guranje dugova pod tepih nije rješenje. Vrč ide na vodu dok se ne razbije. Država da bi to platila, mora na drugom mjestu napraviti "cut".
Istina je da imamo nešto više radnika u zdravstvu, to ne mjenja činjenicu da nam u zadnjih 10-15 godina prosječno odlazi 120 liječnika.
Statistika samog broja zdravstvenih djelatnika može zavarati. Primjer, može otići 5 kiruga, a zaposliš 10 umirovljenika i statistički si zaposlio više ljudi u zdravstvu.
Primjera radi, u zdravstvu radi 660 umirovljenika.
Hrvatskoj fali prema procjenama oko 4000 medicinskih sestara. Provedeno je istraživanje, baš zbog tog manjka sestara, iz čega je izveden zaključak da je preko 80 posto sestara premoreno, a samo ih je 14 posto zadovoljno sa plaćom.
Doktori, primjerice, u Hrvatskoj odrade godišnje 3 MILIJUNA prekovremenih sati.
Prema podacima HZJZ-a, u hrvatskom je zdravstvenom sustavu zaposleno oko 16.408 doktora medicine, od čega je 39,5 posto starije od 60 godina.
Sjajno.
Prije nekoliko mjeseci je izašla statistika, odnosno lista čekanja. Preko 250 000 ljudi čeka dijagnostički pregled.
Prošle godine je Beroš obećavao da će se lista čekanja za dijagnostiku smanjiti na 270 dana, što je samo po sebi strašno - a to se to predstavlja kao napredak!? a nakon toga se treba upisati na novu listu kod kiruga, fizijatra i sl - a to se onda opet čeka mjesecima.
Mamografija dojke se na Rebru čeka preko godinu dana, ultrazvuk dojke se čeka godinu dana.
U Dubravi se ultrazvuk abdomena čeka 10 mjeseci.
Pregled kod dermatologa se čeka mjesecima.
Očni pregled se često čeka preko pola godine.
Puno je teorija zašto su liste čekanja toliko duge, od nedostatka stručnog kadra, teorije da dvojni rad liječnika generira liste čekanja - sustav funkcionira na način da javni sektor bude platforma za uspjeh u privatnom sektoru, do manjka aparata...
Usprkos tome što prosječan građanin uplati državi godišnje 3500 eura zdravstvenog doprinosa, kad dođe do ozbiljnije bolesti - opcije su čekati mjesecima ili platiti privatni pregled.
Što se tiče mirovina, prosjek je 600-tinjak eura. Sretno sa takvim životom na postojeće cijene. Skoro trećina umirovljenika prima mirovinu ispod 400 eura, odnosno oko 300 000 ljudi. Je li to dostojanstven život?
Jednog dana kad nestanu isplate braniteljskih mirovina, tek će se onda prosjek spustiti. Braniteljske mirovine su oko 1200 eura.
I neka su. Ali, poanta je jasna.
Država je čak uvela porez na umirovljenike koji primaju preko 600 eura mirovinu. Drugim riječima, dio rasta se opet vraća državi kroz porez. To je onaj dio gdje statistikom treba znati baratati, a ne samo gledati isprazne brojke.
Usprkos tome, postoji mnogo prednosti.
Većina ljudi ima svoju nekretninu.
Nije bilo nikad lakše doći do kupovine solidnog automobila. Putovanja su dostupna svima.
Posla ima poprilično. U vrlo kratkom roku se može završiti zanat i zarađivati iznad prosječan novac za naše prilike.
Sa dobrim idejama, na slobodnom tržištu, ima itekako prostora za osobni napredak. Danas je ambicioznim i upornim ljudima dolazak do uspjeha nikad lakši.
