Kad se pogleda Our World in data, po svim parametrima je Srbija bolja od nas, najviše po broju umrlih na milijun stanovnika. Vjerojatno zato jer su pratili znanstvena dostignuća i mijenjali redovito protokole liječenja, a kao što se vidi uvode ambulantno liječenje poput nekih drugih država koje naravno imaju puno bolje rezultate od ovih najrazvijenijih zemalja.

A ovi "viškovi" me podsjećaju na znanost 14. stoljeća. Danas je 21. stoljeće i osim različitih lijekova i terapija imamo i dijagnostiku i obdukciju da možemo točno znati uzroke smrti. "Viškovi", da nije žalosno bilo bi smiješno.

Kao prvo, samo mali broj uzroka smrti traži i obdukciju. U koju evidenciju idu ljudi koji umru kod kuće a nisu testirani na covid i gdje dijagnoza nije postavljena? Gdje bi našli sve te patologe za obdukciju i tko bi platio te troškove? Kad je bila najveća smrtnost, imali smo dnevno 70-80 mrtvih samo od covida (barem deklarirano). Plus što bi ove obdukcije, s obzirom na zaraznost, trebalo raditi u posebnim uvjetima. Čemu bacanje para i trošenje liječničkih resursa da bi Lidiji Gajski i sličnim nešto dokazivali?

Kao drugo, postoji dosta slučajeva kad nije najjasnije ili je nemoguće točno utvrditi od čega je čovjek umro. Ako u bolnicu dođe bolesnik u terminalnoj fazi raka covid pozitivan, teško je utvrditi da li bi čovjek umro i bez zaraze ili je virus pogoršao stanje. Da ne govorim o posljedicama manjka liječnika i odgovarajuće zdravstvene skrbi zbog velikog broja zaraženog zdravstvenog osoblja i reduciranja ostalih zdravstvenih usluga. Utjecaj tih čimbenika je pak nemoguće direktno kvantificirati.

Najobjektivnije, ujedno teško za manipulirati duže vrijeme, je uspoređivati smrtnost sa prethodnim periodima.

Najobjektivnije je povezati smrt sa uzrokom. Ako je to skupo u ovoj epidemiji, a svijet je stao zbog tog virusa, onda treba analizirati kako se koja država nosila s virusom, koje su protokole liječenja koristili i vidjeti ima li tu razlike i onda zbrajati "viškove" prema određenim protokolima liječenja.

Smrtnost prema broju hospitalizacija bi dao dobar indikator različitih tretmana (tu se pokazalo da neke bolnice imaju 6%, a neke 20%). Analizirati i uspješnost ambulantnog liječenja jer neke države su imale i imaju takve protokole. Negdje postoje i preventivne opcije.

Evo Indija je dobar primjer jer je mnogoljudna i određene države su imale različite protokole i različitu smrtnost. Ili Meksiko, itd..

U ovom se radu analizira smrtnost po različitim bolnicama (protokolima)

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33721548/

Evo i citata iz tog rada

Clinical trials to date have targeted predominantly hospitalized patients to try to prevent death. It is hoped that the use of remdesivir, convalescent plasma, glucocorticoids, specific immunomodulator therapy, and anticoagulation will lower the present rate of in hospital mortality which in some series has been as low as 6% but in most hospitals still approaches 20% [83].

Ja nemam, ali sam siguran da su negdje dostupni. Nadam se da ćemo saznati rezultate jednog dana.

Ti navodiš zemlje (Indija, Meksiko i Srbija) kao uspješne tamo gdje je covid napravio kuršlus. 

Znači iskrivljuješ najosnovnije činjenice koje zbilja nije teško pohvatat ako se želiš informirat. 

Za Indiju još nemamo neku službenu brojku viška smrti, imamo procjene koje su isto nekoliko puta veće od službenih brojki, što je razumno za pretpostavit jer..Indija

Viškovi smrti se savršeno poklapaju s valovima zaraze. I postoji značajan broj neevidentiranih smrti. I to je znanstveni konsenzus. 

Evo ti laik friendly free tracker od economista, imaju još jedan veliki članak na tu temu, ali je iza paywalla.

https://www.economist.com/graphic-detail/coronavirus-excess-deaths-tracker

Srbija umrli po godinama:

2013 - 100.300

2014 - 101.247

2015 - 103.678

2016 - 100.834

2017 - 103.722

2018 - 101.655

2019 - 101.548

2020 - 114.954 ( prijavili 3.211 preminuli od Covid). 

Izbaci mikrodrzave i teritorije, u Europi su 6 u Europi po broju mrthiv na 1 mil stanovnika sluzbeno. Ocekivano najbolji skandinvci, Srbija i Bjelorusija..... 😎