Izlaganje Dačića:
Priština nije poduzela potrebne korake na tom planu, posebno kada je riječ o ZSO. "Zbog nedostatka političke volje i krize institucija u Prištini, sa žaljenjem konstatiram da još uvijek nisu ispoštovane ključne odredbe Briuxellškog sporazuma koje se odnose na formiranje i funkcioniranje ove Zajednice". Prilike u kojima živi srpska zajednica na KiM i dalje su vrlo složene i istaknuo da Srbija očekuje od međunarodne zajednice, a prije svega UN, kontinuiranu pomoć u izgradnji povjerenja, kao jedinog temelja za normalan život za sve na KiM. Srbija smatra da predanost europskim integracijama predstavlja glavnu pokretačku snagu normalizacije odnosa Beograda i Prištine, uz očekivanje da Europska unija nastavi olakšavati dijalog. Dačić naglašava značaj jačanja prisutnosti i uloge UNMIK-a za Srbiju, posebno za Srbe i  nealbanske zajednice koje žive na prostoru KiM izrazivši očekivanje da će i u narednom razdoblju UNMIK nastaviti s provođenjem svog mandata u skladu s rezolucijom 1244 VS UN. "Statusno neutralna uloga UNMIK je neprikosnovena u procesu koordinacije djelovanja međunarodnog prisustva i stabilizacije prilika na prostoru Kosova i Metohije". U središnjoj Srbiji danas ima preko 200.000 interno raseljenih osoba koja su uslijed progona i ugroženosti bila primorana napustiti KiM. "Održiv povratak je ostvarilo svega njih 1,9 posto. Zato bih ponovo zamolio specijalnog predstavnika generalnog tajnika UN Z. Tanina da objasni zašto se ova informacija ne iznosi u njegovim izvještajima i da li poražavajući podatak od 1,9% mora prihvatiti kao gotovu činjenicu i s njom se pomiriti". Nasilje prema nealbanskim zajednicama neminovno izaziva dodatnu bojazan potencijalnih povratnika glede sigurnosne situacije. On je istakao da izrazito negativno na međuetničke odnose utječu napadi na kulturnu i vjersku baštinu nevećinskih zajednica navodeći primjere poput obijanja pravoslavne crkve u selu Pejčići (općina Prizren), skrnavljenja Hrama Krista Spasa, svetinju koja je od 1999. godine često bila meta napada Albanaca i godinama služi kao deponija, ili ispisivanje na zidu crkve Sveti Nikola u Prištini grafita u slavu ISIL, terorističke tvorevine u borbi protiv koje se ujedinila čitava međunarodna zajednica. "Ovakvi napadi na srpsko kulturno i vjersko nasljeđe i identitet bolna su svjedočenja da su zakoni koji bi trebali štiti i promicati prava zajednica i njihovih pripadnika na KiM u najvećem broju slučajeva samo mrtvo slovo na papiru". "Imajući u vidu da zvješće koje je pred nama gotovo i ne spominje napade na etničkoj osnovi, naveo bih samo dio onoga što je obilježilo izvještajno razdoblje: napadi na Srbe povratnike i njihovu imovinu u selima Berkovo i Pasjane, kamenovanje kuća povratnika u Klini i Prizrenu , paljenje i napadi eksplozivnim napravama na domove Srba u Orahovcu i Gnjilanu". I dalje je neophodno poduzimanje mjera kako bi se postigla trajna rješenja za osobe raseljene sa KiM-a, uključujući rješavanje i izvršenje njihovih imovinsko-pravnih potraživanja kao i da je najopasnija posljedica sustavnih etnički motiviranih napada  i postupno privikavanje svih, uključujući i međunarodnu zajednicu na faktičku nekažnjivost za kaznena djela počinjena protiv Srba i drugih ne-Albanaca. "I danas su imovinska prava Srba ugrožena na cijelom KiM, posebno prodajom poduzeća u srpskoj sredinama. Ekonomsku situaciju Srba kao i pripadnika drugih manjinskih zajednica u Pokrajini uvelike karakteriziraju pravna i fizička nesigurnost, kao i brojni slučajevi uzurpirane imovine koju ne mogu povratatiti.  Posljedice aktivnosti kosovske agencije za privatizaciju u srpskom sredinama na KiM najbolje pokazuje situacija u općini Štrpce gdje je ova Agencija od polovine 2014. godine nasilno uzupirali i likvidirala najznačajnije gospodarske subjekte koji su zapošljavali najviše ljudi i od kojih je živjela cijela zajednica: tvornicu "Lola", robnu kuću "Mladost", Poljoprivrednu zadrugu, Veterinarsku stanicu, hotel "Junior", Nacionalni park "Šar planina". "Radikalizacija političkih prilika i pogoršanje sigurnosne situacije uslijed političkog previranja i jačanja ekstremizma predstavljaju prijetnju za sve žitelje kosova, a u pravilu su najugroženiji povratnici u nacionalno mješovitim sredinama". Nestabilne sigurnosne prilike na KiM su dodatno ugrožene zabrinjavajućim trendom porasta ekstremizma i radikalizma. "Prema podacima iz siječnja 2016. godine, oko 300 kosovskih Albanaca i 36 Albanki pridružilo se borcima Islamske države u Siriji. To je najveće prisustvo stranaca u redovima tzv. Islamske države u odnosu na broj žitelja s teritorija porijekla". Neslužbeno broj ekstremista sa teritorija KiM-e  na stranim ratištima je u ogromnom raskoraku sa ovim službenim podacima, te da je riječ o oko 900."