U
bogatoj riznici dijela albanskih majstora i umjetnika spadaju i
arhitektonska dijela. U sistemi utvrđenih naselja ilira, bilo onih iz
brdovitih ili ravničarskih krajeva, podignutih još u gvozdena doba, u
antičkom- dardanskom periodu, za vrijeme rimske i vizantijske
vladavine, spadaju i arhitektonski objekti od posebnog kulturnog i
istorijskog značaja. U ove znamenistosti Kosova spadaju i izvjesni
sakralni paleohrišćanski objekti, tj. crkve, koji su izgrađeni i
služili za bogusluženje i vjerske obrede ilirsko- albanskog
stanovništva još od IV vijeka. Ovi objekti su porušeni i uništeni od
strane mnogih varvarskih pohoda i zavojevača. Ruševine znatnog broja
ovih objekata i dalje se nalaze u raznim krajevima Kosova. Takođe,
zubu vremena uspjeli su odoljijevati i izvjestan broj monumentalnih
gradnji, kao što su manastiri, crkve albansko- vizantijskog stila,
eklektičke crkve rimsko- vizantijsko- gotsko- albanskog stila,
izgrađeni tokom XIV vijeka na temelima paleohrišćanskih objekata .
Pojedini monumentalni arhitektonski objeti ortodoksne vjere iz ovoga
vijeka, predstavljaju posebnu vrijednost, ne samo za kulturnu baštinu
stanovnoštva Kosova, već su dijela univarzalne vrijednosti.