Hashim Thaci je pozvao građane da prosvjeduju ispred ureda EU u Prištini zbog "razočaranja" odlukom EU da im ne odobri viznu liberalizaciju.
Po premijeru Isi Mustafi je kosovo ispunilo sve uvjete za liberalizaciju te da EU "nema nijedan razlog da ne preporuči liberalizaciju.  Ispunili smo uvjete. Odluka je politička. Mi smo potpisali SSP, što je značajno, ali nema svrhe ako građani ostanu izolirani, ako sektor biznisa ostane izoliran. To ovako ostaje samo na papiru ako se ne provodi". Od EU će zatražiti da bude "pravična u ovom procesu" i kako se nada da će slijedeće godine građani kosova "slobodno i bez viza putovati u zemlje Šengen zone".

Nitko ne zna što će sadržavati pravno obvezujući sporazum između Beograda i Prištine. EU drži kako pregovori Srbije trebaju postupno dovesti do normalizacije u formi pravno obvezujućeg sporazuma i to u periodu do kraja pristupnih pregovora sa Srbijom. Znači može se to završiti i prije, nije određeno da baš mora biti na koncu pregovora. Za sada niti EU a ni Beograd nisu usuglašeni oko toga što će se smatrati krajem dijaloga, jer sporazum će ovisiti od samog tijeka dijaloga i tema. Samo, nije jasno što se podrazumijeva pod pojmom "sveobuhvatno", a to i tako ovisi od toga kao će se razivjati dijalog s Prištinom, a ne od pregovora s EU za članstvo.  Sada Vučić sigurno neće dozvoliti da već sada bude objelodanjeno sve ono što je on obećao u Berlinu u vezi s statusom kosova. A vlast Srbije i predsjednik Nikolić su još 2013. prihvatili da će se sporazum precizirati i uglaviti tek na kraju dijaloga, pa stoga sad više natrag ne mogu što se toga tiče. U ovoj točki se sadržaj toga sporazuma ne može definirati, jer je predviđeno da on bude rezultat procesa pregovaranja. A Srbiji to i ide u prilog što je to ostavljeno za kraj jer se tako izbjegava mogućnost da se nađe pod pritiskom zahtijeva da odmah "napadnu" Ustav. A kad se bude usaglašavao sporazum, tada će EU biti "na teškoj muci" zbog nesaglasja među svojim članicama. Pa ispada da je i to  jedan od razloga zbog kojih Bruxellesu odgovara da se ugovor potpiše što kasnije. A cijelo to vrijeme su mogući različiti pritisci s mnogih strana na pet članica da možda promijene svoj stav oko nepriznavanja kosovske "državnosti". Opcija dvije Njemačke kao opcija je moguća, ali to bi značilo da bi tako kosovo ipak moglo u UN, jedino što Srbija ne bi imala obvezu priznanja. 
E sad...ostaje da vidimo kako će se razvijati........

Navodno da je od 2012. godine na ratištima poginulo oko 50 Albanaca s kosova u Siriji i Iraku prenosi njemački radio WDR. Do sada je registrirano oko 300 stanovnika kosova koji su se priključili organizaciji ID-u.  Od 2013. godine se vodila istraga protiv 180 osoba, 90 osoba uhićeno, a podignuto više od 40 optužnica. Najviše ih ima iz najsiromašnijih općina Uroševac, Đeneral Janković i Štimlje.
Nakon usvojenog Zakona o kažnjavaju onih koji sudjeluju na ratištima, za sada nema značajnijih rezultata a posebno zabrinjava činjenica što su stanovnici kosova jedini koji sa sobom u Siriju ili Irak vode i svoju obitelj, žene i djecu. Pored udanih žena, koje  bez svoje volje odlaze ima oko 20 djevojaka koje su uspjele prijeći granicu i pridruže se organizaciji. Tijekom 2015. godine se uspijelo spriječiti nekoliko djevojaka iz Vitine i Vučitrna u namijeri da prijeđu granicu s namjerom priključivanja organizacijama. Društvene mreže su najučinkovitije za regrutaciju za odlazak u konflikte zone. Pri tome se sve manje koristi prištinski aerodrom, već skopski, odakle se leti za Istanbul i dalje prema Siriji i Iraku. Islamska zajednica nije u stanju kontrolirati hodže koji propovijedaju radikalni islam i koji su plaćeni iz nekih drugih centara.