Makedonija

Stefan84
Stefan84
Mali dioničar
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 9.954
12. kolovoza 2024. u 20:14

Bogomdani je napisao/la:

Pa ja i tvrdim da postoji kontinuitet od preko 2500 godina, pitanje koliki, ali smatram da postoji

Po genetskoj karti koju sam stavio, a sve koje sam pronašao su li-la samo je ova najdetaljnija i pokazuje i manje nacije, Makedonci imaju najveću genetsku sličnost s današnjim Bugarima, odnosno stanovništvom koje tamo živi.

To se kosi s tvojim člankom koji si stavio, mada sličnosti s Grcima postoje. Mislim da su najsličniji Grci antičkima oni na Kreti i Cipru (pogledati sliku). Od njih odudaraju moderni Grci, a još više moderni Makedonci.

Onako kako je moderno stanovništvo Bugarske i Makedonije slično, slično je i kopnene Grčke i Turske, po karti, što je zanimljivo.

U tom članku se spominje "significant amount" pa kaže da je to 30%, dobro, a koje to skupine? R1b? J2? Mislim, kako su došli do tog postotka, koliko su antičkih Makedonaca uzeli za primjer? Pa koje? Vladajuću kuću ili i običan narod? Meni to zvuči (pre)nategnuto sorry

Vidi cijeli citat


 

kojoj gluposti pricas njeverovatno.  kojoj podatke najvise verujes ono tvoe sranje ili ovi drugi.

 

na internet im svakakve propagande ali verujem ja da skoro cijel forum zna da danasnije makedonski je niski narod. short people,. toa je bio standard prica i po yugoslavija.znali su sve jugoslovene.

 

kako objasnis da bugara se visok narod, a anticki makedonci mal narod, short people.

 

kako moze imati slicna genetika sa ljudi koj su visoko pleme. pa tu nemora ni dna analiza.

 

bio si 100 puta u mkd znas ti dobro da smo mal narod. short people.

 

znam te od pred 2-3 godine znao sam ti poenta i kako ce ova debata zvrshiti.

 

eve cu ti objasnam kao. makedonija nikada nema da se deli izmedju albanija i bugarska.

 

jas i ti sme gotovo sta se deti tice na ovoj forum. 

[uredio Stefan84 - 12. kolovoza 2024. u 20:20]
Stefan84
Stefan84
Mali dioničar
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 9.954
12. kolovoza 2024. u 20:32

spored neki statistiki po internet (normalno fabrikat i laz) pise da se ljudi podpisao ko bugari u egejska makedonija. prvo ko prvo nie imao popise kod otomane.

 

drugo ko drugo. mozeli nekoj objaniti zato pjevaju makedonski nacionalistiki pesmi ovi 10.000 koj ostao tamo https://www.youtube.com/watch?v=L2_yC4JKB0w

 

nikoj ne pjeva bugarski pesmi ni u egejska, ni pirinska ni u pustec i mala prespa. nikada nisu i nikada nece.

 

bugar li je ovoj makedonski biznizmen roden u gavros egejska makedonija 1926 https://en.wikipedia.org/wiki/Steve_Stavro

 

? ako nije nda se pitam koj ga makedonizirao ? tito ? nije moguce nije roden u dfrj nikada zivio u sfrj.

 

isto se pitam zasto je i ovoj makedonac ? https://en.wikipedia.org/wiki/John_Bitove_Sr.

 

 

[uredio Stefan84 - 12. kolovoza 2024. u 20:34]
Stefan84
Stefan84
Mali dioničar
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 9.954
12. kolovoza 2024. u 21:14

Goce Delčev was a key figure in the Internal Macedonian Revolutionary Organization (IMRO), a secret society that aimed to unite the Macedonian population under Macedonian leadership and achieve independence from the Ottoman Empire. He believed that the Macedonian people were a distinct nation with their own language, culture, and identity, and he fought to promote this idea and gain recognition for the Macedonian cause. The legacy of Goce Delčev is complex and contested. Some see him as a national hero who fought for the rights of the Macedonian people, while others view him as a Bulgarian nationalist who sought to impose his own identity on the region. The Macedonian government has officially recognized Delčev as a national hero and celebrates his birthday on February 4th as a national holiday. In recent years, there has been some debate among historians about the extent to which Delčev and IMRO actually represented the interests of the Macedonian people. Some have argued that their actions were motivated by Bulgarian nationalist ideology rather than a genuine desire for Macedonian independence. In conclusion, while Goce Delčev is widely regarded as a hero of the Macedonian struggle for independence, his legacy is complex and subject to interpretation. His actions were motivated by a desire to promote Macedonian national identity and achieve independence, but his methods were often violent and controversial.

 

 

jedna od klasicna i smesna propaganda bugari. verovatno ni oni samo nezele ovo raditi nego ih tera nekoj sa strane.

 

kao prvo  bio socialista cak i neki komunisticki svacanja. nije bio nikakav nacionalist. kamoli bugarski nacionalist.

 

borio se za samostalna makedonska drzava i to je cinjenice. koristio ter makedonci i makedonija skoro stalno.

 

bio ubien od turci radi sta bugari odkrio njegova lokacija. znacimozes da kazes da bugari ga ubio.

 

Metodija Andonov-Čento (1902-1957) was a Macedonian revolutionary and leader of the Macedonian struggle for independence 1942-1945.

 

cento se borio za samostalna makedonska drzava. nikoj nije patio ko njega. prvo bugari ga uhapsio i lezio u zatvor u bugarska jer se borio za samostalna makedonija. onda nakon drugi svijetski rat tito ga pusti da leze u zarvor na goli otok. zato sta medtodija cento nije bio zadovolan samo sa republika unutra sfrj nego zelio totalna samostalnosti.

 

lezio u zatvor u kikanda, goli otok i u bugarska.

 

ako je bugarin kako sta bugari bez ikakav strama tvrdi zasto onda ga uhapsio.

 

ma nije moguce da su tolik neintelegetni bugari. jednostavna treta steana teraju h ovo raditi.

 

 

zivi svedok od ilinden uprising https://www.youtube.com/watch?v=nJ7pwRNF1h4

 

ali ni ovo valda dovolno. zivi ljudi real flesh and blood.

 

objasniti ovi bugari sta ste za nama rekao kros vremena https://www.youtube.com/watch?v=3qfjFnCLzYM

 

jadan od najstari zivi ligvisti evropa https://www.youtube.com/watch?v=8xOoyZa2UcU

 

 

bugari moe samo dobieti mihajlov, aleksandrov i vlado platenika ubijec. za novac bio bi i japonac.

 

za sve ostalo moze samo sanjati i bugari i oni mocnika u pozadine.

 

 

 

[uredio Stefan84 - 12. kolovoza 2024. u 21:17]
Stefan84
Stefan84
Mali dioničar
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 9.954
12. kolovoza 2024. u 22:15

 

 

tito kriv ? i za makedonaca u pirin i egejska koj nikada zivio u sfrj ? i pjevaju gordo makedonski pesm.

 

ttito kriv za cento ?

 

tito kriv za goce ?

 

tito kriv za stavro ?

 

 

 

 

 

yugoslav secret service i u egejska makedonija ?????

 

 

 

 

 

tito kriv za bitove i nikola ?

 

 

 

[uredio Stefan84 - 12. kolovoza 2024. u 22:16]
Stefan84
Stefan84
Mali dioničar
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 9.954
13. kolovoza 2024. u 12:41

ne znam zasto ti se obracan nakon takav nekulturan post,. najnekulturan koj sam ikada citao na ovoj forum. pa nisi direkno napisao ali znaemo se na sta si indikirao.

 

sa obzirom da si stavio slika pred 2-3 godine na kojoj je imao nekoliko sirotinje (10 tak ljudi na sliku koj docekao fasisti okupatori u makedonija sa cvijece. docek koj fasisti organizirao drugi svijetski rat. a kasnije 30.000 makedonci se borio protiv taj a za fasistima jedvaj nekoliko stostime.

 

30% tebe malio nakon 4.000 godine ? nemoguce dna da ostane podpono isti u niti jedna drzava. migranti, okupatori, ovo ono. 

 

drugo mesto ima 18%.

 

grci tvrdi da smo sartuvao sa taj price o alek veliki 1992.

 

a bugarski politikacara 1860 godine tvrdio da taj ideja je mnogu stara kod makedonci.

 

cak i goce u svoju kniga 1901 pisuvao da smo potomci stari makedonci.

 

 

 

[uredio Stefan84 - 13. kolovoza 2024. u 14:40]
Stefan84
Stefan84
Mali dioničar
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 9.954
13. kolovoza 2024. u 18:09

 

 

Srbiju s 48,5 posto građani Makedonije doživljavaju kao najprijateljskiju zemlju

 

Prema prvim zaključcima, Srbija se percipira kao najveći prijatelj, najvažniji kriterij su zajedničke vrijednosti i "interesi", a ne demokracija ili ekonomija. Demokratskom razvoju najviše su pridonijele SAD, EU i Srbija. EU, Srbija i SAD najviše su doprinijele ekonomskom razvoju, kultura, vjera i tradicija su najvažnije vrijednosti za sve dobne skupine, a odnosi sa susjedima nisu ni dobri ni loši.

 

- Istraživanje nam govori da se Srbija nastavlja uzdizati kao najprepoznatljiviji i najperspektivniji prijatelj naše zemlje (u usporedbi s 14 posto u 2020. i 38,6 posto u 2022.). Najvažniji kriterij za naše građane tko je prijatelj ili ne su zajednički interesi i vrijednosti, ali ne u tolikoj mjeri demokratski doprinos ili gospodarstvo i suradnja koju imamo s tom zemljom, kaže Ivana Jordanovska iz tima koji je proveo istraživanje.

 

Na pitanje, općenito govoreći, koja je država ili međunarodna alijansa/unija najveći prijatelj Makedonije, nakon Srbije, prema istraživanju, sljedeća zemlja prepoznata kao prijatelj je Kosovo s 9 posto, SAD 6,8, a četvrto je Turska sa 6,7 ​​posto. Albaniju prijateljskom zemljom smatra 5,6 posto ispitanika, EU 5,1 posto, Njemačku 1,5, a NATO 1,1 posto ispitanih.

 

Iz regije Grčka i Crna Gora imaju 0,5 posto, a za Bugarsku se izjasnilo 0,2 posto ispitanika, koliko su se izjasnili i za Kinu. Rusiju je odabralo 1,1 posto ispitanika. Dok je 10,3 ispitanih reklo da nijednog zmaja ne doživljava prijateljski.

 

Što se tiče razloga ovakvog trenda u Srbiji, Andreja Stojkovski iz Prespanskog instituta kaže da je to zbog mera za kovid krizu i pre svega zbog pitanja rešavanja crkvenog spora SPC-MPC. S druge strane, najveći pad zabilježile su EU s 1,5 posto (2020. imale su potporu 16,7 ispitanih, a 2022. 7,8 posto) i Njemačka s 1,5 posto (2020. 12,4, a 2020. 2022. 5.9)

 

- Što se tiče onoga što nam je papirnati eksperiment rekao, najvažnije je da za sada znamo da bi građani najviše klikali na pozitivne vijesti o Rusiji, pozitivne ili negativne vijesti o EU, strašne vijesti o cjepivima te da bi vjerovali negativnim vijestima. o EU - kaže Jordanovska.

 

Na pitanje s kojom državom ili međunarodnim savezom/unijom Makedonija dijeli najviše vrijednosti ili interesa te bi shodno tome trebala imati najbliže odnose, 62,8 je odgovorilo da je to Srbija, zatim Albanija s 14,9 posto i Kosovo s 2,8 posto. Pritom je 3,1 odgovorio nijedan, a 5,8 ne znam. Što se tiče vrijednosti i interesa, najveći postotak je naveo kulturu, vjeru i tradiciju, povijest, a potom i gospodarski razvoj.

 

 

 

 

 

srbija nema ni posebna konkurencija sa obzirom politika ostale komsije.  isti procent bi cijela yugoslavija dobio.

 

te su srbija i spc priznao mpc pa nema vise ni jedno otvoreno pitanje.

 

za nato 1.1%. zanimljivo da smo clan nato sa taj podatok i koliko demokratija ima izad taj clanstvo. ocigledno nikakvo. nek zaev objasni.

 

Srbi najviše vole Makedonce i Crnogorci

 

Mladi u Srbiji imaju najpozitivniji stav prema pripadnicima crnogorske i makedonske nacionalnosti, a najnegativniji prema albanskoj, pokazao je ovogodišnji Alternativni izveštaj o položaju i potrebama mladih, koji je objavila "Krovna organizacija mladih Srbije" ( KOMS). Na ljestvici od jedan do četiri, pri čemu ocjena jedan znači "uvijek smo imali bliske i prijateljske odnose s njima", dva - "građanin kao i svi ostali", tri "ne smetaju mi, ali ne bih družiti se s njima“, četiri „Ne sviđaju mi ​​se“ – Crnogorci su dobili ukupnu ocjenu 1,68. Makedonci (1,75), Bošnjaci (1,82), Mađari (1,94) i Rumunji (1,95) svrstani su u skupinu prijateljskih naroda na području Srbije i u okruženju. Ocjenu da su "građani kao i svi drugi" mladi su dali Hrvatima s 2,04 i Bugarima s 2,09, dok su najlošije prošli Albanci. Ocjena 2,52 govori da nisu u kategoriji koju bi mladi povezivali, a prema ovom istraživanju ni nacije koje mladi "ne vole" u srpskoj sredini. "KOMS" će kompletan izvještaj objaviti 12. kolovoza za Dan mladosti, pišu srpski mediji.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

[uredio Stefan84 - 13. kolovoza 2024. u 18:10]
Stefan84
Stefan84
Mali dioničar
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 9.954
13. kolovoza 2024. u 20:16

edit

 

 

 

[uredio Stefan84 - 22. kolovoza 2024. u 20:21]
Stefan84
Stefan84
Mali dioničar
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 9.954
14. kolovoza 2024. u 12:36
Stefan84
Stefan84
Mali dioničar
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 9.954
14. kolovoza 2024. u 18:11

MAKEDONIJA ĆE BITI NEZAVISNA, MAKEDONCI ĆE OSTATI MAKEDONCI... ONDA ĆE VAMA I NAM REĆI, DALJE - DALJE RUKE Nekoliko kratkih fragmenata makedonske povijesti od prije 121 godinu i od prije 80 godina koji dovoljno govore i podsjećaju tko su bili Makedonci i kako su ih izvana promatrali pojedini političari, vojni predstavnici i strani mediji u dva ilindenska razdoblja. Racho Petrov, premijer Bugarske 1903. godine: „...Dok se Makedonci ne oslobode (misli se na slobodu od Otomanskog carstva) oni će biti s vama i s nama. No, kad se to dogodi, onda će reći i nama i vama, maknite ruke dalje…” Ivan Šišmanov, ministar prosvjete Bugarske 1903. godine: „...Dakle, Makedonija će biti nezavisna i Makedonci će ostati Makedonci. Ako Europa misli drugačije, nije u redu; ako Bugari računaju na bugarizaciju Makedonije, to su iluzije..." 1. Ronald MacDonald, šef britanske vojne misije u Stožeru NOV i POM, u izvješću Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) Velike Britanije “Makedonski partizanski pokret je prvenstveno nacionalistički, a zatim komunistički pokret. U njihovoj propagandi cijelo vrijeme naglasak je na makedonskoj nacionalnoj neovisnosti. Budući da nisu imale samostalnost od dvanaestog stoljeća, očigledna brzina u približavanju ostvarenju ovog cilja ujedinila je sve nijanse političkog mišljenja i sve klase u Makedoniji u korist partizanskog pokreta. To što se sada bore kao makedonska vojska smatraju dijelom povijesti. Sa stoljećima terora za njihovu dobrobit, visak se okrenuo na drugu stranu i oni su izgubili svaki osjećaj za mjeru. Njihove ideje su smiješno velike. Njihovi čelnici ozbiljno vjeruju da će Grčka i Bugarska ustupiti teritorije novoj Makedoniji. Prema njima, granice bi se protezale od rijeke Mesta do Ohrida i od Soluna do Kumanova. Naglasio bih da to nije neka mudrost, već je ozbiljno postavljaju Apostolski, Abbas i drugi. Istovremeno shvaćaju nužnost članstva u snažnoj federaciji jugoslavenskih država. Stoljećima na meti raznih balkanskih država, vrlo su svjesni da sami nisu dovoljno sposobni održati svoju neovisnost te će se morati polako oslanjati na jaku Jugoslaviju. Želim da naglasim da danas, van partizanskog pokreta, u MAKEDONIJI nema političke aktivnosti..." „Makedonska tisućljetna svjedočanstva...“ B. Svetozarević, 2022, 798-799 Čepreganov, T. Britanske vojne misije u Makedoniji 1942. - 1945.: FO 371/43739 R 21785, Telegram 352, 4. prosinca 1944., DARM. Skopje, 2000...; 2. Arthur Edmonds, Velika Britanija, 1944., član britanske vojne misije u grčkom dijelu Makedonije „...Goce Delčev, ponavljam, GOCE DELČEV se među jugoslavenskim Makedoncima smatra herojem i mnogi od njih nose male fotografije na grudima...“ Svetozarević B. „Makedonska tisućljetna svjedočanstva...“, str. 796, 2022. Prentice/Wickstead Papers, Signals, 6/2, rukopis, Liddel Hart Center for Military Archives, King's College London (u daljnjem tekstu: LHCMA King's College London); Svjedočenje..., 336. 3. Patrick Hachison Evans (1913.-1994.), u svom izvješću, 8.7.1944., britanski specijalist, član Uprave za specijalne operacije SOE. Od 1943. izbačen je padobranom u zapadnom dijelu Makedonije „...Također, bitno je naglasiti da stanovništvo, kao što nisu GRCI, tako isto nisu ni BUGARSKI ni SRBI ni HRVATSKI. Oni su MAKEDONCI. O tome ovdje ne mogu dogmatizirati, jer ne poznajem povijest, a posebno etnologiju MAKEDONACA... I makedonska ideja bi mogla biti stvarno nešto umjetno, rezultat propagande. No, čini se da nije tako. Čini mi se sasvim objektivnim da MAKEDONCE treba promatrati kao cjelinu, iako su malobrojni i podložni podjeli. MAKEDONCE pokreću jaki, ali pomiješani osjećaji patriotizma... Makedonski patriotizam nije umjetan, to je prirodan, spontan i duboko usađen osjećaj koji počinje u djetinjstvu, kao i svaki drugi patriotizam. Odatle će nastaviti žeti separatističke tendencije; nije neuspjeli pokušaj. Čini mi se da je to jedna od povijesnih grešaka ili povijesnih lapsusa…” Velika Britanija i Makedonija (18. kolovoza 1944. - 8. svibnja 1945.): Dokumenti, svezak 1 (izbor i redakcija Todor Chepreganov). Skopje, 1995: 93-104 4. Novine "Le Temps", Francuska, 7. rujna 1903. Jedan od najvažnijih u Francuskoj toga doba. “Izjave jednog makedonskog šefa "Vaš dopisnik imao je priliku pitati jednog uglednog Makedonca što misli o ideji objavljenoj u austrijskom i njemačkom tisku, da Makedonci huškaju Bugarsku na rat s Turskom." Naš sugovornik žestoko je protestirao. "Ne" - odgovorio je - "Makedonci uopće ne žele izazvati rat između Bugarske i Turske, naprotiv. Prije svega, uopće se ne zna hoće li Bugarska biti pobjednik, a onda postoji mnogo razloga da ne žele takav rat Makedonci jako dobro znaju

 

Naš sugovornik žestoko je protestirao. "Ne" - odgovorio je - "Makedonci uopće ne žele izazvati rat između Bugarske i Turske, naprotiv. Prije svega, uopće se ne zna hoće li Bugarska biti pobjednik, a onda postoji mnogo razloga da ne žele takav rat. Makedonci jako dobro znaju da na kraju velike europske sile odlučuju o sudbini Makedonije i jako paze da ostave dojam da je njihov ustanak u interesu jedne ili druge balkanske države Bugarsko-turski rat pretvorio bi makedonsko pitanje u bugarsko, što bi u slučaju bugarske pobjede bilo pogubno za makedonsku stvar, što god se dogodilo, Bugarska neće biti ta koja će diktirati mir. Ono što Makedonci žele je autonomija svoje zemlje uz intervenciju Europe u njihovu korist. Nema podjela, nema pridruživanja drugoj državi; jedna Makedonija Makedonaca, isključivo i samo. Makedonci se nadaju da će u svakom slučaju i pod svaku cijenu isprovocirati ovu intervenciju Europe. Doista je moguće da intervencija Europe ili jednostavno upotrijebljena sredstva dovedu do tursko-bugarskog rata; ne želimo takvu bugarsku intervenciju, ali je ne možemo niti spriječiti ako do nje dođe kao rezultat djela koja smatramo potrebnima da izazovu intervenciju Europe. Znanstveno zlo: kuga Naš dopisnik prvi nam ukazuje na krajnji lijek koji revolucionarne vođe drže u rezervi za svoj neprežaljeni rat, kugu, čije će klice oficirski kor, upoznat s ustankom, čuvati u rezervi za tu svrhu. Keliski vesnik, sa svoje strane, objavljuje razgovor s bliskim prijateljem makedonskih čelnika. Naveo je da čelnici, osim značajne količine oružja i novca, raspolažu s dvadesetak ampula s klicama kuge”. (Makedonija u stranoj štampi, tom 1, str.683, 2016. Državni arhiv Republike Makedonije) 5. Ivan Šišmanov (1862.-1928.), rođen u Svištovu, ministar prosvjete Bugarske (1903.-1907.). Filolog, književnik, sveučilišni profesor i političar. Na svom sastanku 1903 u svojstvu ministra narodnog obrazovanja s francuskim novinarom Gastonom Routierom, koji je njihov razgovor kasnije objavio u svojoj knjizi "Makedonsko pitanje" “Nakon deset godina, ako Makedonija postane autonomna, tamo neće biti ni Bugara, ni Srba, ni Grka, postojat će samo Makedonci. Imat će mnogo zajedničkih političkih interesa, posebice ekonomskih, koje moraju stvoriti svojim neumornim radom ako žele biti neovisni o državama koje su naprednije od njih i čija bi proizvodnja uništila njihovu. Kao poljoprivrednicima, uopće im neće biti u interesu spajanje s poljoprivrednim zemljama kao što su Srbija i Bugarska; kao industrijalci, oni će htjeti zaštititi svoju industriju koja će biti protiv naše; uostalom, oni će htjeti zadržati za sebe mjesta dužnosnika u svojoj upravi i časnika u svojoj vojsci. Dakle, Makedonija će biti nezavisna, a Makedonci će ostati Makedonci. Ako Europa misli drugačije, nije u redu; ako Bugari računaju na bugarizaciju Makedonije, to su iluzije..." (La qusetion masédoine – on doit au peuple vérité, 1903., str. 376-377) 6. 1904. godine Racho Petrov, rođen u Shumenu, predsjednik bugarske vlade i ujedno ministar vanjskih poslova od 19. svibnja 1903. do 5. studenog 1906. godine. a prije od 25. siječnja 1901. do 5. ožujka 1901. god. Bio je i načelnik Glavnog stožera vojske (1885.-1887.), a kasnije je bio ministar rata (obrane) i ministar unutarnjih poslova. U razgovoru bugarskog premijera Rača Petrova sa srpskim vršiocem dužnosti u Sofiji, kasnije u Ateni i Skoplju, a 1912. nakratko i s ministrom vanjskih poslova Srbije - Jovanom Jovanovićem Pijonom, 1903. godine, u vezi s situacijom s Makedonijom i Makedonaca, premijer Bugarske Račo Petrov je naglasio: “Već je činjenica da se Makedonija otcijepila, vjerujte mi. Makedonci su potpuno neiskreni u svom odnosu prema vama (misli se na Srbe) i prema nama (misli se na Bugare)... Sve dok se Makedonci ne oslobode (znaci oslobode od Otomanskog carstva) oni ce biti uz vas i nas. No, kad se to dogodi, onda će i nama i vama reći, daleko - dignite ruke. U takvim uvjetima nitko od vas ne bi mogao dobiti nikakvu poziciju (misli se na ured) u Makedoniji, niti bilo kakvu službu. Mislite li da su ludi da prihvate da se mi ili vi pridružite nama ili da ih podijelimo. Ne, oni bi bili protiv.” Mitrova, M. O makedonskom identitetu: srpski diplomatski izvještaji (1903.-1913.), Makedonski identitet kroz povijest. INI. Skopje, 2010: 211; Arhiv Makedonije, (Ispod fotografija iz članka u 1. Le Temps iz 1903., 2. Ministar prosvjete Bugarske 1903. Ivan Šišmanov, 3. fotografija iz knjige (La qusetion masédoine – on doit au peuple vérité, 1903.), autora Francuski novinar Gaston Routier, "Makedonsko pitanje" 4. Premijer Bugarske Racho Petrov i v.d.

 

i vršilac dužnosti predstavnika Srbije u Sofiji Jovan Jovanović Pižon)

 

 

 

 

 

pozdrav od nikola gruevski iz budapest https://www.facebook.com/NGruevski/

 

[uredio Stefan84 - 14. kolovoza 2024. u 18:11]