Makedonija

Bogomdani
Bogomdani
Dokazano ovisan
Pristupio: 30.07.2007.
Poruka: 11.698
07. rujna 2024. u 01:35

Nemam facebook, tko će dat vremena i za to :)

Samo vjera, nada i ljubav, a najveća od njih je ljubav. Merčep, Praljak, Prlić, Petković, Ćorić, Pušić, Stojić - velikani hrvatskog naroda
Stefan84
Stefan84
Dokazano ovisan
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 10.689
07. rujna 2024. u 03:16

Bogomdani je napisao/la:

Dobra večer poštovanoj gospodi

Kako vas dva nećete bit u dobrim odnosima sad kad je Mickoski doša na vlast

Ima sad sve da cvate od Budimpešte do Atene

Sve su se kockice posložile

Samo, kako Amerika gleda na sve to? Jeste dobili najvažniji blagoslov?

Vidi cijeli citat


 

ali prva ocifialna poseta vani na mickoski ko premier ministar bio je u hrvatska. ipak ima simbolika. micko je jugonostalgica vole sve vas.

 

mickoski ima 64 od 120 pratenika zaedno sa partija znam tako da vlada nece da padne i da erdoganci pobjezi. tako da nemora pitati amere nista. te ima i ovi erdoganci u koaliciju, gazda je erdogan taj albanska partija vredi.

 

nikola gruevski je pao 2017 jer nije imao dovolno pratenika paovisio od albanski dui. nikola imao 61 pratenika 2014. samo jedan jedini pratenik manje nego dovolno za vlada.

 

inace nikola gruevski je jedan od kreatora brza pruga i plin. zato bio nepozeljen od zapad.

 

jebiga bogomdani. cekamo taj eu 20 godina. prvi smo bio u regiona koj podpisao o stabilizacija i asoizacija sa eu. molili smo se na kolena no nikoj nam ne jebe.. moramo i mi od nesto da zivemo. nemozimo cekati. brics je alternativa. vreme je to look after ourselfs.

 

ne zele nam eu a nezele eu ni da zaredimo 1 do 1.5 miljarda godishno od bizniz koj kineze i turci nudi preku pruga i plin. pa nemoze tako.

 

a tko zna moze cika orban planira plin i za hrvatska. i po neki brza pruga.

 

odem sada spavati. dragi bogomdani. sutra za dnk.

[uredio Stefan84 - 07. rujna 2024. u 03:42]
Dejan NS
Dejan NS
Većinski vlasnik Foruma
Pristupio: 26.01.2005.
Poruka: 24.103
07. rujna 2024. u 17:50

basti

jesi se odlučio na kraju šta si, Makedonac ili Šveđo?

Ja sam protiv svakog nacionalizma,jer je nacionalizam najnizi oblik drustvene svesti - Koca Popovic
Stefan84
Stefan84
Dokazano ovisan
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 10.689
07. rujna 2024. u 18:04

Dejan NS je napisao/la:

basti

jesi se odlučio na kraju šta si, Makedonac ili Šveđo?

Vidi cijeli citat


 

zasto nemozes biti i jedno i drugo 😊

Stefan84
Stefan84
Dokazano ovisan
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 10.689
07. rujna 2024. u 18:29

Bogomdani je napisao/la:

A DNA, što reći?

Stefane, ispalo je po tebi da su Makedonci u prosjeku skoro visoki kao Hrvati ili Srbi

Da nisi ti tu nešto zabuca?

Vidi cijeli citat


 

taj se statistika iz internet. wikipedia. itd. pa stavio sam link.

 

srbi 1.82, hrvati 1.80, makedonci 1.79.

 

ipak ima 3 cm razlika srbi i makedonci. 

 

bugara 1.75.  bugari se pomali jer veecina danasnije bugara  dosao iz ukraina i azije. makedonci se evropski narod.

 

danasnije bugara se mijesavina traci, turko mongol i slavjani.

 

jedina slicnosti sa makedomci je da slavjani naselio neki mesta i u makedonija.

 

nemora nikakavdna test. generalno bugari imaju drugacije faca. on koj to ne vidi ili je slep ili glumi slep. 

 

bugari generalno imaju caucasian face. in general. naravno sa ima i po koja slavic face ali u general caucasian.

 

vecina makedonkinje izgledaju ko srbi i hrvati, mozda malo vise ko srbinje i crnogorke malo se po crni od hrvatinke.. isklucak u neki region u istocna makedonija. oni koj nam i pokvario centimetmetri. mozda centimetar dvije.

 

 

ovi 2makedonki iz italija kao neki prototip https://www.youtube.com/watch?v=mUP8ZEdy5X8

 

taj faca ima po cijela bivsa yu.

 

[uredio Stefan84 - 07. rujna 2024. u 18:34]
Stefan84
Stefan84
Dokazano ovisan
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 10.689
07. rujna 2024. u 22:40

bogomdani

 

korijeni Bugara su u Tursko-Morgilskim Bugarima koji su u Europu došli iz Azije u 7. stoljeću nove ere. Dok su Bugari uljezi na Balkanu.

 

Kada je Rim osvojio Balkan, Makedonija i njen istočni susjed Trakija postali su dio Rimskog Carstva. U kasnom 4. stoljeću nakon raspada Rimskog Carstva, Makedonija i Trakija postale su dijelom Istočnog Rimskog (ili Bizantskog) Carstva.

 

U 6. stoljeću Slaveni su prodrli na Balkan uključujući Makedoniju i Trakiju i naselili se među starim Makedoncima i Tračanima.

 

U 7. stoljeću tursko-mongolski Bugari po prvi su put ušli u Europu iz svoje izvorne azijske domovine, napali Trakiju i pokorili tamošnje Tračane i Slavene. Od ovog trenutka miješanje bugarskih uljeza, Tračana i Slavena rezultirat će formiranjem moderne bugarske nacije.

 

 Bugari su također napali Makedoniju, Epir, Srbiju, osvojili dijelove ovih zemalja i držali ih neko vrijeme, ali nikada trajno. Službena moderna bugarska historiografija tvrdi da je bugarsko osvajanje dijelova Makedonije transformiralo Makedonce i tamošnje Slavene u Bugare. Tvrdnja je prilično smiješna i lako se odbacuje iz sljedećih glavnih razloga:

 

ovdje NEMA zabilježenog naseljavanja Bugara u Makedoniji kao što je zabilježeno naseljavanje Slavena među Makedoncima, ili kao što je zabilježeno naseljavanje Bugara među Tračanima i Slavenima u Trakiji.

 

Bugarski prodor u Makedoniju nije bio ništa drugo nego privremeno osvajanje strane vojske. Budući da je to bilo privremeno osvajanje, nemoguće je zamisliti da su Makedonci odjednom "evoluirali" u Bugare. Slučaj vrijedi i za Srbiju - bugarska vojska je također privremeno osvojila tu zemlju, ali znamo da se ni Srbi nisu pretvorili u Bugare. Isto tako osvajanje kavkaskih zemalja od strane Rusije nije ove ljude pretvorilo u Ruse unatoč stoljetnoj okupaciji i ruskim naseljima među starosjediocima.

 

Rimljani su držali Makedoniju više od 12 stoljeća, a ipak su se Makedonci i dalje spominjali kao narod u bizantskim izvorima, i prije i nakon bugarskog osvajanja. Dakle, budući da Rimljani nakon 12 stoljeća nisu pretvorili Makedonce u Rimljane, više je nego nemoguće da su ih Bugari mogli pretvoriti u Bugare nakon što su držali dijelove te zemlje u neznatnom vremenskom razdoblju.

 

I starija bugarska historiografija tvrdi da su braća apostoli sv. Ćiril i Metod iz 10. stoljeća, koji su došli iz najvećeg makedonskog grada Soluna, bili Bugari. No, i to je nemoguće zbog jednostavne činjenice da Solun nikada nisu zauzeli Bugari. Grad je očito zadržao svoje izvorno makedonsko stanovništvo budući da ga bizantski zapisi iz tog vremena nazivaju "najvećim gradom Makedonaca". Dakle, Ćiril i Metod nisu mogli biti ništa drugo nego Makedonci. Otac Ćirila i Metoda bio je važan Makedonac u Solunu. Jednostavno je nemoguće da su on ili njegovi sinovi uopće izgledali kao tipični tursko-mongolski Bugari iz 11. stoljeća.

 

Moderna bugarska historiografija poriče da moderni Makedonci nisu potomci starih Makedonaca, ali ironično priznaje da su moderni Bugari potomci starih Tračana. Odmah proturječe sami sebi jer je nemoguće zamisliti da su Tračani postojali u 7. stoljeću kada su se među njih doselili Bugari, dok su stari Makedonci nekako nestali stoljeće ranije kada su Slaveni naselili Makedoniju. Činjenica da se Makedonci i Slaveni stoljećima spominju kao jedni pored drugih u Makedoniji od strane bizantijskih povjesničara, dokaz je da Makedonci nisu misteriozno prestali postojati. To također dokazuje da moderni bugarski povjesničari pokušavaju falsificirati povijest makedonskog naroda po svojoj mjeri, iako neuspješno.

 

Osmanski Turci ušli su u Europu u 14. stoljeću uz pomoć Bugara koji su osvojili balkanske zemlje, uključujući Makedoniju i Trakiju. 10. Nakon stoljeća nemilosrdnog ugnjetavanja, balkanski narodi izgubili su jasnu etničku identifikaciju. Grci su sebe nazivali Romanoi, Bugari su sebe nazivali Srbima, Grcima i Bugarima, dok su u makedonskom jeziku zabilježeni kršćani, Bugari, Slaveni, ali i Makedonci. Ruski, francuski, austrijski, njemački, engleski izvori spominju postojanje Makedonaca među njihovim susjedima Srbima, Grcima i Bugarima od 15. stoljeća nadalje. Nadalje, pisani zapisi pokazuju da su Makedonci tvrdili da potječu od Aleksandra Velikog i starih Makedonaca.

 

U 19. stoljeću kada je nacionalizam zahvatio Balkan i kada su Grci i Bugari nastojali razviti vlastitu grčku i bugarsku nacionalnost, tako su i Makedonci nastojali razviti vlastitu makedonsku nacionalnost i svijest. Zabilježeno je sve više slučajeva u kojima su Makedonci tvrdili da imaju posebnu nacionalnost kao izravni potomci starih Makedonaca i Aleksandra Velikog. Makedonske pobune protiv Turaka u 19. stoljeću, djela makedonskih intelektualaca, te makedonski narod i književnost donijeli su ovo snažno nacionalno buđenje.

 

Da su Bugari pokušali sve kako bi krivotvorili povijest Makedonaca, dokaz nalazimo u nedavnom otkriću kamenog natpisa koji navodno kaže da su Makedonci iz 10. stoljeća i car Samoil bili Bugari. Međutim, kamen je ispitala Bugarska akademija znanosti u Sofiji, a sam njen ravnatelj je izjavio da je natpis bugarska izmišljotina iz 19. stoljeća. Time smo dobili jasan dokaz da Bugari više od jednog stoljeća krivotvore povijest Makedonaca. Da je car Samoil doista bio "Bugarin", ne bi bilo potrebe koristiti se krivotvorinama da bi se to pokazalo. Očigledno je da su krivotvoritelji bili svjesni da ni Samoil ni Makedonci nisu Bugari te su s tim na umu napravili krivotvorinu. Suvišno je reći da moderna historiografija bugarske tvrdnje da je Samoil Bugarin naziva – apsurdnima.

 

Ipak, Bugari također proturječe sami sebi u svojoj tvrdnji da su Makedonci "Bugari". Postoje bugarski povjesničari poput Draganova i Slaveykova, koji su još od 19. stoljeća bilježili da Makedonci nisu Bugari, već posebna narod sa svojim jezikom, kulturom i etničkom pripadnošću.

 

1913. Bugarska i njezini saveznici Srbija i Grčka, uz pomoć više od 100.000 Makedonaca koji su se borili uz ove tri vojske, istjerali su Turke iz Makedonije. Ali Makedonija nije dobila svoju slobodu. Umjesto toga, balkanske zemlje su međusobno podijelile Makedoniju, a Bugarska je okupirala 13% cjelokupnog teritorija, nazvanog Pirinska Makedonija. 16. Baš kao što je Grčka učinila u Egejskoj Makedoniji, Bugarska je započela otvorenu asimilatorsku politiku protiv Makedonaca, i proglasila Makedonce u Pirinu "Bugarima". Svaka opozicija bila je brutalno ugušena. 17. Nakon što su pomogli Turcima da okupiraju Balkan u 14. stoljeću, Bugari su ponovno stali na stranu tamne strane u Drugom svjetskom ratu (1941.-1945.). Kao Hitlerovi fašistički saveznici, bugarske vojske su okupirale ranije okupirane grčke i srpske dijelove Makedonije. 18. Ali Makedonci su porazili bugarske fašističke trupe i nakon rata, vlada Bugarske je 9. kolovoza 1946. službeno priznala makedonsku naciju i pravo Pirinskog dijela Makedonije da bude priključen Narodnoj Republici Makedoniji. 19. Makedonci u Bugarskoj postoje kao posebna nacionalnost na svim bugarskim popisima nakon završetka Drugog svjetskog rata. Demografski podaci iz 1946. godine otkrili su da se većina stanovništva u Pirinskom dijelu Makedonije na slobodnom popisu stanovništva izjasnila kao Makedonci. Započelo je razdoblje kulturne autonomije i afirmacije makedonskih nacionalnih i kulturnih vrijednosti. U nastavni proces uvedeni su makedonski književni jezik i nacionalna povijest. Gotovo 32.000 učenika bilo je uključeno u nastavu makedonskog jezika. Godine 1947. u Gornoj Đumaji (današnji Blagoevgrad) otvorena je prva makedonska knjižara i čitaonica, te Okružno makedonsko narodno kazalište. Izlazile su i novine na makedonskom kao što su "Pirinsko delo", "Nova Makedonija", "Mlad Borec" itd. Osnovani su književni kružoci i kulturno-umjetničke udruge koje su pridonijele širenju makedonske kulture. U bugarskom popisu iz 1956. većina stanovništva Pirina ponovno se izjasnila kao Makedonci. 20. Međutim, od 1956. Bugarska je promijenila svoj stav, ponovno negirajući postojanje makedonske nacije i zabranjujući slobodno izražavanje makedonske nacionalnosti i jezika. Ideja je provedena i kao rezultat toga, na popisu stanovništva 1965. broj Makedonaca odjednom je pao na samo 8.750, au okrugu Blagoevgrad, koji je prije imao najveći postotak Makedonaca, bio je "misteriozno" manji od 1%. 21. Kao i Grčka, Bugarska je optužena od strane međunarodnih organizacija za ljudska prava Human Rights Watch i Amnesty International za uskraćivanje Makedoncima Pirina njihovih osnovnih ljudskih prava da se identificiraju kao Makedonci. Ipak, priznaje se da Makedonci postoje u Bugarskoj s vlastitom nacionalnom sviješću i da čine znatnu manjinu. Organiziraju se unatoč pritiscima i zastrašivanju bugarske policije, te nastavljaju mirno tražiti svoja prava koja su im Bugari oduzeli otkako je njihova vojska preuzela Pirinsku Makedoniju 1913. Godine 1989. osnovana je Ujedinjena makedonska organizacija - Ilinden (OMO Ilinden). , tražeći kulturnu i nacionalnu autonomiju za Makedonce u Pirinu.

 

 

 

 

inace nije samo bugara draganov i slaveykov tvrdio da postoi makedonac 1880.  nego i premier ministar i diplomati.

 

 

 

 

 

 

sta se tice car samuil pojma nemam. jedino sta se tacno zna da je njega stari armenac. archeoloski dokazi ne postoi. za koj  se borio i slicno.

 

kamenov koj su navodno nasli bio odbacan cak od sami bugari koj tvrdio da kamena je iz 1970 kreiran.

 

 

 

 

[uredio Stefan84 - 07. rujna 2024. u 22:42]
Stefan84
Stefan84
Dokazano ovisan
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 10.689
07. rujna 2024. u 23:14

 

What do we call a nation? – People who are of the same origin and who speak the same words and who live and make friends of each other, who have the same customs and songs and entertainment are what we call a nation, and the place where that people lives is called the people's country. Thus the Macedonians also are a nation and the place which is theirs is called Macedonia.[17]

 

keep in mind. not one singel song from the macedonian region over the last 4000 years include the word bulgaria or bulgarians. not one singel song.

 

drugo mentalitet makedonci i bugari je toliko razlican da isto kao da usporedis mentalitet svedjani i japonci. makedonci most peacefull people in europe. makes in almost nemoguce biti isto pleme. jos ubacaj u centimetara dna i bone structure u faca. faca.

 

drugo. svoi 200 godine pesmi, svoja hrana, svoj tradicija i kultura koj nema nikakvo slicno sa bugarska kultura. why is that ?.

 

 

 

inace castim pivo, cevapi i torta.

 

10.000 postovi.

 

 

 

 

 

 

Stefan84
Stefan84
Dokazano ovisan
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 10.689
07. rujna 2024. u 23:33

jedan citat od winston churchill.

 

history is changed every fifty years. not to serve the past but to serve the future.

 

sta znaemo onda sta je bilo pred 1000 godina. persian king onece said. we will erese you from the history books.

 

 

NS
NS
Mali dioničar
Pristupio: 24.01.2012.
Poruka: 8.554
08. rujna 2024. u 01:23

Stefan84 je napisao/la:

inace castim pivo, cevapi i torta.

 

10.000 postovi.

 

 

 

Vidi cijeli citat


Hvala, hvala. Dobro skopsko, odlicno.

Koji ti je stvarni broj postova? 

Otprilike.....

Vratite Lea i Pota.
Stefan84
Stefan84
Dokazano ovisan
Pristupio: 10.10.2018.
Poruka: 10.689
08. rujna 2024. u 15:02

sretan independance day. 8 septembra.

 

 

 

 

- Na današnji dan prvi put su se na Trgu Makedonija, gdje se slavila nezavisnost, čule riječi "Čestitke suverenoj i slobodnoj Republici Makedoniji". Pritom, ne zaboravimo da je 8. septembar težnja tisuća dosadašnjih boraca za slobodnom i svojom državom. Tada su se gradili temelji Republike i stvarale institucije, ali i danas imamo bitke koje moramo dobiti, zajedno, različite, iako različite, ali jednako važne, navodi Mickoski.

 

Moramo prevladati razočaranje, dodaje Mickoski, koje su nam ostavili kriminal i korupcija, što su danas najvažniji problemi protiv kojih se borimo. Uložimo svaki atom svoje snage u izgradnju budućnosti kakvu svaka osoba zaslužuje.

 

- Ovaj put država je na potezu i mi to vraćamo ljudima. Stvorimo zemlju sretnih građana i jake ekonomije. Društvo koje će odgovoriti na stvarne potrebe i ponuditi stvarna rješenja. Spasimo svoj narod ovdje u domovini. Ova generacija ima obvezu ispraviti nepravde i stvoriti budućnost za sve koji dolaze. Ovo je naša zajednička bitka i zajedno se borimo i zajedno ćemo uspjeti! Neka vam je sretan i vječan dan neovisnosti. Neka Bog blagoslovi Makedoniju!, ističe premijer u čestitki povodom Dana neovisnosti.

 

najveci praznika

 

8 septembar

2 avgust ilinden

11 oktomvri. uprising day protiv fasizmu drugi svijetski rat. https://mk.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D0%B5%D0%BD_%D0%BD%D0%B0_%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%B5%D1%82%D0%BE_%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D0%BA%D0%B5%D0%B4%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B0

9 maj dan pobeda protiv fasisticki okupatori