Kad mi ti odgovoris koji su to padezi u makedonskom i stavis ih u primjer ja cu ti odgovoriti tebi, vazi? 

ali tacno je bilo pomirno po istok.

za taj regiona i shopov pricao 1890.

nemam problem sa istoricka cinjenice. deo stanovniste po istok su bili bugari. i zato bugar nisu imao posebni problem tamo drugi svijetski rat.

problem mene se samo falsifikuvani popisi otomanska era. kada u kanada postoi i te kakvi dokazi da je imao makedonci u egejska makedonija.

U makedonskom jeziku postoji sedam padeža. Međutim, ako govorite o četiri osnovna slučaja, to su: Nominativ - Tko? Što? - Koristi se za označavanje subjekta rečenice. Primjer: "Dječak se igra." Genitiv (Genitiv) - Kome? Na što? - Ima funkciju označavanja pripadnosti ili odnosa. Primjer: "Knjiga za dječaka." Dativ (Dativ) - Kome? Na što? - Koristi se za označavanje primatelja radnje. Primjer: "Dajem dječaku knjigu." Akuzativ (Akuzativ) - Tko? Što? - Koristi se za označavanje izravnog objekta radnje. Primjer: "Vidim dječaka."

Bugarski i makedonski jazik pripadaju grupi južnoslovenskih jezika i imaju mnoge sličnosti, ali i razlike, uključujući pitanje padeža i gramatičkih struktura. Bugarski jezik: Padeži: Bugarski jezik praktično nema padeže u tradicionalnom smislu. Gramatika koristi red reči i prepozicije da bi izrazila odnose između reči, što je jedan od glavnih razloga zašto se smatra da je bugarski jezik izgubio padeže. Gramatika: Bugarski jezik ima složen sistem glasova, koristeći različite oblike za glagole (vremena, lica, načine) i ima obilje prefiksa i sufiksa koji menjaju značenje reči. Makedonski jezik: Padeži: Makedonski jezik, s druge strane, zadržava neke oblike padeža, iako se u svakodnevnom govoru ne koriste svi kao u nekim drugim slovenskim jezicima. Makedonski ipak ima odlike koja podseća na padeže kroz korišćenje predloga. Gramatika: Makedonski jezik takođe koristi složen sistem glagola, sa različitim vremenima i aspektima. Naglasak se često stavlja na promenljive oblike imenica i prideva, ali njihova upotreba nije tako stroga kao u nekim drugim slovenskim jezicima. Zaključak: Iako su bugarski i makedonski jezici slični, razlike u padežima i gramatičkim strukturama čine ih posebnim. Makedonski zadržava više tradicionalnih karakteristika koje se odnose na padeže, dok je bugarski prešao na sistem bez padeža, oslanjajući se na red reči i prepozicije. Srpski i makedonski jezik pripadaju južnoslavenskoj jezičkoj grupi i imaju sličnosti, ali i razlike u pogledu padeža i gramatike. Padeži Srpski jezik ima sedam padeža: Nominativ (ko? šta?) Genitiv (koga? čega?) Dativ (kome? čemu?) Akuzativ (koga? šta?) Vokativ (o!) Ablativ (s kim? s čim?) – manje se koristi u savremenom jeziku Lokativ (o kome? o čemu?) Makedonski jezik ima četiri padeža: Nominativ Genitiv Dativ Akuzativ Makedonski ne koristi vokativ kao samostalan padež kao u srpskom jeziku, niti ima ablativ. Gramatika Pridevi: Makedonski koriste fleksiju prideva kao srpski, ali se pridevi u makedonskom jeziku često postavljaju posle imenica (npr. "devojka lepa" umesto "lepa devojka", ali ovo zavisi od konteksta). Glagolski načini: U srpskom jeziku postoji više glagolskih vremena i načina, uključujući prezent, perfekt, pluskvamperfekt, futuru, dok makedonski jezik ima slična glagolska vremena, ali su neki oblici drugačije izraženi. Rodovi: U oba jezika, imenice imaju muški, ženski i srednji rod, ali se pravila o upotrebi rodova mogu razlikovati. Pridevski i prilog: Makedonski jezik koristi manje komplikovane strukture za opisivanje prideva i priloga u poređenju sa srpskim jezikom. Rečenična struktura: I srpski i makedonski jezik imaju fleksibilnu rečeničnu strukturu, ali srpski jezik često koristi rečeničnu strukturu sa predlozima i asocijacijama koje su ponekad složenije. Učenje gramatičkih pravila i padeža oba jezika može biti izazovno, ali uz praksu i upotrebu, razlike postaju jasnije. Ako imate konkretna pitanja ili oblasti koje vas zanimaju, slobodno ih postavite! Srpski i crnogorski jezici su južnoslovenski jezici koji koriste istu gramatičku osnovu i imaju slične padeže i pravila. Ova dva jezika koriste sličan sistem padeža koji se sastoji od sedam padeža. Evo kratak pregled: Padeži u srpskom i crnogorskom jeziku: Nominativ (ko? šta?) - koristi se za označavanje subjekta u rečenici. Genitiv (koga? čega?) - koristi se za označavanje pripadnosti. Dativ (kome? čemu?) - označava pravac ili kome je nešto dato. Akuzativ (koga? šta?) - koristi se za direktan objekat. Vokativ (o! hej!) - koristi se za obraćanje. Instrumental (s kim? s čim?) - označava sredstvo ili način. Lokativ (o kome? o čemu?) - koristi se za označavanje mesta ili teme. Osnovna gramatička pravila: Rodovi: Postoje tri roda – muški, ženski i srednji. Rod imenica utiče na oblike prideva, zamjenica i drugih reči. Brojevi: Postoje jednine i množine, a njihovo formiranje i promena zavise od gramatičkog roda. Glagoli: Glagoli se menjaju po licima, vremenima i aspektima (svršeni i nesvršeni). Pridjevi: Slaganje prideva sa imenicama podleže pravilima roda, broja i padeža. Pismenost i Variacije: I srpski i crnogorski jezik koriste dva pisma: ćirilicu i latinicu. U čestom govoru i pisanju može doći do dijalekatskih varijacija i razlika u određenim terminima i izgovoru, ali su u suštini vrlo slični. Ako imate specifična pitanja o padežima, pravilima ili nekoj gramatičkoj konstrukciji, slobodno pitajte! Odgovori

To nisu padezi u makedonskom. Nema ih. Imamo padezne ostatke, koji svjedoce da smo nekad imali padeze, ali rijec se ne mjenja u ovisnosti o kontekstu. Recimo rijec momce (djecak). Ta ce ostati ista bez razlike jel to objekt ili subjekt u recenici. 

Momceto cita kniga (Djecak cita knjigu). - Nominativ 

Go gledam momceto (Gledam/Vidim djecaka) - Akusativ 

Mu davam kniga na momceto (Dajem knjigu djecaku) - Dativ 

U svakom od tih rijec momce ostaje momce s dodatkom sufiksa -to. To oznacava da je to neko konkretno momce koje ne vidimo, ali znamo o kome se radi. 

Jer mogu recenicu napraviti primjer i iskorstiti sufiks -vo, sto se upotrebljava kad je to o cemu pricamo tu ispred mene, pokazujem prema njemu. 

Momcevo cita kniga 

Go gledam momcevo 

Mu dadov kniga na momcevo. 

Opet u svakom od konteksta rijec ostaje ista, dok u hrvatskom/srpskom se rijec djecak mjenja svaki put ovisno o kontekstu.

Na bugarskom bi bilo Momceto ceta kniga, gledam momceto, davam kniga na momceto. Opet, rijec momce/to se ne mjenja kad se kontekst mjenja. 

p.s Posto si se potrudio odgovoriti, ja cu tebi o Bitovima, Spirovcima i ostalima. Da, ti ljudi postoje, ti se nacionalno i etnicki osjecaju kao Makedonci i ne to nije u konfliktu s njihovim ocevima, djedovima, vec je sljednica toga. U njihovim obiteljima je uvijek vladao makedonski duh, pripadnosti regionu, pricao se lokalni dijalekt itd.

Taj je identitet kad se formirala makedonska drzava u okvirima Jugoslavija i kad je pocela utjecati na njih kroz institucije i kad su iz nje dolazile nove valove emigracije s vec formiranom makedonskom nacionalnom svescu s kojima su se pomjesali tako su i oni postali isti. Njihov regionalni osjecaj pripadnosti, nesto sto je bilo tu, neopipljivo je sad vec bilo nesto iza cega stoji jedan drzava, sto ima svoje institucije, kodificirani jezik itd. 

Tako nastaje jedna nacija.

dokumentarac svetski sili i makedonijsa drugi svijtski rat https://www.youtube.com/watch?v=O3OXAwAVAQE

winston curcile pustio engleze u makedonija da istrazi terenu. bili su iznenadeni koliko je jak makedonski identitet i da grcki podaci se laz.

za velika britanija nije bilo samo partizanski rat nego mkd armija bila nacionalno motivirana. cista makedonska.

inace winston bio za nas drugi svijetski rat, ali bio protiv solun da se ujedini sa vardarska.

ima i trump makedonac.

Glasnogovornik ZNAM - Za našu Makedoniju i bivši direktor u "DUNA" i "Makedonskom Telekomu", Nikola Memov, imenovan je za direktora PIOM-a.

najspreman covek u drzavu. trebao dobiti funkcije  ministar ekonomija.

Mađarski premijer Viktor Orbán, zajedno s izaslanstvom mađarske Vlade, boravit će 26. i 27. rujna u dvodnevnom službenom posjetu Makedoniji, priopćila je vladina tiskovna služba.

Premijer Hristijan Mickoski održat će u petak službeni sastanak u četiri oka s mađarskim kolegom u premijerovoj vili u Ohridu, a u okviru posjeta održat će se niz bilateralnih susreta makedonskih ministara i njihovi kolege iz mađarske delegacije. U petak će biti održana zajednička međuvladina sjednica u hotelu Inex Olgica u Ohridu, a nakon sastanka na istom mjestu očekuje se konferencija za novinare dvojice premijera. Kako je priopćeno iz Vlade, na marginama dvodnevnog posjeta predviđena je šetnja Ohridom, posjet Crkvi Bogorodice Perivlepte, Antičkom teatru i samostanskom kompleksu Svetog Nauma, te premijeri obaju zemalja. zemlje položit će cvijeće ispred spomenika Svetog Ćirila i Metoda u Ohridu.

dobrodosao. osjecaj se kao kod kuce.

tacno, a nekoj je ucio i dedo na jhon bitove sr. the next question is how deep do the rabbit hole go. i mean, is it not likely that kiril and metodija felt a strong connection with the region and therefore felt as macedonians.

srbija, grcka i bugarska imali drzavi taj godinama. ali bitove i ostale did not give a jack shit. about it. makedonizam vec tecio po nihovi krv i veni, allready u nihovi dna.

u vatikan ima dokaz za regionalizacija makedonci. pise u jedan dokument tamo, makedonski ucenika iz ohrid dolaze sledece sedmica.

regionalizacija makedonka ima i u bibla. lydia of macedonia.

sta se tice diaspioa. vecina makedonci u kanada otisao tamo 1914-1930.

mal broj koj otisao u kanada nakon drugi svijetski rat.

nakon drugi svijetski rat. 1970-1980. najpopularna destenacija bila australia poput evropa.