Godine 1605. u Ugarskoj je objavljen opširan grbovnik. Siebmacher, njegov autor, uključio je grb - jednoglavi orao na bijeloj pozadini - "Macedoniani", makedonske obitelji iz južne Mađarske. Još od 15. stoljeća u Baranji je živjela skupina makedonskih doseljenika koji su nastanjivali selo zvano Makedonija. Iz ovog sela potječe obitelj Macedoniani, odakle je i Dancho iz Makedonije. Dancho se spominje već 1439. kao bogati plemić; spominju se i njegovi potomci Ladislav Makedonski, velikovaraždinski biskup 1533., i Volk Makedonski, ban (namjesnik) Szörènyja. Jedan od najstarijih sačuvanih svitaka je onaj Palinichov, izrađen najvjerojatnije krajem 16. i početkom 17. stoljeća. Uključen je i grb Makedonije, ispod kojeg je rukom ispisan latinski natpis "Macedonia regni". Pojam Makedonija također se nalazi u Althanovim grbovnicima iz 1614. godine. Iznad lijepo nacrtanog makedonskog grba nalazi se ćirilični natpis "Makedonske zemle cimeri", a ispod toga na latinici "Insignia regni Macedonia". Među najljepše nacrtanim makedonskim grbovima je onaj koji se čuva u Muzeju primijenjene umjetnosti u Beogradu.

and what about makedonci koj se preselio iz egejska umadzarska pred 400 godine. dosta jaka makedonska identifikacija.

the rabbit hole, my ftiend.

Ali u mnogim itinererima pojmovi Makedonija i Makedonci ostali su jasno razdvojeni od onih za druge balkanske države i druge balkanske narode. Tako, kada je mletački kapetan Giovanni Maria  Angiolello prolazio kroz Makedoniju i 13. kolovoza 1470. godine zabilježio svoj boravak na Svetoj Gori, zapisao je da "ima mnogo kršćanskih redovnika, od kojih su jedni Grci, drugi Makedonci, Vlasi, a ima i Talijana i ljudi iz drugih naroda." Četiri dana kasnije, kampirajući uz ušće rijeke Mesta, zabilježio je da "tu žive Grci i Makedonci".

U svojim spisima iz 1573. godine francuski putnik Philip du Fresne-Canais bilježi: "Vidio sam veliku ravnicu na čijem se početku nalazi Skoplje, skriveno malim brežuljcima, vrlo velik grad koji je, prema nekima, u Bugarskoj, ali po mom mišljenju je u Makedoniji...".

balkanski pogledi grčki Nikolaides 1899. godine bugarski Kenčov 1900 srpski Gopčević 1886 makedonski Slaveni 454.000 - - Srbima - 400 1.540.000 Bugari - 1.037.000 - Grci 656.300 214.000 201.000 Turci i drugi 576.600 610,365 397.020 Tablica 1. Grčka, bugarska i srpska statistika stanovništva Makedonije Više je nego očito da su svi stavovi koji dolaze iz makedonskih susjeda, a koji oštro proturječe jedni drugima, pristrani. Svi oni traže svoje ljude u Makedoniji kako bi opravdali svoje dobro planirane težnje. Važno je napomenuti da se i bugarski i srpski stavovi slažu da Grci u Makedoniji predstavljaju samo malu manjinu od 10%. Grčki etnograf Nikolaides, pak, tvrdi tri puta veći broj od svojih kolega u Beogradu i Sofiji. Ipak, najvažnije kod Nikolaidesa je to što on makedonske Slavene priznaje kao poseban narod, odvojen od Bugara i Srba, kao dio stanovništva Makedonije. I premda se silno trudi smanjiti broj tih makedonskih Slavena, ipak dolazi do uvjerljivog dokaza njihova postojanja.

Neovisna i neutralna europska statistika stanovništva Makedonije Ovo je vrijeme kada su mnogi europski slavisti, etnografi i povjesničari također privučeni posjetiti Makedoniju i provesti vlastita istraživanja. Stoga, da bismo pronašli nepristran broj stanovnika u Makedoniji, moramo se osloniti na neutralne i neovisne statistike: neutralna stajališta njemački dr. K. Ostreich 1905. godine austrijski K. Gersin 1903. godine engleski Andrew Rousos makedonski Slaveni 1.500.000 1,182,036 1.150.000 Srbima - - - Bugari - - - Grci 200.000 228,702 300.000 Turci i drugi 550.000 627.915 400.000 Tablica 2. Neovisna i neutralna europska statistika stanovništva Makedonije Iako se Makedonci nazivaju "makedonskim Slavenima", glavna poanta statistike je činjenica da su oni priznati kao posebna nacija s kulturnim i povijesnim pravom nad svojom državom Makedonijom u kojoj čine ogromnu većinu. Nespremnost da ih se naziva onim što jesu (jednostavno kao Makedonce), objašnjava se prenaglašavanjem suvremenog grčko-slavenskog (Srba i Bugara) rivalstva oko Makedonije u kojem su zapadnjaci htjeli istaknuti da su Makedonci više "Slaveni" zatim "Grci" - što je rezultiralo uporabom izraza "makedonski Slaveni" kako bi ih se razlikovalo od svih, ali ipak ukazalo na njihov bliži odnos sa njihovim sjevernim nego južnim susjedima, kao što je zanimljivo bio slučaj sa starim Makedoncima i njihovim bližim odnosi s Tračanima i Ilirima zatim sa starim Grcima. Ipak, izraz "makedonski Slaveni" je pogrešan budući da Makedonci, iako svjesni svojih drevnih makedonskih korijena i slavenske primjese, nisu izričito sebe nazivali "makedonskim Slavenima", već Makedoncima, kako pokazuju dokumenti u posljednjih 2500 godina. Istu pogrešku "makedonskih Slavena" ponovno su ponovili neki zapadni mediji, kada su albanski teroristi napali Makedoniju u ožujku 2001. godine, i to opet smišljeno. Ta namjerna pristranost opet je tu, nažalost zbog političke situacije i naklonosti zapadnih medija ciljevima albanskog terorizma za "Veliku Albaniju". Kao i početkom 20. stoljeća, tako su i početkom 21. stoljeća Makedonci pokazali svoju ogorčenost ovim rasnim vrijeđanjem i javno umjesto toga da se poštuje njihova nacionalnost. Ne samo da su Makedonci diljem svijeta žustro optuživali zapadne medije za rasnu pristranost, već su to činile i razne zapadne neovisne i nevladine organizacije. Da je nazivanje Makedonaca "makedonskim Slavenima" bila pogreška, javno je priznao i BBC koji se ispričao i povukao svog izvjestitelja Paula Wooda upravo zbog neobjektivnog izvještavanja, a od tada s pravom Makedonce naziva onim što su oduvijek bili - Makedoncima. Iz gornje dvije tablice lako se može uočiti da se i broj Grka u Makedoniji prema neutralnim autorima podudara s brojevima srpskih i bugarskih autora. Ovo je dokaz da su Grci prije podjele Makedonije zaista bili mala manjina, samo 10% od ukupnog stanovništva. Ta činjenica im sigurno ne daje autorsko pravo na naziv Makedonija. Dr. Ostreich, Gersin i Roussos samo su neki od mnogih neutralnih autora koji dokazuju neutemeljene spekulacije balkanskih zemalja. Oni su dokazali da Makedonija pripada zasebnoj naciji, što dokazuje da su Bugari i Srbi jednostavno zamijenili broj Makedonaca svojim. Još jedan Austrijanac, Karl Hron objasnio je zašto je to neopravdano: “Prema vlastitim proučavanjima srpsko-bugarskog sukoba došao sam do zaključka da su Makedonci, gledajući svoju povijest i jezik, posebna nacija, što znači da nisu Srbi ni Bugari, već potomci onih Slavena koji su naselili Balkan. poluotok davno prije srpske i bugarske invazije, a koji se kasnije nisu miješali ni s jednim od ta druga dva naroda..." i: "... makedonski jezik po svojim vlastitim zakonima u razvoju glasova, i svojim vlastitim gramatičkim pravilima, tvori jedan poseban jezik". Bilo je čak grčkih i bugarskih pisaca koji su poduprli ono što je napisao Karl Hron. Jedan takav primjer je bugarski slavist i etnograf P. Draganov, koji je u svojim studijama 1887.-1894. i 1903. godine dokazao postojanje Makedonaca i makedonskog jezika kao posebnog jezika. U vrijeme nastanka tzv. makedonskog pitanja i težnje makedonskih susjeda za okupacijom zemlje, poznati Makedonac Gjorgi Pulevski je 1875. godine zapisao: „Ljudi koji potječu iz jedne te iste rase, govore istim jezikom, žive u slozi, imaju iste običaje, pjesme i mentalitet, čine naciju, a mjesto u kojem žive je njihova domovina. Makedonci su nacija i njihova domovina je Makedonija" i, “Nisam Bugarin, ni Grk niti Tzintzar, ja sam čisti Makedonac kao što su bili Filip i Aleksandar Makedonski i Aristotel Filozof" Pulevski je daleke 1875. Bio je ponosan Makedonac na svoje antičko nasljeđe, svjestan i svjestan da su Makedonci posebna nacija, što jasno pokazuju dokumenti iz posljednjih 25 stoljeća. Upotreba makedonskog i makedonskog odvojeno od grčkog ili bugarskog i Grčke ili Bugarske više je nego očita. Također su ovi izvori objektivni, stari i jasni, te ne nude nikakva daljnja tumačenja; tako dokazuju postojanje Makedonaca kao naroda s ovim imenom na ovim prostorima, po mnogo čemu odvojenog od Grka i Bugara. Činjenica da stari dokumenti ove ljude nazivaju Makedoncima pokazuje da Makedonci nisu umjetna tvorevina, već narod sa domovinom i imenom - Makedonija i Makedonci.

zatvora se ohrid sledece 2 dana stize viktor sutra.

spavat ce u privatna vila na mickoski. nadem se bez sex.

privatni frendova.

nema mitsotakis na sliku me cudi jer i on je u ovoj klub sa orban, mickoski i vucic.

koridor 10. pruga i plinovod. od bufapest-beograd-skopje-solun.

Hocete dobiti kakve pare od madjara? 

Ima li makedonaca u sev makedoniji bar 60%? 

Sve mi losije ovo izgleda sa bugarima.

cika daje, micko pumpa

Ne poznam niti jednog makedonca ovde, a da nema bugarski pasos. 

Kako se to Stefane dobija? 

Po rodjenju ili kako? 

Ima li pravo svaki makedonac na bugarsko drzavljanstvo i na osnovu cega? 

sad nisam vise sigran. dali ahmetija ce demostrira za da se spasi od zatvor ili usa ambasada pustaju svoja poicija u region na ulici. abanci.

kako bi ovo sprecio

proceniti sami.

na osnova da su im familija bugarski rod, dedo bugarin. itd.  morash sa dokumenti dokazati a takvi dokumenti skoro nema nigde. daje im passport kao od shale kao na bit pazar. ilegalno. isto oni rade po ukraina, moldavija, itd. cak i albanci u mkd uzemaju takvi.

namaluje im se tamo narodu u bugarske. treba im i za punjenje kuti na izbori fantom glasova.

a gledaj skoro nikoj od oni koj uzeo bugarski passort za posla po evropa, nikoj od njih se podpisao ko bugarin na popisu. tako da jedini razlog je za posla po zapadu.

posebno po siromasni sela. nema za hrane.

ne znam koja im cijel. ali jedino sta ostvaraju je da se makedonci seli od makedonija. sta je lose za drzavu.

ne znam koj profit imaju od ovu. niti se nekoj podpisao ko bugarin na popisi niti ce nekoga od taj ziviti i raditi u bugarska.

mozda zbog razloga da ce bugare biti malcinstvo manjine u bugarske uskoro. pa treba im lazni stanovnika po makedonija, ukraina, moldavija i albanija. cak nesto sitno i po romunija. verovatno ce i u srbija djeliti passporti.